Jahte: "Barkometar" uspeha

20:03

Najskuplja kuća na globalnom tržištu nekretnina košta 150 miliona dolara. Najskuplja jahta je procenjena na 300 miliona. Skupocenih brodova ove vrste sve je više, a njihova cena stalno raste zbog zahteva za sve većim luksuzom


Na globalnom tržištu nekretnina najskuplja kuća košta 150 miliona američkih dolara, a samo još desetak zdanja ima cenu višu od 100 miliona. Istovremeno, najskuplja jahta je procenjena na 300 miliona dolara, a lista onih koje vrede više o „stotke“ sve je duža. Zato nije ni čudno što među milijarderima važi nepisano pravilo: ni kuća kao iz bajke, ni vozni park sa rols rojsevima i ferarijima, čak i mlaznim avionima, ne „meri“ uspeh i bogatstvo tako dobro kao „barka“ za uživanje.
Brodogradilišta koja prave najbolje jahte na svetu imaju liste čekanja, a bogati kupci stalno podižu kriterijume luksuza. U tome prednjače istočnoevropski tajkuni koji su se snašli u tranziciji i arapski šeici čije prihode „pumpa“ rekordna cena nafte. Poznavaoci prilika na specifičnom tržištu, a to su menadžeri specijalizovanih agencija koje primaju narudžbe i organizuju izgradnju jahti, kažu da su vlasnici neretko „zagrejani” za plovila samo dok traje izrada. Posle porinuća, takvi zaboravljaju da imaju vanredno luksuzne brodove.
Postoje i daleko jeftinije jahte koje koštaju „svega” nekoliko stotina hiljada evra. One se mogu videti po specijalizovanim sajmovima, u katalozima i na internet sajtovima brodogradilišta. Reč je o tipski građenim plovilima, najčešće dužine do petnaestak metara, a cena zavisi od vrste ugrađenog materijala, kao i od eventualnih (sitnijih) dorada po nalogu naručioca. Pošto su takve jahte neprikladne za prekookeanske plovidbe, one uglavnom krstare po mirnim morima, najčešće po Mediteranu i Karibima.

Dobar biznis

Preteča današnjih jahti je tip srednjovekovnog holandskog brodića istog imena, koji je služio za hvatanje pirata (reč jahta u bukvalnom prevodu znači „lov“). Ova plovila bila su veoma brza. Njihova veza sa bogatima i slavnima sasvim je slučajna. Kralj Engleske, Škotske i Irske, Čarls Drugi, izabrao je 1660. jahtu za povratak u domovinu posle devetogodišnjeg izgnanstva u Holandiji. Bila su to nesigurna vremena, pa je Čarlsu trebao brz i neupadljiv brod da bi stigao kući. Ime jahta za brodove kojima plove važne ličnosti ostalo je do danas.
Sve do pedesetih godina prošlog veka preovlađivalo je drvo, a danas se za izradu upotrebljavaju i drugi materijali, poput fiberglasa, aluminijuma, ferocementa. Najuopštenija podela je na jahte sa jedrima i na one sa motornim pogonom. Ali, kako „jedrenjaci” uglavnom imaju i motore, jahte je bolje razlikovati po nameni: jedne služe za takmičenja, a druge za krstarenja. Sledeći kriterijum za klasifikaciju je dužina. One najmanje „mere“ desetak metara, luksuzni brodovi duži od 34 metra nazivaju se megajahtama, a oni preko 70 superjahtama.
Osim što služe za razonodu i odmor vlasnika, jahte se često iznajmljuju. Iako pružaju nesporan luksuz, cena od 90 do 100 hiljada dolara za samo jednu noć po osobi zvuči neverovatno. A pošto se uvek traži mesto više, očigledno je da je najam jahti odličan biznis. Međutim, treba reći da jahta istovremeno pravi i velike troškove. Svaki dodatni metar njene dužine znači na desetine hiljada dolara više za čuvanje u marini, članovi posade često su plaćeni kao piloti i slično.

Na vrhu

Superluksuzne jahte pojavile su se početkom 20. veka, kada su stasali prvi ultrabogati industrijalci. Ipak, potražnja za njima počela je značajnije da raste pre tridesetak godina, što se objašnjava činjenicom da globalni biznis od tada do danas nije nailazio na veća iskušenja, poput svetskih ratova ili berzanskih sunovrata. To ilustruje podatak da je među 50 najvećih jahti na svetu (superjahte duže od 70 metara) samo devet izgrađeno pre 1970. S druge strane, u tekućoj deceniji porinuta su 22 ovakva broda.
Najveći među njima je „Dubai”, dug 158 metara. Kontroverzni princ od Bruneja Džefri Bolkiah počeo je 1996. da pravi jahtu nad jahtama, procenjenu na 300 miliona dolara. Međutim, 2000. on je pao u nemilost brunejskog sultatna zbog pronevere 27 milijardi dolara Princ od Dubaija, šeik Mohamed bin Rašid preuzeo je izgradnju 2001. Jahta je završena 2006, a vlasnik je dobio platformu za sletanje helikoptera, hangar za manji avion, podmornicu u utrobi plovila, teren za skvoš, teretanu, bazen, spa... I sve to za samo 24 osobe.
Za „petama“ ovom raskošu na vodi je  plovilo koje se trentno gradi u Đenovi, tačnije u  Fincantieriju, jednom od najznačajnijih brodogradilišta luksuznih jahti. Vlasnik će je preuzeti za 275 miliona dolara 2010. godine. Za te pare dobiće 133,5 metara dug brod, sa heliodromom za dva helikoptera, prostor za podmornicu, teretanu sa pogledom na pučinu od 360 stepeni... Jahtu grade za anonimnog ruskog tajkuna, a za sada se tek zna da to nije Roman Abramovič koji već ima četiri (petu, otpornu na metke, za njega prave u Hamburgu).

You Might Also Like

0 коментара