tag:blogger.com,1999:blog-1483551927170098442024-03-13T00:31:17.569+01:00Male pričegordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.comBlogger394125tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-11130047179960060102023-03-09T09:11:00.014+01:002023-03-09T09:25:19.376+01:00Najviše preduzetnica i direktorki su Jelene, Ivane najčešće u nadzornim odborima<p></p><div class="separator" style="clear: both; text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhkfVwsK54L0tMqytjLCCZgu8w3jYmBTb4woqBS165ANz7q2uNb1YPvsvBGqowgHv_sK1XSzObbJGdOmsfzrDuSjq8pINQ1JPt9VvgBbRDs3UFdypc7cs8f9FftvnbL0g8fzLjILa5mPwBd2ZfOaUNSBOJzlRg8Q28e1F0JCGJaskzjWrBmOv4ZBRFk5Q/s678/apr.jpg" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="381" data-original-width="678" height="334" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhkfVwsK54L0tMqytjLCCZgu8w3jYmBTb4woqBS165ANz7q2uNb1YPvsvBGqowgHv_sK1XSzObbJGdOmsfzrDuSjq8pINQ1JPt9VvgBbRDs3UFdypc7cs8f9FftvnbL0g8fzLjILa5mPwBd2ZfOaUNSBOJzlRg8Q28e1F0JCGJaskzjWrBmOv4ZBRFk5Q/w594-h334/apr.jpg" width="594" /></a></div><p><br /></p><div style="text-align: left;"><br /><div style="text-align: justify;"><span style="font-family: Arial; font-size: 11pt; white-space: pre-wrap;">Od 300.250 registrovanih preduzetnika, 101.160, ili 33,5 odsto su žene, objavila je juče Agencija za privredne registre (APR) povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena. Kada je reč o kompanijama, njih je u Srbiji registrovano ukupno 165.855, a žene su vlasnice ili suvlasnice u 42.799 firmi, što je 25,8 odsto. Među preduzetnicama ili vlasnicama preduzeća najbrojnije su žene sa imenom Jelena. U Srbiji je 1. marta ove godine bilo ukupno 115.272 direktora, a među njima je bilo 28.170 žena, što ne dostiže ni četvrtinu ukupnog broja. U sve tri kategorije – preduzetnice, vlasnice i direktorke – najviše ima žena po imenu Jelena. Od 4.049 članova upravnih odbora, žena je svega 975, što je tek 24 odsto. I tamo su najbrojnije Jelene. U nadzornim odborima, od 5.023 člana, žena je 1.519. U ovim telima su najbrojnije Ivane. A od svih izvršnih odbora, koji imaju 422 članova, žene je 142. Tamo su najbrojnije Marije. Prema podacima APR-a najčešće prezime među preduzetnicama, vlasnicama firmi, članicama izvršnih, nadzornih, upravnih odbora i među direktorkama je Jovanović. Žene čine 45 odsto ukupnog broja zaposlenih u Srbiji, ima ih ukupno 1,3 miliona. Procenti su znatno manji kada se pogleda udeo žena u strukturi vlasništva i upravljanja firmama, a to se menja veoma sporo. Među preduzetnicima, udeo žena je ostao isti kao i 2021, ali je neznatno uvećan u odnosu na 2020. Udeo žena među osnivačima i vlasnicima udela i privrednim društvima trenutno je takođe isti kao i prethodne godine, ali se beleži rasta od 0,2 procenata u odnosu na 2021. Broj žena koje obavljaju funkciju direktora takođe beleži blagi godišnji rast od 0,2 odsto.</span></div><div style="text-align: justify;"><span style="font-family: Arial; font-size: 11pt; white-space: pre-wrap;"><br /></span></div></div><h4 style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: left;"><span style="background-color: transparent; color: black; font-family: Arial; font-size: 11pt; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 700; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap; white-space: pre;">Čak 17 odsto majki se ne oseća bezbedno pored svojih partenera</span></h4><div><span style="background-color: transparent; color: black; font-family: Arial; font-size: 11pt; font-style: normal; font-variant: normal; font-weight: 700; text-decoration: none; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap; white-space: pre;"><br /></span></div><div style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;"><span style="font-family: Arial; font-size: 14.6667px; white-space: pre-wrap;">Istraživanje Finansijska nezavisnost mama u Srbiji: Pravo na svoj dinar, u kom je učestvovalo 2.381 mama iz svih krajeva Srbije, pokazalo je da svakoj 10. ženi (10,5 odsto) partner ograničava pristup novcu, dok 14,2 odsto partnera/muževa smatra da ima pravo da svojim ženama određuje koliko im je novca „dovoljno“, saopštio je juče Centar za mame. Više od četvrtine majki (26,4 odsto) mora da se pravda svom partneru o tome gde su potrošile novac. Svakoj petoj majci u Srbiji (20,4 odsto) partner ne dozvoljava da kupi ono što želi, a 5,2 odsto njih je bilo primorano da na zahtev partnera i protiv svoje volje pozajmi novac ili proda neku dragocenost. I dok 26 odsto majki nije zadovoljno načinom na koji se raspolaže novcem u njihovom domaćinstvu, kontrolu nad finansijama svoje porodice nema čak 29,4 odsto njih. Posebno je alarmantna činjenica da se 17 odsto majki ne oseća bezbedno pored svojih partnera, naveli su autori istraživanja. “U našem društvu se o ekonomskom nasilju kao obliku rodno zasnovanog nasilja veoma malo priča, iako ono predstavlja ozbiljnu pretnju po ekonomsku sigurnost i samostalnost mama“, rekla je osnivačica i direktorka Centra za mame Jovana Ružičić. Kako je istakla, neki od vidova tog nasilja su toliko dugo prisutni u srpskom društvu, da su postali normalan oblik ponašanja u partnerskoj zajednici, što je veoma zabrinjavajuće. Prema njenim rečima, istraživanje je pokazalo da trećina majki ima manje prihode otkako su majke, nego što su imale pre dece, a kako se rođenjem deteta često stvara nova dinamika u porodici, bitno je da one u tom trenutku budu finansijski stabilne. </span></div><p style="text-align: justify;"><span><span style="font-family: Arial; font-size: 11pt; font-variant-east-asian: normal; font-variant-numeric: normal; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;"><span id="docs-internal-guid-96b9b7b7-7fff-3a91-7a2d-4e20d3d1b7b8"></span>
</span></span></p><p style="text-align: justify;"><span><span style="font-family: Arial; font-size: 11pt; font-variant-east-asian: normal; font-variant-numeric: normal; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;"><br /></span></span></p><span style="font-family: Arial; font-size: 11pt; font-weight: 700; white-space: pre-wrap;"></span><blockquote><span id="docs-internal-guid-19af5daf-7fff-842e-4657-3e994f0370a9"><p dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;"><span style="font-family: Arial; font-size: 11pt; font-variant-east-asian: normal; font-variant-numeric: normal; font-weight: 700; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Lane izvezeno ruža za tri miliona evra</span></p><p dir="ltr" style="line-height: 1.38; margin-bottom: 0pt; margin-top: 0pt; text-align: justify;"><span style="font-family: Arial; font-size: 11pt; font-variant-east-asian: normal; font-variant-numeric: normal; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;">Spoljnotrgovinska razmena Srbije u sektoru proizvodnje cveća i ukrasnog bilja iznosila je 31,3 miliona evra u 2022. godini, saopštila je juče Privredna komora Srbije (PKS) povodom 8. marta, Međunarodnog dana žena. Uvoz je iznosio 24,7 miliona evra, a izvoz 6,61 miliona evra. Ukupno je prometovano oko 10 tona cveća i ukrasnog bilja, od čega je uvezeno sedam tona, a izvezeno tri. Najviše se izvozilo cveće i sadni materijal i to na tržište EU koje ima 43 odsto udela u srpskom izvozu, zatim živo cveće, posebno ruže i to u zemlje Carinske unije (Rusiju, Belorusiju, Kazahstan) koje imaju 34 odsto udela u ukupnom izvozu Srbije, te u zemlje CEFTA regiona. Lane je u odnosu na 2021. vrednost uvoza povećana je za 13 odsto. Prosečna uvozna cena cveća iznosila je 3,27 evra po kilogramu, dok je u pretprošle godine bila 3,05 evra po kilogramu. U odnosu na 2021. i vrednost izvoza je porasla za 23 odsto. U izvozu je postignuta prosečna cena od 2,46 evra po kilogramu, dok je u preklane bila 1,85 evra. Izvoz ruža iz Srbije u prošle godine iznosio je tri miliona evra, koliko i 2021. Vrendost uvoza povećana na 3,79 miliona evra zbog rasta cena na globalnom tržištu. Najviše svežih ruža za bukete uvezeno je iz Holandije, Kenije i Etiopije. Najznačajniji regioni za proizvodnju i uzgoj cveća u Srbiji su u Vojvodini, na severu zemlje, na granici sa Mađarskom, zatim okolini Šapca, Ljiga, Trstenika, Kruševca, Sremčice i Velike Drenove, a najvažnija je proizvodnja ruža i to kalemljene i nekalemljene ruže za sadnju.</span></p><div><span style="font-family: Arial; font-size: 11pt; font-variant-east-asian: normal; font-variant-numeric: normal; vertical-align: baseline; white-space: pre-wrap;"><br /></span></div></span></blockquote>gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-77626725866314517512018-01-23T21:08:00.000+01:002018-02-17T21:09:09.854+01:00U Srbiji postoje i poslovi za koje se teško nalaze radnici<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgBww0hQuRxacKYg68DO0odslkXdlqgSBfq66kwvm7JIpCUcLJRB33KpUGGsZtAxB_gxY0yBtbisujU6UkfKyGnukVgaIp779R6NERVpYaCdxeBkpULocBGPm75fMkJ4j1K9j96QSsz-r7M/s1600/pexels-photo-112782.jpeg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="750" data-original-width="1125" height="426" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgBww0hQuRxacKYg68DO0odslkXdlqgSBfq66kwvm7JIpCUcLJRB33KpUGGsZtAxB_gxY0yBtbisujU6UkfKyGnukVgaIp779R6NERVpYaCdxeBkpULocBGPm75fMkJ4j1K9j96QSsz-r7M/s640/pexels-photo-112782.jpeg" width="640" /></a></div>
<div class="articleHeading" id="articleHeading" style="background-color: white; border: 0px; color: #111111; font-family: Georgia, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 16.016px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px;">
<span style="font-family: inherit; font-size: 16.0016px; font-style: inherit;"><br /></span></div>
<div class="articleHeading" id="articleHeading" style="background-color: white; border: 0px; color: #111111; font-family: Georgia, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 16.016px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px;">
<span style="font-family: inherit; font-size: 16.0016px; font-style: inherit;"><br /></span></div>
<div class="articleHeading" id="articleHeading" style="background-color: white; border: 0px; color: #111111; font-family: Georgia, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 16.016px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px;">
<span style="font-family: inherit; font-size: 16.0016px; font-style: inherit;">Uprkos tome što je stopa nezaposlenosti u Srbiji iznosila 12,9 odsto u trećem kvartalu 2017, podaci sa aplikacije Poslonaut, koja omogućava da poslodavci i oni koji traže zaposlenje lako pronađu jedni druge, kažu da postoje i oni poslovi za koje se teško pronalaze zaposleni.</span></div>
<div class="adSection onet-ad" id="onet-ad-flat-boxleft1" style="background-color: white; border: 0px; color: #111111; font-family: Georgia, Verdana, Arial, sans-serif; font-size: 16.016px; margin: 0px auto 5px; min-width: 1px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: center;">
</div>
<div class="detail intext" id="detail" itemprop="articleBody" style="background-color: white; border-bottom-color: rgb(221, 221, 221); border-bottom-style: solid; border-image: initial; border-left-color: initial; border-left-style: initial; border-right-color: initial; border-right-style: initial; border-top-color: initial; border-top-style: initial; border-width: 0px 0px 1px; font-family: Georgia; font-size: 16px; font-stretch: normal; font-variant-east-asian: normal; font-variant-numeric: normal; line-height: 1.5em; margin: 0px 0px 18px; outline: 0px; padding: 10px 0px; width: 470px;">
<div class="image clear" data-item-uuid="15786cd6-f945-4b03-a837-74b51bb2e025" style="border: 0px; clear: both; font-family: inherit; font-size: 16.0016px; font-style: inherit; margin: 27px auto; outline: 0px; padding: 0px; position: relative; text-align: center;">
<div class="imageWrapper" data-run-module-isrun="1" data-run-module="embeddedapp/main.share_photo_social" data-uuid-photo="7cdcdd5d-0918-41d7-b4ff-27a1b5681b9e" itemprop="image" itemscope="" itemtype="http://schema.org/ImageObject" style="border: 0px; display: inline-block; font-family: inherit; font-size: 16.0032px; font-style: inherit; margin: 0px auto; outline: 0px; padding: 0px; position: relative;">
<div style="background: none; border: 0px; bottom: 0px; font-family: inherit; font-size: 16.0048px; font-style: inherit; left: 0px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; position: absolute; width: 470px;">
<span class="author" itemprop="copyrightOwner" style="border: 0px; color: #bfcdd5; display: block; font-family: "Open Sans"; font-size: 12px; font-style: inherit; line-height: 13px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px 8px; text-align: left;"><br /></span></div>
</div>
</div>
<div style="border: 0px; font-family: inherit; font-size: 15px; font-style: inherit; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px;">
Dok je tokom 2017. preko ove aplikacije za angažman na promoterskim poslovima bilo deset kandidata na jedno ponuđeno mesto, u oblasti nege i lepote stiglo je manje prijava od broja ponuđenih oglasa. Za prodaju i marketing po raspisanom konkursu stiglo je 8,5 prijava, a za zanatske poslove bilo je “jedan na jedan”.</div>
<div id="firstParagraphBlock" style="border: 0px; font-family: inherit; font-size: 16.0016px; font-style: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px;">
</div>
<div style="border: 0px; font-family: inherit; font-size: 15px; font-style: inherit; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px;">
<strong style="border: 0px; font-family: inherit; font-size: 15.0015px; font-style: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px;">Frizeri i mesari</strong></div>
<div style="border: 0px; font-family: inherit; font-size: 15px; font-style: inherit; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px;">
- I ove godine, kao i prethodne, podaci pokazuju da je na tržištu poslova koji ne zahtevaju visok stepen stručne spreme, najteže doći do frizera i drugih zanimanja iz oblasti nege lepote. Mesari su traženi skoro kao i programeri, ali se jako teško pronalaze, a oni koji nude radno mesto zanatlijama takođe će imati poteškoća da ih pronađu - izjavio je Nemanja Stefanović, osnivač aplikacije Poslonaut koja se razvija u saradnji sa Infostudom.</div>
<div style="border: 0px; font-family: inherit; font-size: 15px; font-style: inherit; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px;">
Na 300 oglašenih pozicija u kategoriji nega lepote konkurisalo je svega 204 kandidata, dok je na pozicije u kategoriji priprema hrane (kuvari, roštiljdžije, mesari) na 130 oglasa konkurisalo 227 kandidata.</div>
<div style="border: 0px; font-family: inherit; font-size: 15px; font-style: inherit; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px;">
<strong style="border: 0px; font-family: inherit; font-size: 15.0015px; font-style: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px;">Najviše posla u proizvodnji</strong></div>
<div style="border: 0px; font-family: inherit; font-size: 15px; font-style: inherit; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px;">
Najviše je ponuđeno poslova u proizvodnji, skoro 1.200, na koje je konkurisalo više od 4 puta više kandidata.</div>
<div style="border: 0px; font-family: inherit; font-size: 15px; font-style: inherit; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px;">
Znatno manje je bilo ponuda za poslove iz oblasti građevinarstva, promocija ili za administrativne poslove, ali i u ovoj “trojci” koja je na začelju po broju oglasa, u oči pada ogromna razlika u zainteresovanosti. Uz pomenute promotere, najveća “navala” je bila na administrativne pozicije, gde je broj prijava po oglasu 8,3, dok ih je za građevinu bilo tek 1,7.</div>
<div style="border: 0px; font-family: inherit; font-size: 15px; font-style: inherit; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px;">
<strong style="border: 0px; font-family: inherit; font-size: 15.0015px; font-style: inherit; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px;">Veliko interesovanje za poslove u ugostiteljstvu</strong></div>
<div style="border: 0px; font-family: inherit; font-size: 15px; font-style: inherit; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px;">
Kada je reč o broju prijava, ubedljivo najviše ih je bilo za konobarisanje, nešto preko 6.000. Kada se to upari sa brojem ponuđenih radnih mesta, a njih je bilo oko 800, dobijamo da je za ovo zanimanje po jednom oglasu stiglo 7,5 aplikacija. Istovremeno bilo je ponuđeno otprilike isto radnih mesta u maloprodaji, ali je stiglo oko duplo manje prijava, što znači na jedan oglas 3,8.</div>
<div style="border: 0px; font-family: inherit; font-size: 15px; font-style: inherit; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px;">
<img alt="" height="330" itemprop="url" src="https://ocdn.eu/pulscms-transforms/1/2QdktkqTURBXy9lMzYyZmM0ZTJiNDRjM2YwNjE4NjkyYmE5ZmJhN2RhMC5qcGVnk5UCzQMUAMLDlQLNAdYAwsOVB9kyL3B1bHNjbXMvTURBXy8xZDc0Y2I0MTcwNTk1MDQzNjYyOWNhYmQ2MDZmNTBmNi5wbmcHwgA" style="border: 0px; color: #aaaaaa; display: block; font-family: "Lucida Sans Unicode", "Lucida Grande", vedrana; font-size: 9px; font-stretch: normal; font-variant-east-asian: normal; font-variant-numeric: normal; line-height: 1.3em; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; text-align: center; vertical-align: middle;" width="640" /></div>
<div style="background: none; border: 0px; bottom: 0px; font-family: inherit; font-size: 16.0048px; font-style: inherit; left: 0px; margin: 0px; outline: 0px; padding: 0px; position: absolute; text-align: center; width: 470px;">
</div>
<div style="border: 0px; font-family: inherit; font-size: 15px; font-style: inherit; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px;">
Da oni koji traže posao ipak umeju da budu probirljivi, pokazuju uporedni podaci za pozicije telefonskih operatera i vozača, odnosno kurira, za koje je u 2017. ponuđen skoro isti broj oglasa. Dok je za telefonske operatere bilo sedam prijava po ponudi, za vozače i kurire na jedno ponuđeno mestu javljala su se četiri kandidata.</div>
<div style="border: 0px; font-family: inherit; font-size: 15px; font-style: inherit; margin-bottom: 15px; outline: 0px; padding: 0px;">
- Od oglasa za posao u aplikaciji Poslonaut, konobarisanje je i dalje najpopularnije kao privremeni posao ili onaj koji korisnici mogu da rade dok studiraju ili kao dodatni posao. Za različite vrste promocija uvek se pronađe zaposleni. Takođe, kad god se u aplikaciji pojavi neki oglas koji nije tako uobičajen (npr. posao za pakovanje paketića, za radnika u internet kafeu…) kandidati se odazovu u većem broju i poslodavci budu veoma zadovoljni brojem prijavljenih -navodi Nemanja.</div>
<div style="border: 0px; font-family: inherit; font-size: 15px; font-style: inherit; outline: 0px; padding: 0px;">
Dakle, ne muče muku sa poslovima samo oni koji ih traže. I neki poslovi, očigledno, teže od ostalih pronalaze zaposlene.</div>
</div>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-50626551843603345222018-01-21T20:22:00.000+01:002018-02-17T20:40:05.480+01:00Braća po oružju<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="MsoNormal">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg6LLD8P0jRwL-Ci96-1AV-ejXQMXGWsR47J-sSfJWmtlxHySBWa0B-89dCTkbrfJcjmsg5oOBlxQadwfO4yp2vlMujpehZSAXel6S6qn9BwGBrE73_hkgBwnBy3uf6UO8fLUvdU0osEgO4/s1600/1014836_10200655510044552_203991836_o.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1143" data-original-width="1600" height="456" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg6LLD8P0jRwL-Ci96-1AV-ejXQMXGWsR47J-sSfJWmtlxHySBWa0B-89dCTkbrfJcjmsg5oOBlxQadwfO4yp2vlMujpehZSAXel6S6qn9BwGBrE73_hkgBwnBy3uf6UO8fLUvdU0osEgO4/s640/1014836_10200655510044552_203991836_o.jpg" width="640" /></a></div>
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Piše: Gordan Brkić<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Kad mu se tadašnji srpski premijer
Aleksandar Vučić obraćao u pozdravnom govoru, pominjući između ostalog da je
Srbija jedina evropska zemlja koja može da izvozi svinjsko meso u Rusiju,
Vladimir Putin je primetio stilizovane prasiće na tepihu u svečanoj sali Palate
Srbija. Nonšalantno je prekinuo domaćina i to mu rekao, usled čega je usledio
smeh dvojice zvaničnika. Sat vremena kasnije, kada je kao počasni gost, 16.
oktobra 2014. prisustvovao paradi „Korak pobednika“ povodom 70. godišnjice
oslobođenja Beograda u Drugom svetskom ratu, da li je predsedniku Rusije promaklo
da su se u svečanom defileu Vojske Srbije nalazila i dva vozila sa volanima na
desnoj strani?<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Bile su to ganjc nove samohodne haubice kalibra
155 mm NORA B 52, namenjene za izvoz u Bangladeš koji je kupio 30 primeraka. Jedan
od najsloženijih proizvoda domaće namenske industrije do sada je stigao i u Keniju,
Uniju Miajnamr i Alžir, „merkaju“ ga u još nekoliko zemalja. Te iste, 2014.
Srbija je došla na peto mesto svetske liste proizvođača baruta. Svoje učešće u
globalnoj proizvodnji ovog polufabrikata podigla je na 4,6 odsto sa 2,5
procenata 2010. Pretekla je recimo Japan i Finsku, a za petama je bila Nemačkoj.
<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Vojni proizvodi iz Srbije odlaze u više
od 60 zemalja sveta, a stručnjaci kažu da se do 95 odsto napravljenog izvozi. U
2016. svetu je prodato za 483 miliona dolara, što znači da je u odnosu 2012.
iznos utrostručen jer je te godine naša zemlja izvezla ubojitih sredstava za
153 miliona dolara. Ukupna vrednost dozvola izdatih domaćim preduzećima za
izvoz oružja u 2016. bila je veća od 800 miliona dolara, registrovano je u nadležnom
sektoru Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija. Ovde se radi o
ugovorenim poslovima čija realizacija može trajati i više godina. Poređenja
radi, u 2013. izdate su dozvole za izvoz oružja i opreme vrednih 382 miliona
dolara. Dakle, za tri godine, iznos je
više nego udvostručen. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><br /></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Povratak
otpisanog<o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Proizvodnja oružja u Srbiji traje 210
godina, jer su Karađorđevi ustanici 1808. počeli da liju takozvani „hajduk-top“
u Arsenalu Beogradske tvrđave. U to vreme glavni izvozni artikl bile su baš
svinje namenjene kupcima u Austro-Ugarskoj. Ali, Srbi su se vremenom izveštili
u pravljenju ubojitih naprava, a u međuvremenu su postali i sposobni trgovci
ovom robom. Periklovo doba namenske industrije bile su sedamdesete i osamdesete
godine prošlog veka, kada je u naoružanje tadašnje JNA uvedeno više složenih
sistema domaće proizvodnje. Istovremeno cvetao je i izvoz. Sankcije devedesetih
su dovele do sunovrata, a kolaps je usledio tokom bombardovanja 1999, kada je
po nekim procenama uništeno do 95 odsto kapaciteta.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">U poststpetooktobarskoj Srbiji
prioriteti su bili nabavka mazuta za grejanje i obezbeđivanje </span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">koliko toliko
regularnog snabdevanja strujom, pa je odbrambena industrija tavorila. Ali,
domaće fabrike nikada nisu prestale da proizvode. Snažan zamajac je došao sa
velikim porudžbinama iz Iraka pre desetak godina, vrednim oko 235 miliona
dolara, a onda je i država počela da investira. Uz postepeno vraćanje na
svetsko tržište i ulaganja shodno mogućnostima, srpski oružari su čini se opet
došli na zelenu granu. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><br /></span>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhQWoL0NhmCeEdG186nyM_87tLUoz37A_8PkJyjq8KhLZqNVmDMq8loBCp_KjP7gJj1gkW2069YLGiuduFIQdmakAbsy0CF_6Nf_nlWArHaHRWqks8ggfhvNJ2I7hj5X32aYY4uumNBw-Ud/s1600/izvozoruzja.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="801" data-original-width="468" height="640" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhQWoL0NhmCeEdG186nyM_87tLUoz37A_8PkJyjq8KhLZqNVmDMq8loBCp_KjP7gJj1gkW2069YLGiuduFIQdmakAbsy0CF_6Nf_nlWArHaHRWqks8ggfhvNJ2I7hj5X32aYY4uumNBw-Ud/s640/izvozoruzja.jpg" width="372" /></a></div>
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><br /></span>
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">U prethodnih nekoliko godina obnovljen
je najveći deo kapaciteta za proizvodnju oružja porušen u NATO bombardovanju,
izgrađeni su i novi. Tako je, recimo, 2016. godine država u namensku industriju
uložila 46 miliona evra, a pošto je izabran za predsednika Srbije, Aleksandar
Vučić je prošlog aprila najavo da će u 2017. biti investirano dodatnih 43
miliona evra. Vučić je prošle godine procenio da bi izvoz namenske industrije u
2017. trebalo da bude 550 miliona dolara, a do 2020. oko 750 miliona dolara. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><br /></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">NATO
mušterije<o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Iako je trgovina oružja uvek obavjena
velom tajni, ipak i po ovom pitanju postoji određen nivo transparentnosti. Prema
brojkama sa portala YourDataStories.eu čiji razvoj finansira Evropska komisija
sa ciljem bolje dostupnosti podataka od javnog značaja, Srbija je u 2016. prodavala
oružje zemljama na svim kontinentima. Možda za neupućene deluje iznenađujuće,
ali 2016, kao i godinama unazad prema javno dostupnim podacima najverniji kupac
srpskog oružja i opreme bile su – Sjedinjene Američke Države.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Inače najvećem proizvođaču u svetu iz
Srbije je pre dve godine prodato pištolja, pušaka, municije, granata i ostalih
materijala za skoro 36 miliona dolara. Preovlađujući deo izvoza odnosi se na
proizvode namenjene za klasična ratna dejstva. Tako je pre dve godine iz
oblasti „9306“, koja po međunarodnoj klasifikaciji za spoljnotrgovinsku razmenu
označava bombe, granate i ostala sredstava za ratovanje, Amerikancima
prodato za preko 28 miliona dolara, dok
je na oružju za samoodbranu, lov i sportske namene iz Srbije, inače cenjenom u
Americi, zarađeno nešto više od sedam miliona dolara.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Zanimljivo je i to da su sledeće na
listi po obimu kupovine ubojitih sredstava iz naše zemlje, takođe države
članice NATO koji nas je pre nepune dve decenije bombardovao. Nemačkoj je u
2016. prodato 3,1 miliona dolara proizvoda namenske industrije, Francuskoj za
1,4 milion, a Belgiji u vrednosti od 1,3 miliona dolara. Jedine dve zemlje koje
su, prema javno dostupnim podacima iz
Srbije kupile proizvode domaće odbrambene industrije u vrednosti većoj od
milion dolara, a da nisu članice Severno-atlantskog saveza su Saudijska Arabija
i Australija.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><br /></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Kupac
je kupac<o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Kada se doda da je u ostale članice NATO
pomenute godine izvezeno više od dva miliona dolara (Holandija – 597.000,
Velika Britanija – 531.000, Norveška – 399.000, Kanada 313.000…) ukupna zvanično
registrovana zarada na tržištima Alijanse iznosi oko 44 miliona dolara.
Poređenja radi, u 2016. aktuelnim političkim saveznicama Srbije izvezeno je
znatno manje. Na primer, do kupaca u Rusiji je stiglo proizvoda naše namenske
industrije u vrednosti od 0,88 miliona dolara, a Kini je prodato za 0,27
miliona. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Istini za volju, Srbija i uvozi oružje.
Reč je o sistemima i komponentama za čiju proizvodnju </span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">nema kapacitete. Ipak,
uočljivo je da je sa većinom zemalja sa kojima je imala razmenu iz oblasti
namenske industrije ostvarila suficit. Sa nekima drastičan. Na primer, iz SAD
je 2016. prema podacima portala YourDataStories.eu uvezeno ubojitih sredstava i
opreme za 120.000 dolara, što je ravno trista puta manje nego što je plasirano
na tamošnje tržište. U Nemačku je izvezeno za devet puta više nego što je
uvezeno. Suficit je zabeležen i sa Rusijom kojoj je prodato skoro četiri puta
više nego što je kupljeno.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Kao što smo rekli, ostalo je nepoznato
da li je nekadašnji službenik sveznajućeg sovjetskog KGB-a primetio haubice
Bangladeša u srpskom stroju. I da jeste, Putin bi tome eventualno posvetio
pažnju koliko i prasićima na tepihu. Uostalom, sve što je na točkovima mora da
prođe i „probnu vožnju“. Tako je, recimo bilo i sa 15 novih tenkova M84 iz
sastava tada tek formirane Hrvatske vojske. Oni su povučeni sa vukovarskog ratišta
1991. u fabriku „Đuro Đaković“ u Slavonskom Brodu gde su oprani i prefarbani u
„pustinjsku šaru“, te preko Bara otpremljeno u Kuvajt. Priča kaže da su u jeku
borbi, hrvatsko i srpsko rukovodstvo, te vrh JNA našli zajednički interes: dva
miliona dolara po tenku. Dakle, kad se ratuje, ratuje se, kad se trguje –
trguje se. Neprijatelji koji se ubijaju i bombarduju, lako postaju braća po
oružju.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: left;">
<blockquote class="tr_bq" style="text-align: left;">
<b><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12.0pt; line-height: 107%;">Srpstvo i jugoslovenstvo</span></b><span lang="SR-LATN-RS" style="font-family: "arial" , "sans-serif"; font-size: 12pt; font-weight: normal; line-height: 107%;">Pomenuta NORA je skraćenica od „Novo
oruđe artiljerije“, i jedan je od tri najvažnija jugoslovenska vojna projekta
osamdesetih godina prošlog veka (druga dva su projekat „Kapela“ – modifikacija
domaćeg tenka M84, te „Novi avion“ – proizvodnja supersoničnog vazduhoplova četvrte
generacije). Vremenom je zaboravljena ideja „kumova“ ovog čeda odbrambene
industrije da naziv „nora“ zapravo bude asocijacija na skraćenicu NOR, odnosno
Narodno-oslobodilački rat. Evo još malo igre skraćenicama: Bangladešu, kao i
mnogim drugim zemljama, ubojite naprave iz Srbije prodaje državna kompanija – Yugoimport
SDPR. Ovo „yugo“, pogađate, asocira na Jugoslaviju, ali možda niste znali da je
SDPR skraćenica od „Savezna direkcije za promet i rezerve“ proizvoda sa
posebnom namenom, koja je osnovana 1974. Odavno nema ni Jugoslavije, niti je
Srbija savezna država, ali je Yugoimport SDPR postao toliko prepoznatljiv na
svetskoj pijaci oružjem da mu je naziv preživeo raspad tri države (SFRJ, SRJ,
SCG). Niko ne pravi pitanje oko naziva prodavca, niti da li neka roba „vuče“ na
eru Titove Jugoslavije, na srednjovekovno srpstvo (višenamensko vozilo „Lazar“)
ili na grčku mitologiju (bespilotna letelica „Pegaz“). Važno je da se prodaje i
kupuje.</span></blockquote>
</div>
<div style="text-align: left;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-11809488913897422722018-01-07T12:13:00.000+01:002018-02-19T12:14:24.653+01:00Istine o godinama: Porodica kao stub sreće<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhJdi1x8MCw2y_5WV1MWTgpDDwyvmIUBN7oUH0RO3zalvSpjNsf3icuauh9upP75NWbW3neTaZhYGg02XGzGYxd40vF8fq9HzWSetcnGT_NnMk2ctabHl8MHD5uAzLTpbUKSzvMJ4otq6vY/s1600/download.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="501" data-original-width="750" height="426" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhJdi1x8MCw2y_5WV1MWTgpDDwyvmIUBN7oUH0RO3zalvSpjNsf3icuauh9upP75NWbW3neTaZhYGg02XGzGYxd40vF8fq9HzWSetcnGT_NnMk2ctabHl8MHD5uAzLTpbUKSzvMJ4otq6vY/s640/download.jpg" width="640" /></a></div>
<h3 style="text-align: left;">
<br /></h3>
<h3 style="text-align: left;">
Cilj studije „Istina o godinama“ bio je da se istraži odnos i stavovi prema starenju kroz različite generacije, kao i da se bolje razumeju onih koji su ušli u godine u kojima im društvo pripisuje etiketu star(ij)ih. U našoj zemlji istraživanje je sprovedeno na reprezentativnom uzorku od 1.000 ispitanika starijih od 18 godina, a poseban deo studije bavi se starijima od 55 godina kojih je u istraživanju bilo 500.</h3>
<div>
Nova godina, Božić! Vreme praznika
koji pozivaju na radost u zajedništvu među bližnjima je stiglo. Umesto da sa
vama podignemo čašu, šaljemo vam pregršt dobrih želja ovom pričom koja dokazuje
koliko su nam, i pored svih životnih izazova, porodica i naši najmiliji važni.
Najvažniji.</div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="sr-Latn-BA">Istraživanje „Istina o godinama“ koje
je 2016. i 2017. sproveo Truth Central, ekspertski centar agencije McCann u
tridesetak zemalja, uključujući i Srbiju, daje uvid u aspekt življenja o kojem
se ređe govori, bojažljivo razmišlja – a to je starenje. Studija sprovedena na
24.000 ispitanika širom sveta otkriva ceo spektar stavova koji su deo
kolektivnog nasleđa. Neki su univerzalni, neki opet karakteristični za svaku od
sredina u kojima je sproveden ovaj ambiciozni poduhvat.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="sr-Latn-BA">Posmatrano globalno, nalazi su više
nego zanimljivi, ali nas, naravno, najviše zanima Srbija. Istraživanje pokazuje
da veći deo ispitanika u našoj zemlji ne razmišlja često o starenju, ali isto
tako kroz odgovore na različita pitanja iznad svih kristališe se osećaj
pripadnosti porodici i briga za bližnje.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="sr-Latn-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="sr-Latn-BA">Bližnji pre svega<o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="sr-Latn-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="sr-Latn-BA">- Istraživanje ‘’Istina o godinama’’
je dodatno potvrdilo značaj porodice za sve generacije u našoj zemlji, a
naročito za seniore. Najveće zadovoljstvo u životu za više od 70 odsto osoba
starijih od 55 godina predstavljaju njihova deca i unuci. Na globalnom nivou
porodica je takođe važna, ali u Srbiji su značaj koji joj se pridaje i čvrstina
porodičnih veza naročito izraženi. Seniori u nekim drugim zemljama sa odlaskom
u penziju više se okreću individualnim potrebama i željama, dok naši stariji
žive za porodicu. Tako imamo primer učesnika u istraživanju, penzionerski par
iz Australije, koji se izvinjava svojim unucima jer ne provode dovoljno vremena
sa njima zbog bogatog socijalnog života, posvećenosti hobijima i putovanjima. S
druge strane, polovina naših seniora čuva unuke bar jednom nedeljno i većina u
tome uživa, a na pitanje kako bi najradije proveli vreme oni ne pominju
putovanja i hobije, već kažu da bi najradije bili sa svojom decom i unucima –
kaže nam Željka Mićić, direktorka za istraživanja i razvoj u agenciji McCann
Beograd.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="sr-Latn-BA">Ona dodaje da su i prethodna
istraživanja pokazala da smo mi u Srbiji više privrženi porodici nego što je to
slučaj globalno. „Pre dve godine smo sproveli studiju o mladima koja je
pokazala da su roditelji najveći idoli ovoj generaciji, oni su prvi od kojih bi
većina mladih potražila pomoć u nevolji, a polovina bi najradije potrošila
novac na potrebe roditelja i porodice. Porodica je u Srbiji jedan od najvećih
izvora blagostanja, tako je pokazala i naša studija o wellness-u“, potkrepljuje
tezu o značaju porodice u Srbiji naša sagovornica.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="sr-Latn-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="sr-Latn-BA">I u radosti, i u brizi<o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="sr-Latn-BA"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="sr-Latn-BA">A kada se u obzir uzmu već pomenuti
stariji od 55 godina, kao prednost starenja na prvo mesto izbija okruženost
decom i unucima. Većina anketiranih se opredeljuje za sopstvenu decu ili unuke
kao najveći izvor zadovoljstva u životu. S druge strane, označavajući tri
najveća izvora stresa u životu, ispitanici sa 55 i više godina takođe opet
pokazuju da im je porodica u neprestanom fokusu. Uz brigu o sopstvenim
finansijama i troškovima, „rame uz rame“ stala je zebnja za sigurnost posla
dece, odnosno unuka, te njihovi problemi. Zatim sledi bolest bliskih ljudi, pa
tek onda strah od sopstvene bolesti, što opet ukazuje da najstariji među nama
brinu više za svoje naslednike ili životne saputnike, nego li za sebe.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="sr-Latn-BA">- Mi smo kolektivistička nacija i
porodica, kao jedna od najvažnijih vrednosti, je izvor najvećeg zadovoljstva za
ljude u Srbiji, ali isto tako i izvor briga. Istraživanje je pokazalo da već u
tridesetim godinama dolazi do neke vrste osvešćivanja o činjenici da starimo,
kako mi sami, tako i naši roditelji. I tada počinju brige na koji način ćemo
voditi računa o ostarelim roditeljima. Iako se položaj starih u društvu urušio,
čini se da je njihova uloga u porodici koliko toliko ostala stabilna. Naravno
da to nije isto kao što je bilo pre 50 ili 100 godina kada su stari bili
stubovi porodice bez kojih se nije mogla doneti ni jedna važna odluka, ali i
danas 95 odsto naših seniora tvrdi da ima dobar odnos sa porodicom. Dve trećine
njih pomažu članove porodice finansijski, a kada bi imali novca koliko žele, 70
odsto bi ga potrošilo na potrebe dece i unuka. Dakle briga i pomoć je obostrana
– mladi brinu o svojim roditeljima i žele da im pomognu i na neki način vrate
im sve ono što su oni do sada za njih učinili, dok stariji žele da budu od
koristi mlađim generacijama i moglo bi se reći da žive život i brinu brige
svojih naslednika. S jedne strane to ukazuje na čvrste porodične veze i
povezanost, ali s druge strane i na nepostojanje granica koje su na globalnom
nivou dosta izraženije – pojašnjava Željka.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="sr-Latn-BA">Ona dodaje da privrženost porodici
dovodi do toga da ljudi u Srbiji kažu da će se verovatno najviše kajati što su
se nervirali oko sitnih i nebitnih stvari koje uključuju i porodične brige. S
druge strane, globalno više uočljiv individualistički pristup i okretanje
sopstvenim željama i potrebama, čini se ne nosi toliku opterećenost i brigu za
članove porodice, ali potencijalno dovodi do mogućnosti da se jednog dana oni
koji tako žive pokaju što se nisu dovoljno posvetili najbližima i što nisu
dovoljno vremena proveli sa njima, objašnjava Željka.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="sr-Latn-BA">Ko koga (ne)poštuje?<o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="sr-Latn-BA"><br /></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="sr-Latn-BA">Istraživanje „Istina o godinama“
pokazuje da 74 odsto opšte populacije u našoj zemlji smatra da većina mladih u
današnje vreme ne poštuje mišljenje starih, a čak 83 procenta da su stari bili
više poštovani u prošlosti.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="sr-Latn-BA">Četiri od pet ispitanika od 55 do 64
godine smatraju da su mladi sebični, tri od četiri da ne poštuju mišljenje
starih. Svaki drugi misli da su mladi lenji. S druge strane, četvoro od pet
mladih u 20-im i 30-im ima utisak da većina starih ne odobrava ponašanje
njihovih generacija, tri od četiri kažu za starije da su konzervativni, dvoje
od troje da su džangrizavi.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="sr-Latn-BA">- Istraživanje je pokazalo da
međugeneracijski jaz postoji – većina mladih smatra da su stari džangrizavi,
konzervativni, da ne odobravaju ponašanje mladih, dok stari misle da su mladi
uglavnom lenji, sebični i da ne poštuju mišljenje starijih. Međutim, 95 odsto
osoba u dvadesetim i tridesetim kaže da poštuje starije generacije, dve trećine
njih smatra da su stari mudri, a više od polovine da su zanimljivi za razgovor.
Čak i da su ovo socijalno poželjni odgovori, to nam pokazuje da su se neke vrednosti
ipak održale. Ovaj jaz je izraženiji ukoliko govorimo o opštem mišljenju mladih
i starih jednih o drugima, međutim ukoliko pređemo na nivo porodice,
razumevanje i poštovanje između baka i deka i njihovih unuka je veće.
Interesantno je da na pitanje kako žele da budu upamćeni, i mladi i stari
odgovaraju isto – kao neko ko je brinuo o porodici i prijateljima i to je
definitivno vrednost koja ih najviše spaja i ukazuje da ona u Srbiji još uvek
nije ugrožena. Naravno da određena jaz među najmlađim i najstarijim članovima
porodice postoji, ali to je nešto što je tipično i karakteristično za bilo koje
vreme. Ipak je normalno i prirodno da mladi i stari ne gledaju na svet istim
očima – smatra naša sagovornica.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="sr-Latn-BA">Dakle, možda usled mnoštva životnih
izazova s kojim su suočeni, kako naše društvo, tako i pojedinci koji ga čine,
generalno ne razmišljamo mnogo o starosti i starenju; možda među generacijama
po svim pitanjima ne teče „med i mleko“... ali ipak izgleda da je jedan od
stubova na kojem to isto društvo počiva vekovima unazad i dalje dovoljno snažan
da izdrži mnoge životne udare. Porodica i zajedništov iznad svega. Srećni
praznici!<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<blockquote>
<h4 style="text-align: left;">
<span lang="sr-Latn-BA"><b>Od besmrtnosti do zebnje</b></span></h4>
<span lang="sr-Latn-BA">Ono što se u ovom istraživanju čini
dodatno zanimljivim, jeste kako su ispitanici sagledali starenje iz perspektive
godina u kojima se trenutno nalaze. Tako, recimo dvadesetogodišnjaci više nego
druge generacije starenje percipiraju kao nešto pozitivno, istovremeno više
nego ostali bi voleli da žive večno. Biti zabavan pre nego mudar je opcija koju
bira najveći procenat 20-ogodišnjaka. Stručnjaci iz Truth Centrala su ove
godine nazvali „Godine bezbrižnosti“.</span><span lang="sr-Latn-BA">Ali, već u sledećoj dekadi, označenoj
kao „Godine osvešćivanja“, ispitanici se u najvećem procentu bave prevencijom
starenja jer upražnjavaju barem jednu aktivnost da bi usporili starenje, više
nego pripadnici drugih starosnih grupa. Takođe, najviše brinu o tome kako će
voditi računa o svojim roditeljima kada ostare.</span><span lang="sr-Latn-BA">„Godine otpora“ su 40-e koje većina
doživljava kao sredinu životnog puta i tačku nakon koje sledi „pad“. Oni
najviše tragaju za anti-age proizvodima i najskloniji su da potvrdno odgovore
da su bar nekad sa namerom odabrali garderobu u kojoj izgledaju mlađe.</span><span lang="sr-Latn-BA">A onda preokret – oni u pedesetim,
koje su nazvane „Godine ponovnog buđenja“ više nego ijedna druga generacija
smatraju da osoba nikad nije previše stara za romantičnu vezu ili da započne
sopstveni biznis. Od svih generacija, osobe u 50-im bi da se najkasnije
penzionišu.</span><span lang="sr-Latn-BA">Međutim, već u sledećoj životnoj
etapi, označenoj kao „Godine zebnje“, a tu je reč o osobama u 60-im, najviše je
straha od smrti i mogućnosti da će se umreti u samoći. Više nego druge
generacije osobe u 60-im brinu da neće imati dovoljno novca u starosti i da
neće ostaviti dovoljno deci.</span><span lang="sr-Latn-BA">Slede „Godine pasivnosti“ jer oni u
70-im najviše sati provedu sami i gledajući TV, najmanje se druže sa mladim
ljudima i najmanji broj puta nekome kažu ‚‚Volim te’’. Više od drugih idealnu
penziju zamišljaju kao vreme provedeno sa porodicom i ispred televizora, a
jedna od najvećih briga im je da ne postanu teret bližnjima.</span></blockquote>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-52862125021405411062017-12-18T20:50:00.000+01:002018-02-17T20:51:55.812+01:00Diploma medicine je viza za odlazak?<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgyfsm9GD8P_fs0rsKsGbWzGCK3Vz1oEJYq1o5Hn2bJa3AS9SCv5jhJFgn_527Z99f4sloeY6_cwAG8OPYK9OY0yi2kBQ4zZ7L7p6tQ_lvF0G8Ucnzdy82w01bYVhBgUSP9rOSKXhBiZl6Q/s1600/medical-appointment-doctor-healthcare-40568.jpeg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="750" data-original-width="1125" height="426" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgyfsm9GD8P_fs0rsKsGbWzGCK3Vz1oEJYq1o5Hn2bJa3AS9SCv5jhJFgn_527Z99f4sloeY6_cwAG8OPYK9OY0yi2kBQ4zZ7L7p6tQ_lvF0G8Ucnzdy82w01bYVhBgUSP9rOSKXhBiZl6Q/s640/medical-appointment-doctor-healthcare-40568.jpeg" width="640" /></a></div>
<h1 style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #444444; font-family: Roboto, sans-serif; font-size: 35px; line-height: 1.2; margin: 0px 0px 19px;">
<br /></h1>
<h1 style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #444444; font-family: Roboto, sans-serif; font-size: 35px; line-height: 1.2; margin: 0px 0px 19px;">
Da mladi hrle na studije medicine i da dosta njih budućnost vidi negde "preko", pokazuje istraživanje portala Infostud.</h1>
<div class="utilbar" style="background-color: #f3f3f3; border-left: 1px solid rgb(250, 250, 250); border-right: 1px solid rgb(250, 250, 250); border-top: 1px solid rgb(255, 255, 255); box-sizing: border-box; color: #333333; font-family: Roboto, sans-serif; font-size: 14px; margin-bottom: 10px;">
<div class="social" style="box-sizing: border-box;">
<span style="background-color: white; color: #282828; font-size: 16px;">Prema najnovijim podacima Lekarske komore Srbije, od početka godine do kraja oktobra je izdato</span><span style="background-color: white; color: #282828; font-size: 16px;"> </span><span style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #282828; font-size: 16px; font-weight: 700;">740 sertifikata </span><span style="background-color: white; color: #282828; font-size: 16px;">dobre prakse, što je nezaobilazan dokument koji lekarima omogućava rad u inostranstvu. Iako iz LKS ističu da se po broju sertifikata ne može zaključiti koliko njih odlazi na duži rad izvan zemlje, jer se ovaj dokument izdaje i doktorima koji na primer, rade vikendom u Bosni i Hercegovini ili Crnoj Gori, nesumnjivo je da se nastavlja trend od ranijih godina – prošle godine je ovaj sertifikat dobilo 856, a pretprošle 82 lekara.</span></div>
</div>
<div class="bodyText" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #282828; font-family: Roboto, sans-serif; font-size: 16px; line-height: 26px; margin-top: 20px;">
<div style="box-sizing: border-box;">
<div style="box-sizing: border-box;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box;">
Ovi podaci, ali samo na prvi pogled, odudaraju od rezultata istraživanja o izboru studija koje je portal Prijemni.infostud.com sproveo među maturantima tokom marta i aprila ove godine, a uoči junskog upisnog roka. Ispostavilo se da je medicina apsolutni broj jedan na listi želja budućih studenata jer je od onih ispitanika koji su znali šta će da upišu, 12,4 odsto imalo "pik" na medicinske nauke.</div>
<div style="box-sizing: border-box;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box;">
I među onima koji su se dvoumili između dve ili više opcija svega mesec i po pred prijemni, medicina je bila u samom vrhu sa 16,3 odsto, odmah iza psihologije (16,6%).</div>
<div style="box-sizing: border-box;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box;">
<span style="box-sizing: border-box; color: teal;"><span style="box-sizing: border-box; font-weight: 700;">Beli mantil najpoželjniji</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box;">
Poziv lekara je popularan među svršenim srednjoškolcima, iako u našoj zemlji nema dovoljno posla u ovoj oblasti, o čemu između ostalog svedoči podatak da su se prošle godine preko portala Poslovi.infostud.com na jedan oglas za lekara javljala 33 kandidata.</div>
<div style="box-sizing: border-box;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box;">
Osim toga, čak i oni koji se zaposle, imaju plate znatno niže nego u većini evropskih zemalja, a uslovi lečenja, samim tim i rada u domaćim zdravstvenim ustanovama nisu blizu standarda u razvijenim sredinama. I pored toga, interesovanje je ogromno, pa su ove godine na jedno slobodno mesto konkurisala skoro dva kandidata.</div>
<div style="box-sizing: border-box;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box;">
Iako sa diplomom iz oblasti informacionih tehnologija ovdašnji studenti mogu da nađu dobro plaćene poslove čak i u Srbiji, čak je i IT sa 12 odsto tek "za leđima" iza medicine. Inženjerske nauke čije diplome potvrđuju visoko-stručna znanja primenjiva bilo gde u svetu su sa 5,9% više nego duplo "zaostajale" za medicinskim, pokazuje istraživanje. Zašto</div>
<div style="box-sizing: border-box;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box;">
<span style="box-sizing: border-box; color: teal;"><span style="box-sizing: border-box; font-weight: 700;">I pre indeksa razmišljaju o odlasku</span></span></div>
<div style="box-sizing: border-box;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box;">
Podatak iz spomenute ankete kaže: više od četvrtine ispitanika, tačnije 26,2 odsto je kao razlog za studiranje navelo mogućnost nastavka školovanja ili pronalaženje posla u inostranstvu. Jedini motiv za koji se opredelilo više maturanata je sticanje znanja iz oblasti koja ih interesuje, što je navelo pola ispitanika. Logično bi bilo da je to osnovni motiv svakoga ko želi da se usavršava, međutim, diploma medicinskih nauka stečena u Srbiji za mnoge jeste sigurna karta za odlazak u beli svet.</div>
</div>
</div>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-17992654624541644852017-12-17T19:25:00.000+01:002018-02-17T20:40:48.854+01:00Ko je najveći "strani plaćenik" u Srbiji?<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="post-intro-above" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #0b4da1; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; line-height: 1.5rem; margin: 0px 0px 1.5rem;">
<a href="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/12/0901evri_MATTHIAS_BALK_epa-1-678x382.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img alt="" border="0" class="attachment-post-single size-post-single wp-post-image" data-attachment-id="294883" data-comments-opened="1" data-image-description="<p>Foto: MATTHIAS BALK/EPA</p>
" data-image-meta="{"aperture":"0","credit":"","camera":"","caption":"","created_timestamp":"0","copyright":"","focal_length":"0","iso":"0","shutter_speed":"0","title":"","orientation":"0"}" data-image-title="0901evri_MATTHIAS_BALK_epa-1" data-large-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/12/0901evri_MATTHIAS_BALK_epa-1.jpg" data-medium-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/12/0901evri_MATTHIAS_BALK_epa-1-300x169.jpg" data-orig-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/12/0901evri_MATTHIAS_BALK_epa-1.jpg" data-orig-size="925,521" data-permalink="https://www.danas.rs/nedelja/ko-je-najveci-strani-placenik-u-srbiji/attachment/0901evri_matthias_balk_epa-1/" height="382" sizes="(max-width: 678px) 100vw, 678px" src="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/12/0901evri_MATTHIAS_BALK_epa-1-678x382.jpg" srcset="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/12/0901evri_MATTHIAS_BALK_epa-1-678x382.jpg 678w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/12/0901evri_MATTHIAS_BALK_epa-1-300x169.jpg 300w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/12/0901evri_MATTHIAS_BALK_epa-1-768x433.jpg 768w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/12/0901evri_MATTHIAS_BALK_epa-1-200x113.jpg 200w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/12/0901evri_MATTHIAS_BALK_epa-1-160x90.jpg 160w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/12/0901evri_MATTHIAS_BALK_epa-1.jpg 925w" style="box-sizing: border-box; height: auto; max-width: 100%;" width="678" /></a><span style="font-size: 2.5rem;">Kada su u ponedeljak otvorena dva umesto tri poglavlja u pregovorima Srbije o pristupanju Evropskoj uniji, ministarka za evrointegracije Jadranka Joksimović kurtoazno je sakrila razočarenje rekavši u Briselu da je srpska vlada možda bila preambiciozna, ali da „nije greh biti ambiciozan, naprotiv“.</span></div>
<div class="post-intro-content content" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #868686; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 1.125rem; line-height: 1.625rem; margin: 0px 0px 1.625rem; overflow: hidden;">
<div class="sharedaddy sd-sharing-enabled" style="box-sizing: border-box; clear: both; margin-top: 25px;">
<div class="robots-nocontent sd-block sd-social sd-social-official sd-sharing" style="box-sizing: border-box;">
<div class="sd-content" style="box-sizing: border-box;">
<ul style="box-sizing: border-box; line-height: 25px !important; list-style: none !important; margin: 0px !important; padding: 0px !important;"><span class="post-meta author vcard" style="box-sizing: border-box; color: black; display: inline-block; font-size: 0.75rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1rem; vertical-align: middle;">Piše: Gordan Brkić</span><span class="post-meta date-time" style="box-sizing: border-box; color: #868686; display: inline-block; font-size: 0.75rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1rem; vertical-align: middle;"><time class="entry-date published" datetime="2017-12-17T08:00:00+00:00" style="box-sizing: border-box;">17. decembra 2017. 08.00</time><time class="updated" datetime="2018-01-16T10:42:52+00:00" style="box-sizing: border-box;"> <span style="box-sizing: border-box; font-style: inherit; font-weight: inherit;">Izmenjeno:</span> 16. januara 2018. 10.42</time></span></ul>
</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="post-content content" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #404040; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; overflow: hidden;">
<div class="post-featured-image" style="box-sizing: border-box; font-size: 0px; line-height: 0; margin-bottom: 1.875rem;">
<br />
<span class="post-featured-image-caption" style="box-sizing: border-box; color: #767676; display: block; font-size: 0.875rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1.625rem; margin-top: 0.4375rem;"><i style="color: #0b4da1; font-size: 16px;">Srbiji su kroz donacije od 2012. iz visokorazvijenih zemalja Zapada namenjena ogromna sredstva </i>Foto: MATTHIAS BALK/EPA</span></div>
<div class="article-ad" style="box-sizing: border-box;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Pregovori o kompanijskom pravu i ekonomskim odnosima sa inostranstvom su započeli, dok je poglavlje koje se odnosi na finansijske i budžetske propise ostalo na čekanju. U danima koji su usledili, saznalo se da je pet zemalja članica EU, a to su Švedska, Nemačka, Francuska, Velika Britanija i Hrvatska, imalo primedbe na sprovođenje reformi iz ranije otvorenih poglavlja, naročito na polju vladavine prava, suzbijanja korupcije i reformi pravosuđa, te slobode medija. Do kraja teksta probaćemo da ukažemo na jedan od mogućih aspekata zbog kojih nije dato „zeleno svetlo“ iz nekih od ovih zemalja.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
U internoj polugodišnjoj analizi Evropske komisije koja je objavljena početkom meseca ukazuje se da Srbija kaska u sprovođenju akcionih planova za reforme po pitanju poglavlja 23 i 24, oko kojih su pregovori započeti polovinom prošle godine. „Biti ambiciozan znači da postoji politička volja ka reformama i ubrzanju evropskog puta“, objasnila je Joksimovićeva pre nekoliko večeri, dodavši da bi Srbija uz novu reviziju akcionih planova za dva pomenuta poglavlja i „postavljanjem realističnijih rokova“ za njihovu primenu mogla da ispuni dinamiku otvaranja novih. Dakle, posmatrano dioptrijom Beograda, akcenat je na otvaranju poglavlja.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Iako pedagoški umeju da pohvale s vremena na vreme, u Briselu ipak pomno posmatraju kako Srbija tabana svoju stazu prema Evropskoj uniji; pošto je izvršila takozvani „skrining“ po svih 35 poglavlja između 2013. i 2015, evropska administracija je sastavila „mapu puta“ koju treba preći. Od tada, Srbija je otvorila ukupno 12 poglavlja, odnosno jednu trećinu, dva su čak zatvorena. Poglavlja 23 i 24 koja se odnose na pravosuđe i osnovna prava, odnosno pravdu, slobodu i bezbednost jesu kamičak o koji se vlast u Beogradu okliznula zbog čega je ostala bez „novogodišnjeg paketića“ – poglavlja 33 koje i nema neku direktnu vezu sa stanjem pravosuđa, ljudskih prava i medijskih (ne)prilika.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Šta to zamera Evropska komisija? I dalje postoje različite vrste pritisaka na pravosuđe, od toga da državni zvaničnici komentarišu presude ili tok suđenja, do činjenice da imenovanje predsednika sudova ide sporo, te da ne jača uloga nezavisnih tela Visokog saveta sudstva i Državnog veća tužilaca. U pogledu medijskih sloboda, u najnovijem izveštaju koji se za poglavlja 23 i 24 objavljuje na pola godine, konstatuju se ekonomski pritisci na medije, zastrašivanje i napadi na novinare od kojih veliki broj ostaje neprocesuiran, kao i da je napravljen mali pomak u rešavanju slučajeva ubistava novinara.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Jedan od „potpornih stubova“ srpskog približavanja EU koji se ređe pominje jesu – donacije. Iako se prethodnih godina moglo čuti da su one „presušile“, odnosno da više nisu izdašne kao pre deceniju i po recimo, istina je da slavina sa Zapada nikada nije zavrnuta. Pod budnom lupom Brisela, od Evropske unije, ali i njenih članica, te drugih zapadnih zemalja, stižu značajna sredstva za izgradnju efikasnijeg, slobodnijeg i pravednijeg društva.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Prema podacima portala YourDataStories.eu, čiji razvoj finansira baš Evropska unija sa ciljem poboljšanja pristupa podacima od javnog značaja, Srbiji su kroz donacije od 2012. iz visokorazvijenih zemalja Zapada namenjena ogromna sredstva. Recimo, od te godine, kada je vlast preuzela koalicija u čijoj osovini su Srpska napredna stranka i Socijalistička partija Srbije uz povremene rokade na čelnim funkcijama, za uspostavljanje efikasnijeg i nezavisnog pravosuđa u osamdesetak projekta određeno je čak 250 miliona evra. To je, na primer, tačno četiri puta više od 62 miliona evra na ime donacija predviđenih za prevenciju poplava koje su Srbiju prethodnih godina poharale nekoliko puta. Istini za volju, i dok su ove druge donacije realizovane u obimu od otprilike polovine predviđene vrednosti, one namenjene za reformu pravosuđa su stigle tek do oko 17 miliona evra, ali se postavlja pitanje da li je i tako pozamašna svota koja je „pala s neba“ bila nedovoljna za bolju ocenu u najnovijem izveštaju Evropske komisije.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
To što se uočava značajna nesrazmera između „alociranih“ i potrošenih sredstava ima veze i sa „kafkijanskim“ administrativnim procedurama, ali verovatno i sa ovdašnjom inertnošću da se prione na posao. Drugi podatak ukazuje na to: u posmatranom periodu za unapređenje nezavisnosti medija i slobodan protok informacija potrošeno je skoro četiri miliona doniranih evra kroz 58 projekata, za 600.000 više od predviđenih budžeta. Rezultat: Srbija je po Reporterima bez granica na listi zemalja po medijskim slobodama skliznula sa prošlogodišnjeg 59. na 66. mesto ove godine. Prema oceni organizacije Irex, indeks održivosti medija u Srbiji ove godine je svega 1,78 poena, što je tek dovoljno za preživljavanje medijskih kuća. Bolju ocenu je dobilo čak i Kosovo (2,39) koje je za Irex nezavisno od Srbije.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Prema podacima sa portal YourDataStories, na 70 projekta za unapređenje ljudskih prava u posmatranom period potrošeno je sedam miliona evra. To je osam puta manje od opredeljenih budžeta, ali da li je ta činjenica zaista dovoljna da se objasni podatak kako je Srbija na „Indeksu duge“ kojim se meri ravnopravnost pripadnika LGBT populacije pretposlednja zemlja u regionu? Za leđima nam je jedino Makedonija, ispred su tradicionalno-konzervativne Crna Gora, Albanija, Bosna i Hercegovina.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
U ovdašnjoj političkoj areni davno je skovan termin „strani plaćenici“, koji se pre svega odnosio na nezavisne medije, nevladine organizacije i opozicione stranke. Ali, istina je sledeća: najveći strani plaćenik je – država Srbija jer najznačajniji deo donacija stiže direktno ministarstvima, kao i potčinjenim vladinim organizacijama, organima uprave, javnim preduzećima. Ko je drugi do države mogao da primi, recimo, 200 miliona evra za energetski sektor, ili 26,5 miliona za reformu javne uprave, skoro po 20 miliona za transformaciju bezbednosnih struktura i razvoj ruralnih sredina; po 15 miliona za unapređenje socijalne zaštite, odnosno sistemsko smanjenje nezaposlenosti. I tako dalje.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<img alt="" height="800" src="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/12/korisnici-1.jpg" style="box-sizing: border-box; height: auto; max-width: 100%;" width="925" /></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Osim kome veći deo sredstava iz donacija odlazi, zanimljivo je pogledati odakle one dolaze. Od pomenutih pet zemalja koje su stopirale otvaranje (da li baksuznog) 13. poglavlja u pregovorima sa EU, iz tri države-članice stiglo je skoro 110 miliona evra za nešto preko 200 projekata u prethodnih pet godina. Reč je o Nemačkoj, iz koje je realizovano 65 miliona, Švedskoj 40 miliona, te Velikoj Britaniji sa četiri miliona evra. Logično, oni koji plaćaju napredovanje Srbije u raznim sektorima, pred svojim poreskim obveznicima imaju obavezu da „pravdaju“ ta sredstva, izeđu ostalog i slabom ocenom.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Jedan od ovdašnjih mitova, nasleđen još iz doba bipolarne podele sveta, a dodatno osnažen u ratovima tokom kojih se raspala nekadašnja Jugoslavija, jeste da nas Amerikanci mrze čak i kad nas ne bombarduju, a Rusi bezuslovno vole. Iako se poklonima u zube ne gleda, bez obzira da li je reč o unapređenju ljudskih prava ili nabavci migova u poluletnom stanju, činjenica je da je Srbija glavno sidro Rusije na Balkanu, osim uz politički uticaj, i kroz ekonomske aranžmane u kojima su postali vlasnici važnih velikih preduzeća ili kreditirali našu zemlju za poslove koje obavljaju njihove kompanije. Iako ne kriju da imaju sopstvene interese, Amerikanci su davali u obliku donacija za široki spektar oblasti. Tokom prethodnih pet godina, preko okeana je stiglo 62 miliona evra kroz različite projekte pomoći, prema podacima sa portala YourDataStories. Nigde nema besplatnog ručka, to svi znamo, ali nije nebitno ni šta se iznosi na trpezu.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<img alt="" height="997" src="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/12/donatori-1.jpg" style="box-sizing: border-box; height: auto; max-width: 100%;" width="925" /></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Jadranka Joksimović je u ponedeljak uveče rekla da „biti ambiciozan znači da postoji politička volja ka reformama i ubrzanju evropskog puta“. Mogli bismo da ukažemo da ipak ima razlike između političke i deklarativne volje što su posredno poručili i iz Brisela ostavljajući poglavlje 33 po strani. Poglavlja se otvaraju, valjda, da bi se zatvorila za šta nije dovolja samo „politička volja“. Kada se uzme u obzir kako se Srbija kotira po pitanju elementarnih vrednosti na kojima se zasnivaju demokratska društva, a tome doda da joj i ne ide baš najbolje I pored značajne finansijske podrške, da li je vest iz Brisela iznenađenje?</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;"><em style="box-sizing: border-box;">Podaci za ovaj tekst su prikupljeni na portalu <a href="http://www.yourdatastories.eu/" style="box-sizing: border-box; color: #0b4da1; text-decoration-line: none; transition: all 0.3s ease-in-out;">www.yourdatastories.eu</a></em></span></div>
</div>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-17442979646018464852017-12-03T19:39:00.000+01:002018-02-17T19:40:14.904+01:00Olivera Perković, direktorica agencije McCann Beograd: Naša misija je – pozitivna promena<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="post-intro-above" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #0b4da1; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; line-height: 1.5rem; margin: 0px 0px 1.5rem;">
<br /></div>
<h1 class="post-title" style="background-color: white; box-sizing: border-box; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 2.5rem; font-weight: 400; line-height: 3.125rem; margin: 0px; padding: 0px;">
Olivera Perković, direktorica agencije McCann Beograd, krajem novembra već je sumirala rezultate za tekuću godinu.</h1>
<div class="post-intro-content content" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #868686; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 1.125rem; line-height: 1.625rem; margin: 0px 0px 1.625rem; overflow: hidden;">
<div class="sharedaddy sd-sharing-enabled" style="box-sizing: border-box; clear: both; margin-top: 25px;">
<div class="robots-nocontent sd-block sd-social sd-social-official sd-sharing" style="box-sizing: border-box;">
<div class="sd-content" style="box-sizing: border-box;">
<ul style="box-sizing: border-box; line-height: 25px !important; list-style: none !important; margin: 0px !important; padding: 0px !important;">
<li class="share-custom share-custom-istinomer" style="box-sizing: border-box; display: block; float: left; height: 25px; line-height: 25px !important; margin: 0px 10px 5px 0px !important; padding: 0px;"><ul style="box-sizing: border-box; line-height: 25px !important; list-style: none !important; margin: 0px !important; padding: 0px !important;"><br /></ul>
</li>
<li class="share-custom share-custom-istinomer" style="box-sizing: border-box; display: block; float: left; height: 25px; line-height: 25px !important; margin: 0px 10px 5px 0px !important; padding: 0px;"><ul style="box-sizing: border-box; line-height: 25px !important; list-style: none !important; margin: 0px !important; padding: 0px !important;"><br /></ul>
</li>
<li class="share-custom share-custom-istinomer" style="box-sizing: border-box; display: block; float: left; height: 25px; line-height: 25px !important; margin: 0px 10px 5px 0px !important; padding: 0px;"><div class="post-intro-content content" style="box-sizing: border-box; font-size: 1.125rem; line-height: 1.625rem; margin: 0px 0px 1.625rem; overflow: hidden;">
<div class="sharedaddy sd-sharing-enabled" style="box-sizing: border-box; clear: both; margin-top: 25px;">
<div class="robots-nocontent sd-block sd-social sd-social-official sd-sharing" style="box-sizing: border-box;">
<div class="sd-content" style="box-sizing: border-box;">
<ul style="box-sizing: border-box; line-height: 25px !important; list-style: none !important; margin: 0px !important; padding: 0px !important;"></ul>
</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="post-content content" style="box-sizing: border-box; color: #404040; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; overflow: hidden;">
<div class="post-featured-image" style="box-sizing: border-box; font-size: 0px; line-height: 0; margin-bottom: 1.875rem;">
<span class="post-featured-image-caption" style="box-sizing: border-box; color: #767676; display: block; font-size: 0.875rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1.625rem; margin-top: 0.4375rem;"></span></div>
<div class="article-ad" style="box-sizing: border-box;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Susreli smo je u pauzi između brojnih obaveza u sedištu agencije na Terazijama. Govorila nam je o godini na izmaku u kojoj je McCann proslavio 20 godina poslovanja, o različitosti rada na tržištima Jugoistočne Evrope i u nordijskim zemljama, gde agencija takođe posluje, o brojnim nagradama koje su kreativci iz McCanna osvojili po festivalima u zemlji i inostranstvu.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Agencija McCann Beograd je u godini svog jubileja, a to je dve decenije od osnivanja, osvojila mnoštvo nagrada. Istovremeno, to je plod rada sadašnjeg tima u agenciji, ali verovatno i svojevrsni „minuli rad“ svih onih koji su tokom 20 godina prošli i ostavili trag u McCannu. Koliko vama znače te nagrade, koliko su one, po vašem mišljenju, „presek kreativnog trenutka“, a koliko i sve ono što je učinjeno u agenciji za dve decenije?</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Ovogodišnje nagrade rezultat su sadašnjeg rada, i tako treba da bude. Svaka godina je kako poslovna, tako i kreativna etapa koju prelazimo, realizujemo, analiziramo, borimo se i na kraju podvlačimo crtu – da li smo realizovali naše planove ili ne? “Minuli rad” koji pominjete je nešto drugo, sigurno da kroz vreme sazrevamo, iskusniji smo, zreliji i, nadam se bolji ulazimo u svaku narednu godinu. To ima veze sa razvojem kvaliteta i sticanjem iskustva, ali za nagrade kao i za poslovni rezultat treba se izboriti svake godine.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">* U agenciji McCann Beograd mnogi zanimljivi kreativci su sticali iskustva i znanja. Teško je naći dobre ljude a još teže zadržati. Kako uspevate u tome?</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Da, više važnih faktora je prisutno u formiranju i trajanju dobrog tima. Mi smo veliki tim i radimo u izuzetno dinamičnoj struci i atmosferi. Stvari jesu postale složene – naše potrebe se menjaju u odnosu na razvoj našeg portfolija i usluga. Samim tim ono što je optimalan ili najbolji tim za nešto danas, ne znači da će biti za tri godine. To se najviše odnosi na poznavanje i razvoj tehnologija. Zato kontinuirano ulažemo u edukaciju i profesionalno usavršavanje kolega.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Posle dvadeset godina poslovanja već imamo dve generacije: jedna je stasavala u agenciji i danas predstavlja kvalitetan kadar na tržištu i vodeći tim u agenciji, druga nova mlada generacija stasava sada. Mislim da imamo zdrav miks senior tima agencije sa iskustvom u ovom poslu, kao i značajan broj mladih talenata. Za razvoj agencije kao i ljudi značajan je i portfolio klijenata. Veliki je motiv raditi na velikim brendovima u dinamičnoj sredini, u dobroj kombinaciji globalnog know-how i lokalnog iskustva i duha.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">* Mnogi kreativnu industriju vezuju za mlade ljude. Da li je ona otvorena i za stariju generaciju ili su oni otišli negde dalje?</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Mislim da jeste i da treba da ostane otvorena. Naše iskustvo govori da najbolje dobijamo iz zajedničkog rada senior i mladog tima.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Osim u Srbiji, agencija je proširila svoje delovanje u našem regionu, ali i u nordijskim zemljama. Kakvi su izazovi poslovanja na tržištima koja se međusobno razlikuju po ekonomskoj snazi, kulturnim obrascima, potrebama klijenata i očekivanjima potrošača?</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Izazov za nas predstavlja zadatak da to ne posmatramo kao veliki izazov, nego kao veliku mogućnost koju ta različitost kreira. Tržišta mogu biti i u komšiluku, a opet sasvim različita i različitog potencijala. S druge strane u zemljama koje jezički, kulturološki ili ekonomski nisu toliko bliske vi u stvari srećete slične poslovne izazove, imate kolege koji razmišljaju na način kao i vi – tako da praktično na kraju govorite istim jezikom. Kao i u svemu postoje zakonitosti ovog našeg posla koja važe svuda. Budžet klijenta, izbor medija ili ton koji ćete imati u svojoj kampanji može da se razlikuje, ali njegova potreba ostaje ista. Tako je i sa potrošačem – on od brenda ili proizvoda želi konkretan benefit, prijatno iznenađenje, praktičnu olakšicu ili zadovoljstvo – gde god da se nalazi. Lokalne različitosti morate poznavati i poštovati, ali isto to morate i između dve susedne zemlje gde se govori isti jezik ili gde je ekonomski status sličan ili isti.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">* Na čelu ste velike kreativne agencije nekoliko godina. Kako sa pozicije koju obavljate vidite promene u kreativnoj industriji? Promena sigurno ima, da li su one slične ili možda različite na tržištima na kojima posluje McCann?</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Mislim da su poslovni izazovi ili problemi svuda slični bez obzira na razlike u veličini tržišta, budžetima ili kulturološkom kontekstu. Esencija ostaje ista, mi smo u poslu rešavanja određenog problema, za brend ili kompaniju, za tržište, za kulturu, za potrošača. Rešenje se ogleda u pozitivnoj promeni – ponašanja, navika, rezultata, stava.. Svi smo u tom biznisu, od Beograda do Osla. Adekvatnost neke ideje, relevantnost benefita koji brend nudi ili izbor medija za plasman te ideje zavisi naravno od lokalnog konteksta. Puno se priča o promenama u industriji. Mislim da one nisu za sada toliko dramatične, ali će sigurno, pre svega u postavci biznis modela, pod uticajem tehnologije i konkretnih karakteristika, veličine ili potencijala tržišta dolaziti dalje do promena i novina. Ono što će predstavljati najveći izazov jeste odrediti tržište, njegovu stvarnu veličinu i karakteristike – samim tim arenu u kojoj se takmičiš i razvijaš samim tim kako rasteš. U toj areni sigurno ćeš sresti i klasičnu i atipičnu konkurenciju – od data management agencija, konsultantskih kuća, do freelancer developera.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">* Svake godine radite zanimljiva istraživanja o potrošačima. Šta kažu nova istraživanja Truth Central, ekspertskog centra McCanna?</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Nedavno smo završili studiju o godinama, koja se bavi starenjem i starijim generacijama. Mislim da je ovaj segment populacije nepravedno zapostavljen, čak i u samom advertisingu. Manji broj kampanja ili ako želite ponuda je usmeren ka njima, a oni danas u Srbiji predstavljaju najveći deo populacije. Radi se o veoma interesantnoj ciljnoj grupi, ljudima koji su zreli, koji imaju životno iskustvo, formirane potrebe, navike, ukus… Mogu izdvojiti dva zanimljiva nalaza. Jedan, gde postoji potpuna usaglašenost sa globalnim stavom ove generacije:</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
„90% osoba starijih od 55 godina smatra da kompanije i brendovi treba aktivno da se uključe u pomoć starijoj populaciji u Srbiji i rešavanju njihovih problema.“</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
I drugi, koji se dosta razlikuje u Srbiji u odnosu na globalne nalaze, a tiče se osvrta na to zrelo doba kao životnu fazu:</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
U Srbiji se ne radujemo starenju i mnogo manje mu se radujemo nego što je slučaj globalno – samo 15% ispitanika u Srbiji je reklo da starenje vidi kao pozitivan proces kome se treba radovati, dok je u svetu ovaj procenat skoro četiri puta veći (57%).</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Približava se kraju kalendarska godina. Ona je, kao što je pomenuto, bila uspešna za agenciju. A kakva je ona bila po vašoj proceni kada je reč o tržištu oglašavanja u Srbiji? Čemu su težili oglašivači, šta su očekivali potrošači, kako su se agencije snalazile u „kreativnom posredovanju“?</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Mislim da je ovo bila, rekla bih, relativno konzervativna godina. Verujem da ćemo u narednom periodu videti veće inoviranje u oglašavanju, pogotovo u najdinamičnijim segmentima: retail, telekomunikacije, bankarski sektor.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">Tkani bilbordi</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Izdvojte nam par značajnih kampanja agencije i zbog čega su one značajne.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Iz skorije prošlosti izdvajam kampanju „Može” za Raiffeisen banku. S obzirom da oglašavanje u ovom segmentu najčešće prate vrlo konkretne taktičke ponude jer je uvek reč o krajnje funkcionalnim, racionalnim stvarima koje su neophodne u životu pojedinca, a ne o emotivnoj povezanosti. Ovom kampanjom Raiffeisen banka uspeva da objedini u svom načinu komunikacije relevantnost ponude i prepoznavanje potreba korisnika sa ljudskom i životnom komunikacijom. Zato je imala puno uspeha. Potvrda toga je da je slogan „Može” postao deo jezika potrošača.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Takođe, tu je i Coca-Cola kampanja za Coke and Meals čiji početak su ručno pleteni i tkani bilbordi za Coca-Cola brend. Ova kampanja slavi lokalni duh, kulturu i vrednosti, i odličan je primer kako globalni brend zadržava svoje vrednosti, autentičnost i prepoznatljivost, a deluje potpuno lokalno u skladu sa lokalnom kulturom i duhom. Veliki brend ima mogućnost pozitivnog uticaja i doprinosa lokalnoj zajednici ili specifičnoj temi. Zato je lepo, a ujedno i značajno videti tu vrstu angažovanosti i kao agencija biti deo toga.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">Uvek uz kulturu</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
McCann Beograd godinama radi na razvijanju struke, promociji kulture, novih tendencija… Od samog nastanka ste društveno aktivna agencija. Kako vidite ulogu agencija u tom domenu?</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Baveći se svojim poslom, komunikacijama, imamo mogućnost da pomognemo i kulturnim projektima, odnosno ustanovama da svoje projekte promovišu. Uvek smo raspoloženi za tu vrstu saradnje, jer ne samo da imate mogućnost da budete deo lepih, kreativnih ili značajnih projekata, već imate tu privilegiju da radeći svoj posao pomognete rešavanju nekog problema, aktivirate određenu temu ili kreirate pozitivan uticaj i promenu. Ne otvara vam svaka profesija takvu mogućnost, i zbog toga se osećamo privilegovano.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Zadovoljni smo postignutim rezultatima i ponosni na projekte te vrste. Kreirali smo i realizovali brojne, izdvojiću samo neke: saradnja sa JDP na nekoliko uspešnih kampanja, nama posebno draga i višestruko nagrađivana viralna kampanja Taksi drama ili najsvežija saradnja sa Muzejem savremene umetnosti i isto tako nagrađenom aplikacijom DemocArtisation. Takođe, sa velikim zadovoljstvom bih istakla našu podršku i podršku koju su pružili naši klijenti Bitef festivalu.</div>
</div>
</li>
<li class="share-end" style="box-sizing: border-box; display: block; float: left; height: 25px; line-height: 25px !important; margin: 0px 10px 5px 0px !important; padding: 0px;"></li>
</ul>
</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="post-meta-wrapper" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #4a4a4a; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 0px; line-height: 0; margin-bottom: 1.5rem;">
<span class="post-meta author vcard" style="box-sizing: border-box; color: black; display: inline-block; font-size: 0.75rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1rem; vertical-align: middle;">Piše: Gordan Brkić </span><span class="post-meta date-time" style="box-sizing: border-box; color: #868686; display: inline-block; font-size: 0.75rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1rem; vertical-align: middle;"><time class="entry-date published updated" datetime="2017-12-04T12:15:00+00:00" style="box-sizing: border-box;">04. decembra 2017. 12.15</time></span></div>
<div class="post-content content" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #404040; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; overflow: hidden;">
<div class="post-featured-image" style="box-sizing: border-box; font-size: 0px; line-height: 0; margin-bottom: 1.875rem;">
<img alt="" class="attachment-post-single size-post-single wp-post-image" data-attachment-id="296040" data-comments-opened="1" data-image-description="" data-image-meta="{"aperture":"0","credit":"","camera":"","caption":"","created_timestamp":"0","copyright":"","focal_length":"0","iso":"0","shutter_speed":"0","title":"","orientation":"0"}" data-image-title="IMG_0045-1" data-large-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/12/IMG_0045-1.jpg" data-medium-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/12/IMG_0045-1-300x169.jpg" data-orig-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/12/IMG_0045-1.jpg" data-orig-size="925,520" data-permalink="https://www.danas.rs/nedelja/nasa-misija-je-pozitivna-promena/attachment/img_0045-1/" height="381" sizes="(max-width: 678px) 100vw, 678px" src="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/12/IMG_0045-1-678x381.jpg" srcset="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/12/IMG_0045-1-678x381.jpg 678w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/12/IMG_0045-1-300x169.jpg 300w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/12/IMG_0045-1-768x432.jpg 768w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/12/IMG_0045-1-200x112.jpg 200w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/12/IMG_0045-1-160x90.jpg 160w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/12/IMG_0045-1.jpg 925w" style="box-sizing: border-box; height: auto; max-width: 100%;" width="678" /><span class="post-featured-image-caption" style="box-sizing: border-box; color: #767676; display: block; font-size: 0.875rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1.625rem; margin-top: 0.4375rem;"></span></div>
<div class="article-ad" style="box-sizing: border-box;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Susreli smo je u pauzi između brojnih obaveza u sedištu agencije na Terazijama. Govorila nam je o godini na izmaku u kojoj je McCann proslavio 20 godina poslovanja, o različitosti rada na tržištima Jugoistočne Evrope i u nordijskim zemljama, gde agencija takođe posluje, o brojnim nagradama koje su kreativci iz McCanna osvojili po festivalima u zemlji i inostranstvu.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Agencija McCann Beograd je u godini svog jubileja, a to je dve decenije od osnivanja, osvojila mnoštvo nagrada. Istovremeno, to je plod rada sadašnjeg tima u agenciji, ali verovatno i svojevrsni „minuli rad“ svih onih koji su tokom 20 godina prošli i ostavili trag u McCannu. Koliko vama znače te nagrade, koliko su one, po vašem mišljenju, „presek kreativnog trenutka“, a koliko i sve ono što je učinjeno u agenciji za dve decenije?</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Ovogodišnje nagrade rezultat su sadašnjeg rada, i tako treba da bude. Svaka godina je kako poslovna, tako i kreativna etapa koju prelazimo, realizujemo, analiziramo, borimo se i na kraju podvlačimo crtu – da li smo realizovali naše planove ili ne? “Minuli rad” koji pominjete je nešto drugo, sigurno da kroz vreme sazrevamo, iskusniji smo, zreliji i, nadam se bolji ulazimo u svaku narednu godinu. To ima veze sa razvojem kvaliteta i sticanjem iskustva, ali za nagrade kao i za poslovni rezultat treba se izboriti svake godine.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">* U agenciji McCann Beograd mnogi zanimljivi kreativci su sticali iskustva i znanja. Teško je naći dobre ljude a još teže zadržati. Kako uspevate u tome?</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Da, više važnih faktora je prisutno u formiranju i trajanju dobrog tima. Mi smo veliki tim i radimo u izuzetno dinamičnoj struci i atmosferi. Stvari jesu postale složene – naše potrebe se menjaju u odnosu na razvoj našeg portfolija i usluga. Samim tim ono što je optimalan ili najbolji tim za nešto danas, ne znači da će biti za tri godine. To se najviše odnosi na poznavanje i razvoj tehnologija. Zato kontinuirano ulažemo u edukaciju i profesionalno usavršavanje kolega.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Posle dvadeset godina poslovanja već imamo dve generacije: jedna je stasavala u agenciji i danas predstavlja kvalitetan kadar na tržištu i vodeći tim u agenciji, druga nova mlada generacija stasava sada. Mislim da imamo zdrav miks senior tima agencije sa iskustvom u ovom poslu, kao i značajan broj mladih talenata. Za razvoj agencije kao i ljudi značajan je i portfolio klijenata. Veliki je motiv raditi na velikim brendovima u dinamičnoj sredini, u dobroj kombinaciji globalnog know-how i lokalnog iskustva i duha.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">* Mnogi kreativnu industriju vezuju za mlade ljude. Da li je ona otvorena i za stariju generaciju ili su oni otišli negde dalje?</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Mislim da jeste i da treba da ostane otvorena. Naše iskustvo govori da najbolje dobijamo iz zajedničkog rada senior i mladog tima.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Osim u Srbiji, agencija je proširila svoje delovanje u našem regionu, ali i u nordijskim zemljama. Kakvi su izazovi poslovanja na tržištima koja se međusobno razlikuju po ekonomskoj snazi, kulturnim obrascima, potrebama klijenata i očekivanjima potrošača?</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Izazov za nas predstavlja zadatak da to ne posmatramo kao veliki izazov, nego kao veliku mogućnost koju ta različitost kreira. Tržišta mogu biti i u komšiluku, a opet sasvim različita i različitog potencijala. S druge strane u zemljama koje jezički, kulturološki ili ekonomski nisu toliko bliske vi u stvari srećete slične poslovne izazove, imate kolege koji razmišljaju na način kao i vi – tako da praktično na kraju govorite istim jezikom. Kao i u svemu postoje zakonitosti ovog našeg posla koja važe svuda. Budžet klijenta, izbor medija ili ton koji ćete imati u svojoj kampanji može da se razlikuje, ali njegova potreba ostaje ista. Tako je i sa potrošačem – on od brenda ili proizvoda želi konkretan benefit, prijatno iznenađenje, praktičnu olakšicu ili zadovoljstvo – gde god da se nalazi. Lokalne različitosti morate poznavati i poštovati, ali isto to morate i između dve susedne zemlje gde se govori isti jezik ili gde je ekonomski status sličan ili isti.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">* Na čelu ste velike kreativne agencije nekoliko godina. Kako sa pozicije koju obavljate vidite promene u kreativnoj industriji? Promena sigurno ima, da li su one slične ili možda različite na tržištima na kojima posluje McCann?</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Mislim da su poslovni izazovi ili problemi svuda slični bez obzira na razlike u veličini tržišta, budžetima ili kulturološkom kontekstu. Esencija ostaje ista, mi smo u poslu rešavanja određenog problema, za brend ili kompaniju, za tržište, za kulturu, za potrošača. Rešenje se ogleda u pozitivnoj promeni – ponašanja, navika, rezultata, stava.. Svi smo u tom biznisu, od Beograda do Osla. Adekvatnost neke ideje, relevantnost benefita koji brend nudi ili izbor medija za plasman te ideje zavisi naravno od lokalnog konteksta. Puno se priča o promenama u industriji. Mislim da one nisu za sada toliko dramatične, ali će sigurno, pre svega u postavci biznis modela, pod uticajem tehnologije i konkretnih karakteristika, veličine ili potencijala tržišta dolaziti dalje do promena i novina. Ono što će predstavljati najveći izazov jeste odrediti tržište, njegovu stvarnu veličinu i karakteristike – samim tim arenu u kojoj se takmičiš i razvijaš samim tim kako rasteš. U toj areni sigurno ćeš sresti i klasičnu i atipičnu konkurenciju – od data management agencija, konsultantskih kuća, do freelancer developera.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">* Svake godine radite zanimljiva istraživanja o potrošačima. Šta kažu nova istraživanja Truth Central, ekspertskog centra McCanna?</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Nedavno smo završili studiju o godinama, koja se bavi starenjem i starijim generacijama. Mislim da je ovaj segment populacije nepravedno zapostavljen, čak i u samom advertisingu. Manji broj kampanja ili ako želite ponuda je usmeren ka njima, a oni danas u Srbiji predstavljaju najveći deo populacije. Radi se o veoma interesantnoj ciljnoj grupi, ljudima koji su zreli, koji imaju životno iskustvo, formirane potrebe, navike, ukus… Mogu izdvojiti dva zanimljiva nalaza. Jedan, gde postoji potpuna usaglašenost sa globalnim stavom ove generacije:</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
„90% osoba starijih od 55 godina smatra da kompanije i brendovi treba aktivno da se uključe u pomoć starijoj populaciji u Srbiji i rešavanju njihovih problema.“</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
I drugi, koji se dosta razlikuje u Srbiji u odnosu na globalne nalaze, a tiče se osvrta na to zrelo doba kao životnu fazu:</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
U Srbiji se ne radujemo starenju i mnogo manje mu se radujemo nego što je slučaj globalno – samo 15% ispitanika u Srbiji je reklo da starenje vidi kao pozitivan proces kome se treba radovati, dok je u svetu ovaj procenat skoro četiri puta veći (57%).</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Približava se kraju kalendarska godina. Ona je, kao što je pomenuto, bila uspešna za agenciju. A kakva je ona bila po vašoj proceni kada je reč o tržištu oglašavanja u Srbiji? Čemu su težili oglašivači, šta su očekivali potrošači, kako su se agencije snalazile u „kreativnom posredovanju“?</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Mislim da je ovo bila, rekla bih, relativno konzervativna godina. Verujem da ćemo u narednom periodu videti veće inoviranje u oglašavanju, pogotovo u najdinamičnijim segmentima: retail, telekomunikacije, bankarski sektor.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">Tkani bilbordi</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Izdvojte nam par značajnih kampanja agencije i zbog čega su one značajne.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Iz skorije prošlosti izdvajam kampanju „Može” za Raiffeisen banku. S obzirom da oglašavanje u ovom segmentu najčešće prate vrlo konkretne taktičke ponude jer je uvek reč o krajnje funkcionalnim, racionalnim stvarima koje su neophodne u životu pojedinca, a ne o emotivnoj povezanosti. Ovom kampanjom Raiffeisen banka uspeva da objedini u svom načinu komunikacije relevantnost ponude i prepoznavanje potreba korisnika sa ljudskom i životnom komunikacijom. Zato je imala puno uspeha. Potvrda toga je da je slogan „Može” postao deo jezika potrošača.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Takođe, tu je i Coca-Cola kampanja za Coke and Meals čiji početak su ručno pleteni i tkani bilbordi za Coca-Cola brend. Ova kampanja slavi lokalni duh, kulturu i vrednosti, i odličan je primer kako globalni brend zadržava svoje vrednosti, autentičnost i prepoznatljivost, a deluje potpuno lokalno u skladu sa lokalnom kulturom i duhom. Veliki brend ima mogućnost pozitivnog uticaja i doprinosa lokalnoj zajednici ili specifičnoj temi. Zato je lepo, a ujedno i značajno videti tu vrstu angažovanosti i kao agencija biti deo toga.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">Uvek uz kulturu</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
McCann Beograd godinama radi na razvijanju struke, promociji kulture, novih tendencija… Od samog nastanka ste društveno aktivna agencija. Kako vidite ulogu agencija u tom domenu?</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Baveći se svojim poslom, komunikacijama, imamo mogućnost da pomognemo i kulturnim projektima, odnosno ustanovama da svoje projekte promovišu. Uvek smo raspoloženi za tu vrstu saradnje, jer ne samo da imate mogućnost da budete deo lepih, kreativnih ili značajnih projekata, već imate tu privilegiju da radeći svoj posao pomognete rešavanju nekog problema, aktivirate određenu temu ili kreirate pozitivan uticaj i promenu. Ne otvara vam svaka profesija takvu mogućnost, i zbog toga se osećamo privilegovano.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Zadovoljni smo postignutim rezultatima i ponosni na projekte te vrste. Kreirali smo i realizovali brojne, izdvojiću samo neke: saradnja sa JDP na nekoliko uspešnih kampanja, nama posebno draga i višestruko nagrađivana viralna kampanja Taksi drama ili najsvežija saradnja sa Muzejem savremene umetnosti i isto tako nagrađenom aplikacijom DemocArtisation. Takođe, sa velikim zadovoljstvom bih istakla našu podršku i podršku koju su pružili naši klijenti Bitef festivalu.</div>
</div>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-59791055529306627032017-10-26T21:12:00.000+02:002018-02-17T21:12:35.235+01:00Šta pokazuje istraživanje Gemiusa o E-trgovini u Srbiji: Vole da naračuju i plaćaju gotovinom<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi3m9Qhyphenhyphenx7NHzyn8eRmEc60G9mNcDUMxzvP_KMROXf7jleeCDL73PX0QA9uWseSIlz8YFK9ApTk2WHLk_9qJOvqR-KVXVMf9syM5NDaIhlyAaWqGZLDeHSVFuEmumH6dCdz_F3YiZ4FkO6g/s1600/pexels-photo-45111.jpeg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="750" data-original-width="1165" height="412" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi3m9Qhyphenhyphenx7NHzyn8eRmEc60G9mNcDUMxzvP_KMROXf7jleeCDL73PX0QA9uWseSIlz8YFK9ApTk2WHLk_9qJOvqR-KVXVMf9syM5NDaIhlyAaWqGZLDeHSVFuEmumH6dCdz_F3YiZ4FkO6g/s640/pexels-photo-45111.jpeg" width="640" /></a></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
Skoro polovina internet
korisnika u Srbiji naručuje robu ili usluge sa domaćih sajtova, a to isto preko
stranih portala čini gotovo jedna trećina, pokazuje istraživanje Gemiusa
sprovedeno u prvoj polovini oktobra na reprezentativnom uzorku od 1.050
ispitanika. Mesečne račune onlajn plaća 38,9 odsto ispitanih. Šest od deset
korisnika interneta u Srbiji posećuje onlajn prodavnice, četiri od 10 sajtove
za upoređivanje cena, a oko četvrtine portale koje nude kupone i organizuju
prodajne aukcije. Samo troje od 10 ne čini ništa od navedenog, pokazuju
rezultati prikupljeni sa najposećenijih informativnih portala u Srbiji, alo.rs,
b92.net, kurir.rs, srbijadanas.rs, telegraf.rs i novosti.rs o aktuelnim
trendovima u e-trgovini u Srbiji.</div>
<div class="MsoNormal">
<o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal">
Prosečno po onlajn kupovini, građani Srbije najviše troše
između hiljadu i pet hiljada dinara, njih šest od 10. Kad je u pitanju godišnja
potrošnja, skoro polovina ispitanih (48%) platila je robe i usluge u iznosu
između 10.000 i 50.000 dinara. Tačno pola ispitanika očekuje da će sledeće
godine potrošiti više, 38,8 odsto isto kao i ove godine, a samo jedan od 10
učesnika ankete da će izdvojiti manje. Kad je reč o plaćanju mesečnih računa,
tek osam procenata onih koji su se okušali u onlajn trgovini to ne čini. Između
10.000 i 50.000 dinara plaća čak 37,7 odsto učesnika istraživanja, svaki
četvrti izdvaja od pet do 10.000. Prema istraživanju, mobilne telefone za izmirivanje
redovnih mesečnih obaveza koristi polovina, a preko tablet uređaja račune plaća
tek troje od 10 učesnika ankete.<o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b>Najčešće u gotovini</b><o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
Iako je sve više pristalica elektronske trgovine u Srbiji,
ipak preko polovine građana najviše voli da plaća gotovinom isporučiocu robe
(58%), četiri od 10 upotrebnom kreditnih ili debitnih kartica, troje transferom
novca sa bankovnog računa. Servise za onlajn plaćanje koristi nešto preko
četvrtine ispitanika, a svaki peti najradije plaća kešom u prodavnici. Mobilnom
plaćanju sklono je 14,1 odsto učesnika ankete, a putem SMS poruka 4,3 procenta.
<o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal">
Preovlađuje kupovina garderoba i asesorija, što čini više od
polovine ispitanih, a nešto ispod polovine naručuje tehničke uređaje, plaća
turističke aranžmane i vrše bukiranje. Slede sportska oprema, muzika, filmovi i
knjige, kompjuteri i hardver, pametni telefoni, tableti i gedžeti, igračke.
Trećina ispitanika kupuje karte za pozorište i bioskop onlajn, zatim kozmetiku
i nameštaj. Na listi želja za kupovine ubuduće redosled je sličan, polovina
želi i dalje da preko interneta nabavlja odeću i asesoris, turističke aranžmane
i buking, filmove, muziku i knjige, sportsku opremu, tehničke uređaje. <o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b>Šta motiviše, šta su prepreke?</b><o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
Više od polovine ispitanih na onlajn kupovine motiviše lakše
upoređivanje različitih ponuda, kućna isporuka, odnosno izbeganje odlaska u
tradicionalne prodavnice, te povoljnije cene nego u njima. Nešto ispod polovine
dodaje da su im motivi i to što onlajn prodavnice rade nonstop, što omogućavaju
bržu kupovinu, lakše pronalaženje proizvoda, pružaju više informacija o njima,
a imaju i bolji izbor. Osim nižih cena, što navodi polovina učesnika ankete,
dodatni motivi bi bili popusti za onlajn kupovine, niži troškovi isporuke,
bolji uslovi garancije na proizvode, kao i veći lični prihodi. <o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal">
Iako 28,6 odsto nikada nije imalo probleme prilikom kupovine
putem interneta, kao prepreke se najčešće navodi da proizvodi ne zadovoljavaju
očekivanja kupaca, da prodavci daju pogrešne informacije ili da podataka nema
dovoljno, da je isporuka skupa i da dugo traje. Inače, istraživanje pokazuje da
tri od 10 korisnika ne zna da domaće banke nude kartice za plaćanje na
internetu<o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b>SMS i dalje omiljen</b><o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
Anketa sprovedena na populaciji uzrasta između 18 i 76
godina pokazuje da je 93,7 odsto građana Srbije svakodnevno na internetu.
Dominira upotreba desktop, odnosno laptop računara (86,3%), slede mobilni
telefoni sa sa kojima na internet odlazi sedam od 10 ispitanika, zatim tableti
(15,2%) i smart tv uređaji (7,3%). <o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal">
Kad je reč o upotrebi mobilnih telefona, ipak više od
polovine ispitanika ih ne koristi za e-trgovinu. U tom smislu i dalje dominira
korišćenje SMS poruka za plaćanje parkinga, što čini šet od 10 korisnika, nešto
preko polovine telefonima se služi za pretraživanje prodavnica koje žele da
posete, a četiri od 10 preko telefona upoređuju cene. Oko trećine koristi
mobilne telefone za transfer novca sa bankovnih računa, dok svaki četvrti
ispitanik kaže da putem ovih uređaja vrši naručivanje prozvoda ili usluga.
Skoro po trećina učesnika ankete kaže da su najkonforniji oblici mobilnog
plaćanja slanje SMS poruka, upotreba debitnih ili kreditnih kartica, te
transfer sa bankovnog računa. Svaki četvrti bi koristio onlajn servise za
plaćanje. Još je manje onih koji koriste tablet uređaje u ove svrhe, tek četiri
od 10 vrši naručivanje roba ili usluga. <o:p></o:p></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<br />
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-50728648435029367822017-10-16T19:51:00.000+02:002018-02-17T19:54:28.345+01:00Globalno u ulozi promocije lokalne kulture i običaja<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<h1 class="post-title" style="background-color: white; box-sizing: border-box; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 2.5rem; font-weight: 400; line-height: 3.125rem; margin: 0px; padding: 0px;">
Da li pirotski ćilim u Pirotu može da bude iznenađenje? Verovali ili ne – može! I ne samo to: jedan ćilim iz Pirota postao je globalna vest. Agencija McCann Beograd je za brend Coca-Cola osmislila neobičnu kampanju promocije brenda kroz motive lokalnog nasleđa Srbije.</h1>
<div class="post-intro-content content" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #868686; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 1.125rem; line-height: 1.625rem; margin: 0px 0px 1.625rem; overflow: hidden;">
<div class="sharedaddy sd-sharing-enabled" style="box-sizing: border-box; clear: both; margin-top: 25px;">
<div class="robots-nocontent sd-block sd-social sd-social-official sd-sharing" style="box-sizing: border-box;">
<div class="sd-content" style="box-sizing: border-box;">
<ul style="box-sizing: border-box; line-height: 25px !important; list-style: none !important; margin: 0px !important; padding: 0px !important;"><span class="post-meta comments" style="box-sizing: border-box; color: #4a4a4a; display: inline-block; font-size: 0.75rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1rem; vertical-align: middle;"><span class="comment" style="box-sizing: border-box; color: #989898; font-style: inherit; font-weight: inherit;">0</span></span><span class="post-meta author vcard" style="box-sizing: border-box; color: black; display: inline-block; font-size: 0.75rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1rem; vertical-align: middle;">Piše: Gordan Brkić</span><span class="post-meta date-time" style="box-sizing: border-box; display: inline-block; font-size: 0.75rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1rem; vertical-align: middle;"><time class="entry-date published updated" datetime="2017-10-16T12:00:00+00:00" style="box-sizing: border-box;">16. oktobra 2017. 12.00</time></span></ul>
</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="post-content content" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #404040; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; overflow: hidden;">
<div class="post-featured-image" style="box-sizing: border-box; font-size: 0px; line-height: 0; margin-bottom: 1.875rem;">
<img alt="" class="attachment-post-single size-post-single wp-post-image" data-attachment-id="300557" data-comments-opened="1" data-image-description="" data-image-meta="{"aperture":"0","credit":"","camera":"","caption":"","created_timestamp":"0","copyright":"","focal_length":"0","iso":"0","shutter_speed":"0","title":"","orientation":"0"}" data-image-title="DETALJ_2_manji-1" data-large-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/10/DETALJ_2_manji-1.jpg" data-medium-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/10/DETALJ_2_manji-1-300x169.jpg" data-orig-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/10/DETALJ_2_manji-1.jpg" data-orig-size="925,520" data-permalink="https://www.danas.rs/nedelja/globalno-u-ulozi-promocije-lokalne-kulture-i-obicaja/attachment/detalj_2_manji-1/" height="381" sizes="(max-width: 678px) 100vw, 678px" src="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/10/DETALJ_2_manji-1-678x381.jpg" srcset="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/10/DETALJ_2_manji-1-678x381.jpg 678w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/10/DETALJ_2_manji-1-300x169.jpg 300w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/10/DETALJ_2_manji-1-768x432.jpg 768w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/10/DETALJ_2_manji-1-200x112.jpg 200w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/10/DETALJ_2_manji-1-160x90.jpg 160w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/10/DETALJ_2_manji-1.jpg 925w" style="box-sizing: border-box; height: auto; max-width: 100%;" width="678" /><span class="post-featured-image-caption" style="box-sizing: border-box; color: #767676; display: block; font-size: 0.875rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1.625rem; margin-top: 0.4375rem;"></span></div>
<div class="article-ad" style="box-sizing: border-box;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="color: #ff9900; font-size: 16px;">Bilbord je najava serijala „Nezaboravni ukusi Srbije“ od 12 epizoda u kojem jedan mladi kuvar, sa kojim se mogu poistovetiti i oni manje umešni u kuhinji, priprema razne specijalitete. Inspirisan je onim sto su naše bake kuvale.</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Tkalje iz Pirota su nekoliko nedelja posvetile izradi ćilima dimenzija velikog bilborda, isto je urađeno i na Zlatiboru, gde je po motivima džempera iz Sirogojna ispleten bilbord sa znakom poznatog bezalkoholnog pića.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Kampanja u kojoj jedan svetski brend sa ciljnom publikom u komunikaciji koristi specifične ručne radove, inače deo kulturnog nasleđa, svedoči o dubokom razumevanju i poštovanju vrednosti lokalne zajednice, kao i o želji da svojim prisustvom ne menja njihove običaje, već da se uklopi u njih. Iako je to prirodan tok u samom životu, u oglašavanju se retko sreće i predstavlja naizgled spoj nespojivog. Tek kada smo ugledali bilbord, shvatili smo koliko je to prirodno i osvežavajuće, ne samo u očima domaće publike, već i na internacionalnom nivou – kaže Jelena Lešević, Account Director iz agencije McCann Beograd.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Doc Dr Nataša Krstić sa Fakulteta za ekonomiju, IT menadžment i kreativnu produkciju (FEFA) iz Beograda podseća da je ideja sa instalacijama utemeljena je na takozvanom „iskustvenom marketingu“ (Experiental marketing), marketinškoj strategiji koja direktno angažuje potrošače, poziva ih i ohrabruje na zajedničko učešće u komunikaciji o brendu. Najčešće se sprovodi putem eksperimenta, događaja, instalacija, s ciljem izazivanja korisničkog iskustva koje treba da ojača emotivnu vezu sa brendom.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Dakle, iako se slični procesi, koji nastaju pri susretu svetskih brendova i lokalne tradicije, dešavaju u svakom kutku sveta, zbog svoje inovativnosti nije čudo što je vest o bilbordima iz Srbije daleko odjeknula. Jelena objašnjava da je polazište bilo saznanje iz studija da mladi, iako reaguju na velike strane brendove, imaju potrebu da sačuvaju lokalno nasleđe. „To je za nas bilo plodno tle, pa smo poruku preneli na neobičan format i učinili je jasnom i jezgrovitom. Drago nam je da smo pokrenuli priču u pozitivnom smeru i nesumnjivo će se i mnogi drugi brendovi baviti njom“, dodaje ona.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">„Nezaboravni ukusi Srbije“</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Bilbordi su najava serijala „Nezaboravni ukusi Srbije“ od 12 epizoda u kojem jedan mladi kuvar, sa kojim se mogu poistovetiti i oni manje umešni u kuhinji, priprema razne specijalitete. Inspirisan je onim sto su naše bake kuvale. On posećuje različite delove naše zemlje i uči autentične recepte tih krajeva i čuje po neku priču o samom jelu. Jelena smatra da će to inspirisati i mnoge iskusne domaćice jer će kuvar u svojoj kuhinji spremati modernizovane verzije tih jela, na način prilagođen mlađoj populaciji koja ima manje vremena, ali istovremeno i želju da osete mirise iz detinjstva, ili prosto žele da nastave tradiciju. Ideja je da uz sve te verzije ukusnih jela Coca-Cola ide kao pravi dodatak.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Velika kompanija inače ima moto „Globalni biznis koji funkcioniše na lokalnom nivou“ (Global business that operates on a local scale). Coca-Cola je čak prevela i svoj globalni slogan „Taste the feeling“, koji se primenjuje od prošle godine, na srpski jezik. Uz podsećanje da Coca-Cola u Srbiji posluje već skoro 50 godina i da se za to vreme odomaćila, iz ove kompanije nam kažu da zato što je, istovremeno koliko i globalni, toliko i lokalni proizvod, sve globalne inicijative i kampanje moraju biti prilagođene za razumevanje domaćih potrošača.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
„Potrošači to zapravo i očekuju od brenda kakav je Coca-Cola, da ih nasmeje na njihovom jeziku, oduševi, iznenadi i zabavi, ali i prenese neku poruku. Naša sposobnost da što bolje razumemo želje, očekivanja i potrebe potrošača i prema njima kreiramo kampanje, je ono što nas održava na liderskoj poziciji kako na svetskom nivou, tako i lokalno“, objašnjava Tanja Petrović, direktorka marketinga u kompaniji Coca-Cola.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Dr Krstić ocenjuje da novom marketinškom strategijom Coca-Cola vraća brend svojim korenima i prvom sloganu iz 1886. “Ukusno i osvežavajuće” (Delicious and Refreshing). Zaokretom višegodišnje brend komunikacije sa „Open Happiness“ ka produktnoj kampanji „Taste the Feeling“, Coca-Cola potvrđuje novu realnost u marketingu hrane i pića: ako želite da prodate proizvod, morate da pričate o njemu. Današnji potrošači žele da znaju kakav ukus ima proizvod, šta je u njemu i kako se pravi. Radi toga, nova strategija komunikacije povezuje pripovedanje o proizvodu (osveženje pri konzumaciji) sa emocionalnim pripovedanjem o brendu, koji Coca-Cola već dugo koristi.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
To nam potvrđuju iz velike kompanije kad kažu da su hrana i okupljanje za trpezom nešto što je nama u Srbiji kulturološki veoma važno. Istovremeno, u modernim domaćinstvima, Coca-Cola je pratilac obroka već dugo. „Svi volimo da popijemo Coca-Colu uz dobar obrok, ali umesto da potrošačima ponudimo već očekivane kombinacije Coca-Cole i hrane, želeli smo da istražimo naše bogato gastronomsko nasleđe i vidimo šta je specifično za razne krajeve Srbije. Ovo putovanje kroz nezaboravne ukuse Srbije nas je inspirisalo da pronađemo i neke ideje da tradicionalna jela ponovo uvedemo na trpezu, a gledaoci će svakako dati svoj sud o tome koliko smo u ovoj nameri uspeli“, kaže Tanja Petrović.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">Posluj globalno, deluj lokalno</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Nataša objašnjava da strategija lokalizacije, ili prilagođavanja u lokalnom kontekstu uzima u obzir inherentnu raznovrsnost koja postoji na međunarodnim tržištima, gde se pojedinci tretiraju kao „kulturna bića“ čije vrednosti i ponašanja oblikuje jedinstvena kultura u kojoj žive. Strategija lokalizacije usmerena je na razumevanje lokalnih potrošačkih sklonosti i drugih zahteva specifičnih za lokalno tržište, prilagođavanje marketing miksa i drugih poslovnih strategija kako bi najbolje zadovoljili potrebe i želje potrošača.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– U praksi je bilo slučajeva velikih brendova koji su zbog potpune standardizacije proizvoda i odnosne komunikacije propustili da “misle globalno, a deluju lokalno”. Nokia je po lansiranju otkrila da njen model Lumia na španskom govornom tržištu znači prostitutka, dok se proizvođač automobila Chevy suočio sa slabom prodajom u Južnoj Americi kada je preimenovao brend u Nova – reč koja znači “ne ide” – kaže Nataša. Ona ukazuje da, s druge strane, u McDonald’s-u na Novom Zelandu možete pojesti Kiwi burger, a u Indiji pileći burger Maharaja i dodaje da je Coca-Cola oduvek bila primer dobrog korišćenja strategije lokalizacije u marketingu, jer sebe opisuje kao “globalni biznis operativan na lokalnom nivou”.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Da li strategija po kojoj su upotrebljene rukotvorine sa Zlatibora i iz Pirota, a kao najava za serijal od 12 epizoda o spremanju jela tradicionalne domaće kuhinje može podjednako efikasno da komunicira sa svim potrošačima, pre svega segmentiranim generacijski, pitanje je koje se nameće. Jedno je izvesno, a to je da oglašivači koriste različite medijske kanale na inovativan način da bi njihova poruka došla do krajnjeg potrošača, i spremni su kao što to vidimo ovde da zađu i u domen starih i autentičnih zanata a i digitalnih platformi.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">Spoj modernog i tradicije</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Coca-Cola je sa ovim serijalom želela da spoji tradicionalnu Srbiju i porodične vrednosti koje je krase, preko koncepta zajedničkog ručka koji treba da opstane uprkos današnjem tempu života. A na stolu žele da se nađe Coca-Cola sa kojom će osvežiti svakodnevne, prijatne trenutke života. Kampanja koja promoviše jela, recepte i rukotvorine primarno cilja majke, koje tradicionalno okupljaju porodicu oko ručka. A potom, i užu porodicu kroz koncept “Kola i hrana” (Coca-Cola and Food), gde je želja da se Coca-Cola i hrana dopunjuju – objašnjava Nataša.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Ona postavlja pitanje da li za ovu kampanju možemo reći da je istovremeno i odgovorna prema lokalnoj zajednici? I daje odgovor: Uprkos debatama “za i protiv konzumacije gaziranih pića”, Coca-Cola, osim što proizvodi i mnoga pića bez šećera, ali i bez mehurića, je i veliki pobornik društveno odgovornog ponašanja i dosledno ga sprovodi u zajednicama u kojima posluje.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Marketinški budžet usmeren je ka promovisanju starih zanata, a instalacija sa pirotskim etno motivima i zlatiborskim vezom već je dobila svoj publicitet u uglednim inostranim marketinškim portalima, čime se promoviše Srbija i njene vrednosti. Ujedno, žene-tkalje iz manjih sredina preduzetnički se osnažuju, a jedan od najvećih svetskih globalnih brendova stavlja njihove kreacije na uvid celom svetu.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Dakle, spoj globanog i lokalnog, modernog i tradicionalnog. U agenciji McCann Beograd su sa za svog klijenta našli adekvatnu meru koja popularno piće inovativno predstavlja i kao lokani brend.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Osim ambicije da ožive tradicionalna jela i spoje ih sa konzumiranjem Coca-Cola-a, tradicionalni zanati koji su skrajnuti na marginu u „konfekcijskom dobu“ su dobili šansu da se promovišu, kako lokalno, tako i globano. Sve u svemu, reč je o uspešnom marketinškom konceptu koji i promoviše brend na drugačiji način, koji istovremeno ima i aspekt korporativno odgovornog poslovanja. Uz to, dva bilborda jesu i kreativna najava serijala o spremanju nacionalnih jela na moderan način čije epizode iščekujemo.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Proces izrade pletenog i tkanog bilborda je trajao 60 dana, lepi krajolici zlatiborskog kraja i pirotskih žabica izradile su vredne ruke pet pletilja i tkalja – Mira Lekić, Nena Hodak, Olivera Savić sa Zlatibora, Lela Panić i Svetlana Manić iz Pirota. Instalacija sa pirotskim etno motivima i zlatiborskim vezom već je dobila svoj publicitet u uglednim inostranim marketinškim portalima, čime se promoviše Srbija i njene vrednosti, autentična lokalna kultura i običaji.</div>
</div>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-13962541935444846122017-09-05T21:00:00.000+02:002018-02-17T21:01:09.211+01:00Infostud: Veliki rast tražnje za IT inženjerima i mašincima<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjzsKcoYE35dTFbblCacw5za-sJZT0HdREZc2OlZS5VW5Jr1-V43sNQHJeZJeoHS3aq54Nnim3bJGdTCwuDKwt5rT-kvEd5aO0OjBmzYFkHLSGve7Ez830kSygUUXewnzZ_oM14R3oislYt/s1600/pexels-photo.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="750" data-original-width="1125" height="426" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjzsKcoYE35dTFbblCacw5za-sJZT0HdREZc2OlZS5VW5Jr1-V43sNQHJeZJeoHS3aq54Nnim3bJGdTCwuDKwt5rT-kvEd5aO0OjBmzYFkHLSGve7Ez830kSygUUXewnzZ_oM14R3oislYt/s640/pexels-photo.jpg" width="640" /></a></div>
<h1 class="post-title" style="background-color: white; box-sizing: border-box; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 2.5rem; font-weight: 400; line-height: 3.125rem; margin: 0px; padding: 0px;">
<br /></h1>
<h1 class="post-title" style="background-color: white; box-sizing: border-box; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 2.5rem; font-weight: 400; line-height: 3.125rem; margin: 0px; padding: 0px;">
Automehaničari, kuvari, mesari i frizeri takođe među traženim zanimanjima</h1>
<div class="post-intro-content content" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #868686; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 1.125rem; line-height: 1.625rem; margin: 0px 0px 1.625rem; overflow: hidden;">
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.125rem; line-height: 1.625rem; padding: 0px;">
U prvih šest meseci 2017. beleži se porast broja oglasa za zapošljavanje od skoro osam odsto u odnosu na isti period prošle godine i to u proizvodnji, uslugama, administraciji i kreativi, pokazuju podaci sa sajta poslovi.infostud.com.</div>
<div class="sharedaddy sd-sharing-enabled" style="box-sizing: border-box; clear: both; margin-top: 25px;">
<div class="robots-nocontent sd-block sd-social sd-social-official sd-sharing" style="box-sizing: border-box;">
<div class="sd-content" style="box-sizing: border-box;">
<ul style="box-sizing: border-box; line-height: 25px !important; list-style: none !important; margin: 0px !important; padding: 0px !important;"><img alt="" class="attachment-post-single size-post-single wp-post-image" data-attachment-id="304212" data-comments-opened="1" data-image-description="" data-image-meta="{"aperture":"0","credit":"","camera":"","caption":"","created_timestamp":"0","copyright":"","focal_length":"0","iso":"0","shutter_speed":"0","title":"","orientation":"0"}" data-image-title="1007-3" data-large-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/09/1007-3.jpg" data-medium-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/09/1007-3-300x169.jpg" data-orig-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/09/1007-3.jpg" data-orig-size="925,520" data-permalink="https://www.danas.rs/ekonomija/infostud-veliki-rast-traznje-za-it-inzenjerima-i-masincima/attachment/1007-3/" height="381" sizes="(max-width: 678px) 100vw, 678px" src="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/09/1007-3-678x381.jpg" srcset="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/09/1007-3-678x381.jpg 678w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/09/1007-3-300x169.jpg 300w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/09/1007-3-768x432.jpg 768w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/09/1007-3-200x112.jpg 200w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/09/1007-3-160x90.jpg 160w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/09/1007-3.jpg 925w" style="box-sizing: border-box; color: #404040; font-size: 0px; height: auto; max-width: 100%;" width="678" /></ul>
</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="post-content content" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #404040; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; overflow: hidden;">
<div class="post-featured-image" style="box-sizing: border-box; font-size: 0px; line-height: 0; margin-bottom: 1.875rem;">
<span class="post-featured-image-caption" style="box-sizing: border-box; color: #767676; display: block; font-size: 0.875rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1.625rem; margin-top: 0.4375rem;"></span></div>
<div class="article-ad" style="box-sizing: border-box;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Za zanimanja iz ovih oblasti u prvoj polovini ove godine bilo je 7.851 oglasa, što je za 554 oglasa više nego u istom periodu prošle godine. Ovaj trend beleži se od 2009. godine, kada je ponuda poslova za određena zanimanja višestruko uvećana.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Kako navode u Infostudu, najveći porast prisutan je u ponudi poslova koji obuhvataju IT, mašinstvo i elektrotehniku, usluge (turizam, ugostiteljstvo), administraciju i računovodstvo, pravo, zatim farmaciju i zdravstvo, te kreativnu industriju (dizajn). Najznačajniji rast se beleži u IT sektoru, što se najbolje vidi iz podatka da je na jednog stručnjaka 2009, prošle godine traženo čak šest.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
U mašinstvu odnos je jedan prema pet, a elektrotehnici jedan prema četiri. Dva puta više raspisivani su oglasi za zaposlenje u administraciji, računovodstvu, ugostiteljstvu, pravu i dizajnu. Čak i za ona zanimanja za koja se kadrovi tradicionalno najređe traže, kao što su farmacija i zdravstvo, 2016. je bilo 1,6 odsto oglasa više nego pre osam godina.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Izvan IT sektora, zanimljivo je da su osim diplomiranih inženjera mašinstva i elektrotehnike, najtraženiji bili automehaničari, kuvari, mesari, te frizeri. Na listi pet najtraženijih pre tri godine bili su i komercijalisti, a prošle godine vozači.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Kad je reč o stručnoj spremi koju poslodavci traže, uočljiva je promena u periodu 2014-2016. I dok je pre tri godine za 48 odsto ponuđenih poslova bila potrebna srednja stručna sprema, 2015. je taj procenat porastao na 52 odsto, a prošle godine na celih 60 odsto. S druge strane, primetan je pad oglasa u kojima poslodavci traže kandidate sa višom ili visokom školom, sa 36 odsto u 2014. i 2015, na 24 odsto u 2016. Inače, među kandidatima koji su prošle godine konkurisali na oglase više od polovine ima diplomu fakulteta i zvanje mastera, visoke ili više škole, dok je kandidata sa srednjom školom oko 40 odsto.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<br /></div>
</div>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-54903144565174732412017-08-19T19:47:00.000+02:002018-02-17T19:47:42.802+01:00Imate svoju priču i dobro je pričate<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<h1 class="post-title" style="background-color: white; box-sizing: border-box; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 2.5rem; font-weight: 400; line-height: 3.125rem; margin: 0px; padding: 0px;">
U Beogradu je nedavno održan sastanak kreativnih direktora agencijske mreže McCann iz Centralne i Istočne Evrope.</h1>
<div class="post-intro-content content" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #868686; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 1.125rem; line-height: 1.625rem; margin: 0px 0px 1.625rem; overflow: hidden;">
<div class="sharedaddy sd-sharing-enabled" style="box-sizing: border-box; clear: both; margin-top: 25px;">
<div class="robots-nocontent sd-block sd-social sd-social-official sd-sharing" style="box-sizing: border-box;">
<div class="sd-content" style="box-sizing: border-box;">
<ul style="box-sizing: border-box; line-height: 25px !important; list-style: none !important; margin: 0px !important; padding: 0px !important;">
<li class="share-custom share-custom-istinomer" style="box-sizing: border-box; display: block; float: left; height: 25px; line-height: 25px !important; margin: 0px 10px 5px 0px !important; padding: 0px;"><span style="background-image: url("https://www.danas.rs/wp-content/themes/danas/assets/public/images/istinomer.png"); background-position: center center; background-repeat: no-repeat; background-size: 16px 16px; box-sizing: border-box; display: block !important; font-size: 0px !important; font-style: inherit; font-weight: inherit; height: 21px; line-height: 0 !important; margin-left: 0px; padding: 0px 0px 0px 19px; text-indent: -9999px !important;">inome</span></li>
</ul>
</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="post-meta-wrapper" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #4a4a4a; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 0px; line-height: 0; margin-bottom: 1.5rem;">
<span class="post-meta comments" style="box-sizing: border-box; display: inline-block; font-size: 0.75rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1rem; vertical-align: middle;"><span aria-hidden="true" class="fa fa-comment" style="-webkit-font-smoothing: antialiased; box-sizing: border-box; color: #aabdc5; display: inline-block; font-family: FontAwesome; font-size: 0.875rem; font-stretch: normal; font-variant-east-asian: normal; font-variant-numeric: normal; line-height: 0.875rem; margin-right: 0.125rem; position: relative; text-rendering: auto; top: -1px;"></span><span class="comment" style="box-sizing: border-box; color: #989898; font-style: inherit; font-weight: inherit;">1</span></span><span class="post-meta author vcard" style="box-sizing: border-box; color: black; display: inline-block; font-size: 0.75rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1rem; vertical-align: middle;">Piše: Gordan Brkić, Radiša Kričak, Marija Vićić</span><span class="post-meta date-time" style="box-sizing: border-box; color: #868686; display: inline-block; font-size: 0.75rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1rem; vertical-align: middle;"><time class="entry-date published updated" datetime="2017-08-19T11:00:01+00:00" style="box-sizing: border-box;">19. avgusta 2017. 11.00</time></span></div>
<div class="post-content content" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #404040; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; overflow: hidden;">
<div class="post-featured-image" style="box-sizing: border-box; font-size: 0px; line-height: 0; margin-bottom: 1.875rem;">
<img alt="" class="attachment-post-single size-post-single wp-post-image" data-attachment-id="305632" data-comments-opened="1" data-image-description="<p>Erik Mone, direktor za kreativnu izuzetnost i potpredsednik McCann Worldgroup</p>
" data-image-meta="{"aperture":"0","credit":"","camera":"","caption":"","created_timestamp":"0","copyright":"","focal_length":"0","iso":"0","shutter_speed":"0","title":"","orientation":"0"}" data-image-title="Eric_Monnet__direktor_za_kreativnu_izuzetnost_i_potpredsednik_McCann_Worldgroup-1" data-large-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/08/Eric_Monnet__direktor_za_kreativnu_izuzetnost_i_potpredsednik_McCann_Worldgroup-1.jpg" data-medium-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/08/Eric_Monnet__direktor_za_kreativnu_izuzetnost_i_potpredsednik_McCann_Worldgroup-1-300x169.jpg" data-orig-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/08/Eric_Monnet__direktor_za_kreativnu_izuzetnost_i_potpredsednik_McCann_Worldgroup-1.jpg" data-orig-size="925,521" data-permalink="https://www.danas.rs/nedelja/imate-svoju-pricu-i-dobro-je-pricate/attachment/eric_monnet__direktor_za_kreativnu_izuzetnost_i_potpredsednik_mccann_worldgroup-1/" height="382" sizes="(max-width: 678px) 100vw, 678px" src="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/08/Eric_Monnet__direktor_za_kreativnu_izuzetnost_i_potpredsednik_McCann_Worldgroup-1-678x382.jpg" srcset="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/08/Eric_Monnet__direktor_za_kreativnu_izuzetnost_i_potpredsednik_McCann_Worldgroup-1-678x382.jpg 678w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/08/Eric_Monnet__direktor_za_kreativnu_izuzetnost_i_potpredsednik_McCann_Worldgroup-1-300x169.jpg 300w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/08/Eric_Monnet__direktor_za_kreativnu_izuzetnost_i_potpredsednik_McCann_Worldgroup-1-768x433.jpg 768w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/08/Eric_Monnet__direktor_za_kreativnu_izuzetnost_i_potpredsednik_McCann_Worldgroup-1-200x113.jpg 200w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/08/Eric_Monnet__direktor_za_kreativnu_izuzetnost_i_potpredsednik_McCann_Worldgroup-1-160x90.jpg 160w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/08/Eric_Monnet__direktor_za_kreativnu_izuzetnost_i_potpredsednik_McCann_Worldgroup-1.jpg 925w" style="box-sizing: border-box; height: auto; max-width: 100%;" width="678" /><span class="post-featured-image-caption" style="box-sizing: border-box; color: #767676; display: block; font-size: 0.875rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1.625rem; margin-top: 0.4375rem;">Erik Mone, direktor za kreativnu izuzetnost i potpredsednik McCann Worldgroup</span></div>
<div class="article-ad" style="box-sizing: border-box;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Iskoristili smo priliku da za dodatak M&A razgovaramo sa Erikom Moneom, direktorom za kreativnu izuzetnost i potpredsednikom McCann Worldgroup koji je među najzaslužnijima za kampanju „Fearless Girl” koja je obeležila prošlu godinu, i Danielom Vukovićem, glavnim kreativnim direktorom agencije McCann Zagreb koja je proglašena za agenciju godine u Hrvatskoj.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">McCann je poznat po kreiranju efikasnih i nagrađivanih kampanja. Postoji li recept za kreiranje takvih kampanja?</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">EM:</span> Voleo bih da postoji recept! To bi učinilo naše živote mnogo lakšim! Postoji nekoliko razloga za uspehe koje smo imali tokom proteklih godina. Prvi i najvažniji, „ne jurimo“ nagrade. Nagrade su posledica kombinacije kreativnog, zabavnog, napornog rada. Najveći deo našeg posla je zapravo rešavanje najvećih problema naših klijenta, a to obično donosi nagrade. Ali opet, to nije cilj sam po sebi. Kreirali smo nekoliko kampanja za koje smo izuzetno ponosni, iako nisu osvojile Grand Prix nagrade u Kanu. Drugi razlog je neizbežno partnerstvo između strategije, akaunta, produkcije i kreativnosti. I najvažnije, imajte na umu da efektivnost ne ide bez kreativnosti, i obrnuto.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">DV:</span> Najveće rezultate postižu znatiželjni kreativci koji stvaraju „iznutra”, odnosno iz njima nužne potrebe za stvaranjem. Dakle, recept je svakodnevno istraživati suvremeno društvo, umjetnost i znanost, različite pojave i fenomene, odnosno proučavati ljude, njihove potrebe, interese, navike, želje. Iz tog „bavljenja životom” tj. proučavanja i istraživanja izaći će duboki uvidi na temelju kojih iskusni kreativci jednostavno kreiraju vrhunske kampanje.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">Koliko je teško kreirati kampanje koje su istovremeno i globalne i lokalne?</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">EM:</span> Svaki globalni brend na drugačiji način pristupa ovom pitanju. Neki brendovi kreiraju kampanje koje se realizuju u čitavom svetu, bez razlike. Drugi, pak, ove globalne kampanje prilagođavaju lokalnim specifičnostima tako što rade regionalne, lokalne adaptacije. Naravno, ima i onih koji kreiraju isključivo lokalne kampanje. Ako se oslonite na istraživanja i uvide, velika je verovatnoća da će vaša kampanja komunicirati sa potrošačima bez obzira na kojoj tački zemaljske kugle se on nalazi. Sa druge strane, da bi to zaista i postigli, veliki uticaj ima sam brend, odnosno njegov proizvod. Stvarnost nas uči da čak i neke kampanje koje su kreirane samo za lokalno tržište, mogu da „rade” globalno. Vratiću se na slogan McCann-a, dobro ispričana priča imaće efekat bez obzira gde je onaj ko je sluša ili gleda.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">DV:</span> Ne postoje granice kada je dobra ideja u pitanju. Do genijalnih rješenja za bilo koji problem može doći bilo koji kreativac. To dokazuje i naša grupa. Kada pošaljete brif čovjeku koji ne poznaje kontekst niti lokalni karakter, često zna iz svoje neopterećene perspektive proizvesti vrlo svježe uvide i koncepte koji ne bi pali na pamet lokalnom kreativcu jer mu se naprosto podrazumijevaju. Naša agencija, s obzirom da radimo na više od deset različitih tržišta, često koristi upravo tu prednost u kreiranju kampanja koje djeluju i lokalno, i globalno.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">Nagrade su važne za agencije, ali u čemu se ogleda njihov značaj za celu industriju?</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">EM:</span> To je veoma bitno pitanje ovih dana. Nagrade su metrika. Možemo ih mnogo kritikovati, žaliti se na njihovu relevantnost, njihovu cenu itd. Ono što radimo je popularna kultura. Ako se vratite na definiciju, to je slika trenutka u vremenu. Pop kultura nije namenjena da visi na zidu. Mi je konzumiramo u određenom trenutku i uvek postoji nešto relevantnije što naiđe i zameni je. I to je u redu. Reklame koje kreiramo danas biće prozor našeg vremena za buduće generacije. Oni će znati šta nam je bilo važno. O čemu smo se brinuli, kakve su bile naše borbe. „Fearless Girl” će obaviti taj posao. „Refugee Flag“ organizacije „Amnesty International“, koju je stvorila kompanija Ogilvy New York, uradiće isto. Ako osvojite nagrade AICP, vaš rad će čak i dobiti mesto u arhivi Muzeja savremene umetnosti u Njujorku – i to zauvek!</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">DV:</span> Danas, kada je mjerljivost rezultata naših kampanja sve veća, logično je da se na temelju prikupljenih podataka rade analize koje pomažu u povećavanju efikasnosti već kod sljedeće kampanje. No, na kraju, svi koji se bave oglašavanjem znaju da je efikasnost usko povezana s kreativnosti. Nagrade su potvrda da je jedna kampanja bila uspješna u smislu kreativnosti, efikasnosti i uticaja u javnosti. Nisu presudne, ali u svakom slučaju su važne.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">Sa vaše pozicije, gde imate sjajan pregled takozvanog čitavog kreativnog pejzaža – šta čini ovaj deo Evrope posebnim?</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">EM:</span> Ovaj region možda neće imati velike budžete koji postoje u nekim drugim regionima, ali drugi regioni nemaju vaše priče. U osnovi naše kreativne kulture je slogan „Dobro ispričana istina”. I svaki od regiona priča svoju priču. Centralna i Istočna Evropa, i ovaj region imaju svojih specifičnosti, a kreativnost se fokusira na te specifičnosti. Prilikom posete Beogradu imao sam priliku da se upoznam sa brojnim kampanjama koje su ukorenjene u lokalnoj kulturu, na vašem senzibilitetu i koje se ne mogu naći nigde drugde. I upravo ih to čini odličnim, ne samo za vaše tržište, nego bilo gde u svetu. Mislim da je ogromna prednost što su ljudi na ovom području naučili kako da rade sa ograničenim budžetima, a opet da kreiraju izuzetne kampanje.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">DV:</span> Vjerujem da su želja za dokazivanjem, potvrdom i uspjehom na svjetskoj razini. Uz navedeni motiv, u ovom se dijelu Europe susrećemo s drugačijim izazovima od kolega s tržišta Zapadne Europe ili šire. Neki problemi s naših tržišta na dalekim tržištima uopće ne postoje, a potrebno ih je riješiti na specifičan način, često s minimalnim sredstvima. Zato, kad pronađemo efikasna i pametna rješenja za tako specifične probleme, ona znaju biti izrazito inovativna, čak i na svjetskoj mapi kreativnosti.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">Kakvi su vaši utisci o kampanjama McCann-a u regionu?</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">EM:</span> Uveren sam, a još više posle sastanka koji smo imali u Beogradu, da i kao agencijska mreža, a i McCann Beograd i ostale McCann agencije u ovom regionu imaju potencijala da kreiraju nagrađivane kampanje. Ovaj deo Evrope uvek je bio snažan oslonac u kreativnosti za celu McCann agencijsku mrežu. Potvrda toga je i da smo kao agencijska mreža zbog svojih ukupnih rezultata i nagrađeni kao takvi na Festivalu Golden Drum. Tom uspehu doprinele su neverovatne, izuzetne kampanje kolega iz Rumunije, Češke, Mađarske, Izraela, Hrvatske, i naravno, Srbije. Zbog toga se i radujem da vidim još više kampanja iz ovog dela Evrope.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">DV:</span> Ovakvi sastanci prilika su da kreativce iz Evrope još više upoznamo s našom kreativnošću. Kad čuju naše koncepte, ponekad su im čak pomalo egzotični jer nastaju u drugačijem kontekstu. No, jako im se sviđaju te cijene energiju i trud i svježinu ideja koje smo predstavili. Na kraju, činjenica da se skup nekih od najboljih europskih kreativaca dogodio upravo ovdje potvrda su i priznanje našoj lokalnoj kreativnosti, znanju i iskustvu.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Koliko ovaj region prati svetske trendove?</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">EM:</span> Ako pogledate rezultate koje na Festivalu u Kanu postižu kampanje iz Centralne i Istočne Evrope, onda ćete videti da to predstavlja nekih 15 odsto short lista i nagrada. Ovo je procena, a ne zvaničan podatak, ali jasan pokazatelj da pratite trendove. Dakle, rezultati su dobri. Naravno, uvek ima mesta za poboljšanje, ali kad razmislite, ovi rezultati su više nego dobri. Na evropskom nivou još uvek dominiraju kampanje sa velikih tržišta, kao što su Velika Britanija, Nemačka, Francuska, nordijske zemlje… ali značajan je udeo koji u evropskoj kreativnosti imaju i kampanje iz ovog dela Evrope. Po globalnim standardima, kreativnost ovog dela Evrope je na zavidnom nivou, i što je još važnije, na dobrom putu.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">DV:</span> Praksa svih McCann ureda jest da stalno osluškuju društva, otvorenih očiju promatraju promijene, analiziraju ih i koriste za vlastito napredovanje. No, tim angažmanom istovremeno sami inoviraju, odnosno kreiraju trendove koje drugi prate. Što se tiče ureda iz ovog dijela Europe, svi vrlo brzo prihvaćaju nove načine razmišljanja i adaptiraju se novonastalim situacijama. Postoji jako puno radova iz regije koji to dokazuju te stoje uz bok svjetskim primjerima.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">Koliko su važna različita iskustva koja imate sa timovima sa različitih tržišta koja rade zajedno?</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">EM:</span> Integracija je uvek faktor uspeha. Pokušavamo da izgradimo timove koji su najrazličitiji, ali istovremeno i u potpunosti ravnopravni. Svaki put kada spojite različite kulture i ljude iz drugačijih sredina, navika, običaja, dobijate zadivljujuće rezultate. Uzmite recimo kampanje kao što su „Survival Billboard“ za Microsoft XBoX u Velikoj Britaniji, ili „Immunity Charm“ iz Indije. Obe ove kampanje su nastale kao rezultat zajedničkog rada timova iz različitih sredina, i postigle su ogroman uspeh. McCann neguje različitost, i spaja tu različitost. Zato se redovno susrećemo na regionalnom nivou, kao što je to sada bio slučaj u Beogradu. Jer nije dobro ako sve posmatrate iz jednog centra, sa jednim stavom. Potrebna su nam različita gledišta, koja dolaze sa različitih tržišta koja nose svoje osobenosti, a sve kako bi timskim radom odgovorili na sve izazove, i kreirali još izuzetnije kampanje.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">DV:</span> Snaga i ključ uspjeha McCann agencija leži upravo u toj širini i bogatstvu različitosti. Jer, svaki član agencije iz bilo koje zemlje naše grupe ne radi samo nekoliko desetaka ljudi u svom uredu nego zapravo s više stotina ljudi koji su od njega daleko samo jedan poziv ili jedan e-mail. Uz takvu podršku koji svaki pojedinac iz sustava ima svakodnevno u svom radu, jasno je kolika je snaga takve sinergije. Na kraju, rezultati to isto potvrđuju. Slogan naše grupe jest „Snaga ljudi”. Jer upravo oni, uz know how organizacijsku strukturu i procese, čine agenciju. Kada se kreativci iz različitih zemalja nađu na istom mjestu, dogodi se čudo. Takva zajednička energija, uz ispreplitanje potpuno različitih iskustava i mišljenja s različitih tržišta, usredotočena na jedan cilj – kreiranje što uspješnijih kampanja. Nevjerojatno iskustvo!</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">Kreativci su poznati individualci. Još ako imamo u vidu da poslujete na više od 120 tržišta, kako postižete tu sinergiju između različitih timova?</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">EM:</span> Moram da priznam da sam tokom boravka u Beogradu još bolje imao priliku da se upoznam sa kolegama iz ovog dela Evrope. Pored neupitne profesionalnosti, susreo sam se sa jako zanimljivim i zabavnim kolegama. Definitivno postoji neko posebno stanje duha ovde. Pored izražene individualnosti koja je osobena kreativcima, oseća se i kohezija među različitim timovima. I to ne samo u poslu, tokom radnog vremena. Ona postoji i kad se radno vreme završi. Ljudi se ovde druže, izlaze, zabavljaju se zajedno. Pored kolegijalnosti na poslu, postoji i upućenost jednih na druge, prijateljstvo i kad se kompjuteri na radnom stolu ugase. To je vrednost koju negujemo, i na koju smo ponosni. Za nas je veoma bitno da imamo takve odnose jer samo tako možemo da razvijamo sinergiju i da radimo dalje kao tim. Srećan sam i ponosan kad vidim kako zajedno rade timovi iz različitih sredina, zemalja, i kako stvaraju odlične kampanje.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">DV:</span> Naša je agencija puna individualaca koji imaju različite živote i interese, ali su svi pravi profesionalci koji vole svoj posao i rade ga zajedno međusobno si pomažući. Stalnom međusobnom komunikacijom učimo jako puno jedni od drugih, iako su nam mikro situacije često različite. Zato su kroz godine postali puno više od kolega, čak pravi prijatelji. To je velika vrijednost naše agencije. Divno je znati da će emocije koje zajedno proživljavamo i prijateljstva koja smo stvorili ostati u srcima svih koji su ovdje radili, cijeli život. Uz dobru volju i pozitivnu energiju, nema problema koji ne možemo riješiti, niti kampanje koju ne možemo napraviti, ni klijenta kojega ne možemo zadovoljiti, a na kraju ni nagrade koju ne možemo osvojiti.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">Kakva je budućnost oglašavanja?</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">EM:</span> Sećate li se filma Manjinski izveštaj (Minority Report) od pre petnaestak godina u kome glumi Tom Kruz? U filmu postoji scena u kome se bilbord na ulici direktno obraća liku koga tumači Tom Kruz. Nekoliko scena kasnije, Tom ulazi u Gapovu radnju u kome mu se obraća hologram i pita ga o njegovim prethodnim kupovinama. Svi pokazatelji govore da je budućnost oglašavanja u personalizovanim oglasima i to je trend broj 1. Sigurno je da će nove tehnologije igrati sve veću i veću ulogu u oglašavanju, već smo svedoci toga. Na nama je, međutim, da nas nove tehnologije ne obuzmu u celosti kako bi tragali samo za tehnološkim rešenjima. Vratiću se na kampanju za „Fearless Girl”. Ona nije hologram, ona je jednostavna, obična statua, i na kraju dana, njena lepota i jeste u tome. Hoću da kažem da su tzv. „tradicionalne” discipline i mediji još uvek relevantni i mogu i te kako biti kreativno iskorišćeni.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">DV:</span> Oglašavanje u regiji je sve življe i življe. Cijeli business se strahovito brzo transformira, budžeti se prelijevaju iz tradicionalnih u digitalne kanale, u branšu dolaze novi mlađi ljudi, i na strani klijenata i na strani agencija, budžeti se polako povećavaju, agencije iz regije unatrag nekoliko godina osvajaju ozbiljne nagrade na najvažnijem svjetskom festivalu. Sve navedeno govori o pozitivnom trendu u regiji. Naravno da bogatija tržišta u startu pružaju više mogućnosti, ali rekao bih da smo i mi dovoljno pametni i vrijedni da se u postojećim uvjetima možemo nametnuti kao ozbiljna konkurencija.</div>
<blockquote style="border-left: none; box-sizing: border-box; margin: 0px 0px 2rem; padding: 0px 2.625rem 1.5rem; position: relative;">
<cite style="box-sizing: border-box;"></cite><div style="box-sizing: border-box; color: grey; font-size: 1.063rem; line-height: 2.25rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box; color: grey; font-size: 1.063rem; line-height: 2.25rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">Po čemu se kampanje McCann mreže izdvajaju u kreativnosti?</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; color: grey; font-size: 1.063rem; line-height: 2.25rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">DV:</span> McCann je ponovno dokazao da radi najinovativnije svjetske radove, što potvrđuje veliki broj prestižnih Grand Prix nagrada na ovogodišnjem festivalu CannesLions, najpopularnijem svjetskom festivalu oglašavanja. McCann je posebna agencija čije osnovne vrijednosti i način razmišljanja sublimiran u sloganu „Truth well told” definiraju procese koji dovode do kampanja koje se izdvajaju u kreativnosti. McCann, proučavanjem korisnika i društva u kojem žive, definira „istine” koje koristi za reinterpretaciju na drugačiji, zanimljiv, kreativan način.</div>
<div style="box-sizing: border-box; color: grey; font-size: 1.063rem; line-height: 2.25rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">Zbog čega ste ponosni na kampanju „Fearless Girl” – na uspeh koji je imala, nagrade koje je osvojila ili na uticaj koji je imala u društvu?</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; color: grey; font-size: 1.063rem; line-height: 2.25rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">EM:</span> Koliko puta u svojoj karijeri imate priliku da radite na kampanjama koje su izuzetne, i to ne samo u trenutku u kom su nastale? Kampanjama za koje znate da će sve vas nadživeti? Prvobitna dozvola da postavimo statuu bila je samo na nedelju dana, i tada se dogodila magija. Sve je bilo toliko važno i značajno za ljude, zemlju i svet da je izmaklo kontroli. Ljudi su se organizovali. Potpisana je peticija. Zvaničnici su se uključili. Iznenadila je svet, a njena originalnost je obavila sve ostalo. Pored nagrada, uspeha, još više sam ponosan na kreativni tim, njegovu posvećenost klijentu i energiju koju su uložili da kampanja zaživi. Za 30 godina svako od nas će moći da svom unuku sa ponosom pokaže šta je uradio. I ta spoznaja me čini izuzetno srećnim.</div>
</blockquote>
</div>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-79044214524127847062017-08-03T20:46:00.000+02:002018-02-17T20:49:28.141+01:00Za 7 godina, 6 puta porastao broj IT oglasa: Puno posla, nedovoljno stručnjaka<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgejDrKHdYohZ9iiZ6-uuOkJWajj0guUYkbjVLq1bMbkf0DRGApFFtv4IfgF8q5W4V_VQVc_xkHrmbwWfdw4ZHEE0NVuBCESbCBQ1LGLyLyh6-7izhyphenhyphenlAKq-CgcDg6mK-k1xo4qaqgeZGg8/s1600/pexels-photo-373543.jpeg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="750" data-original-width="1125" height="425" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgejDrKHdYohZ9iiZ6-uuOkJWajj0guUYkbjVLq1bMbkf0DRGApFFtv4IfgF8q5W4V_VQVc_xkHrmbwWfdw4ZHEE0NVuBCESbCBQ1LGLyLyh6-7izhyphenhyphenlAKq-CgcDg6mK-k1xo4qaqgeZGg8/s640/pexels-photo-373543.jpeg" width="640" /></a></div>
<h1 style="color: #444444; font-family: Carlito, sans-serif; font-size: 36px; font-weight: normal; line-height: 42px; margin: 0px 0px 15px; word-wrap: break-word;">
<br /></h1>
<h1 style="color: #444444; font-family: Carlito, sans-serif; font-size: 36px; font-weight: normal; line-height: 42px; margin: 0px 0px 15px; word-wrap: break-word;">
Gotovo šest puta za poslednjih sedam godina povećao se broj oglašenih poslova u IT sektoru preko portala<span style="font-size: 16px;"> </span><a href="http://poslovi.infostud.com/" style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #518ebf; font-size: 16px; text-decoration-line: none;" target="_blank">Poslovi.infostud.com</a><span style="font-size: 16px;">, od čega je najveći rast bio upravo prošle i pretprošle godine.</span></h1>
<div style="color: #444444; font-family: Carlito, sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px;">
<img border="0" height="958" src="https://poslovi.infostud.com/public/files/ecms/files/vesti_52853/InfografikITposlovi.jpg" style="border-radius: 3px; border: 0px; box-sizing: border-box; height: auto; margin: 5px 10px; max-width: 100%; vertical-align: top;" width="1000" />Sa druge strane, broj iskusnijih i stručnijih IT stručnjaka na tržištu ne zadovoljava potrebe rastuće industrije, pa potražnja za poslom ne prati ovako veliku ponudu. Na stručnom skupu "<a href="http://pcpress.rs/prvi-okrugli-sto-ekapije-it-kadrovi-veliki-potencijal-srbije/" style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #518ebf; text-decoration-line: none;" target="_blank">IT kadrovi - potencijal ili prepreka za razvoj</a>", održanom polovinom prošle godine, rečeno je da našoj zemlji nedostaje 15.000 IT stručnjaka, što se postavlja kao jedan od najvećih izazova za srpsku privredu u narednom periodu.</div>
<div align="center" style="color: #444444; font-family: Carlito, sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px;">
<b>Skoro petina ukupnog broja oglasa je iz oblasti IT-ja</b></div>
<div style="color: #444444; font-family: Carlito, sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px;">
Od 2009. godina prisutan je snažan rast ponude poslova iz oblasti IT-ja. Konkretno 2009. godine na sajtu Poslovi.infostud.com objavljeno je <b>796 oglasa iz ove oblasti</b>, dok je 2016. godine taj broj iznosio čak <b>4 605, što je skoro šest puta više</b>.</div>
<div style="color: #444444; font-family: Carlito, sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px;">
Rast ponuda poslova prati i rast učešća IT oglasa u ukupnom broju objavljenih oglasa oglasa. Pomenute 2009. taj procenat je iznosio 5,6%,pretprošle godine su IT oglasi učestvovali sa 18,7%, a 2016. sa 16,6% u ukupnoj ponudi poslova na sajtu.</div>
<div align="center" style="color: #444444; font-family: Carlito, sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px;">
<b>IT među najdeficitarnijim pozicijama</b></div>
<div style="color: #444444; font-family: Carlito, sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px;">
<a href="http://poslovi.infostud.com/docs/trazena-zanimanja-zaposljavanje-2016.pdf" style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #518ebf; text-decoration-line: none;" target="_blank">Analiza traženih zanimanja</a> koja se radi svake godine pokazuje da su među poslovima za koje postoji veća ponuda od tražnje upravo oni iz IT sektora. Drugim rečima, poslodavci su prethodnih godina mnogo češće tražili zaposlene na ovim pozicijama nego što su oni na njih aplicirali. Najviše su se tražili stručnjaci koji poznaju sledeće tehnologije: <b>JAVA; PHP, .NET, iOS i Android.</b></div>
<div style="color: #444444; font-family: Carlito, sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px;">
Prema podacima sa sajta Prijemni.infostud.com ukupna upisna kvota za smerove koji su u vezi sa informacionim tehnologijama je oko 7700 mesta, tj.oko 15% od ukupnog broja slobodnih mesta. </div>
<div style="color: #444444; font-family: Carlito, sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px;">
<a href="http://prijemni.infostud.com/upisne-kvote/30/5/univerzitet-u-beogradu#at_96" style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #518ebf; text-decoration-line: none;" target="_blank">Podaci sa sajta Prijemni.infostud.com</a> pokazuju da su fakulteti koji školuju IT stručnjake među najtraženijima na vrhu liste želja budućih brucoša već više od pet godina unazad. Primera radi, ove godine je beogradski FON u prvom upisnom roku imao tri puta više prijavljenih kandidata nego slobodnih mesta.</div>
<div align="center" style="color: #444444; font-family: Carlito, sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px;">
<br /></div>
<div align="center" style="color: #444444; font-family: Carlito, sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px;">
<b>Povećana potreba za iskusnijim stručnjacima</b></div>
<div style="color: #444444; font-family: Carlito, sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px;">
Kada posmatramo nivo znanja i godine iskustva koji se u oglasima za IT stručnjake traže, nedvosmisleno je da postoje <img border="0" height="258" src="https://poslovi.infostud.com/public/files/ecms/files/vesti_52853/ITradnoiskustvo1.jpg" style="border-radius: 3px; border: 0px; box-sizing: border-box; float: right; height: auto; margin: 5px 10px; max-width: 100%; vertical-align: middle;" width="500" />razlike u odnosu na prethodne godine.</div>
<div style="color: #444444; font-family: Carlito, sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px;">
U ukupnom broju raspisanih pozicija povećana je tražnja za stručnjacima na senior pozicijama i onima koji imaju srednji nivo znanja, u odnosu na kandidate na početnim junior pozicijama. Povećana potreba za iskusnijim stručnjacima i veći zahtevi poslodavaca uticali su i na broj prijava na IT oglase. Tokom 2016. za IT pozicije je stizalo gotovo 27 prijava u proseku, dok je 2013. taj broj iznosio preko 36.</div>
<div style="color: #444444; font-family: Carlito, sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px;">
Skoro 2/3 prijava pristiže za senior i stručnjake srednjeg nivoa znanja, dok je na junior pozicije pristiglo oko 1/3 prijava. Potreba tržišta za IT kadrom iznedrila je i druge načine za dolazak do ovih profesionalaca – servis <a href="http://alttab.helloworld.rs/?utm_source=HelloWorld.rs&utm_medium=menu&utm_campaign=alttab-promo" style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #518ebf; text-decoration-line: none;" target="_blank">altTab na sajtu Helloworld.rs</a>, regionalni sajam <a href="http://www.dankarijera.com/rs/" style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #518ebf; text-decoration-line: none;" target="_blank">Virtualni dani karijera i znanja</a> koji će ove godine imati poseban deo namenjen IT industriji – IT kapsulu, i dodatno istakla važnost <a href="http://www.linkedin.com/pulse/kvalitetni-zaposleni-biraju-kvalitetne-poslodavce-tatjana-vidakovic" style="background-attachment: initial; background-clip: initial; background-image: initial; background-origin: initial; background-position: initial; background-repeat: initial; background-size: initial; color: #518ebf; text-decoration-line: none;" target="_blank">brendiranja poslodavca</a> prema IT profesionalcima.</div>
<div style="color: #444444; font-family: Carlito, sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px;">
<br /></div>
<div align="center" style="color: #444444; font-family: Carlito, sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px;">
<b>Nivo obrazovanja IT kandidata</b></div>
<div style="color: #444444; font-family: Carlito, sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px;">
Gotovo trećina kandidata koji se javljaju na IT oglase ima radno iskustvo do 2 godine,dok svaki četvrti ima 3-5 godina iskustva. Ipak, blizu 25% kandidata ima radni staž duži od 10 godina. Otprilike jedna desetina ima radno iskustvo od 8-10 godina, dok je najmanje onih koji sa 5-7 godina staža, ispod 10%.</div>
<div style="color: #444444; font-family: Carlito, sans-serif; font-size: 16px; margin-bottom: 15px; margin-top: 15px;">
Kada je reč o obrazovanju, skoro polovina kandidata za ove poslove ima završen fakultet ili master, a više od četvrtine ima diplomu visoke škole. Jedna petina kandidata ima završenu srednju školu, dok je najmanje onih koji su završili samo osnovnu školu (0,20%). kao i onih koji imaju doktorat (0,46%).</div>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-90012167733545792832017-06-11T19:22:00.000+02:002018-02-17T19:28:31.749+01:00Demografija (ni)je mrtva!<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<h1 class="post-title" style="background-color: white; box-sizing: border-box; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 2.5rem; font-weight: 400; line-height: 3.125rem; margin: 0px; padding: 0px;">
U okviru događaja McCann Talks, održanog prošle sedmice u Jugoslovenskom dramskom pozorištu, jedan od panela nosio je intrigantan naziv: „Demografija je mrtva“.</h1>
<h1 class="post-title" style="background-color: white; box-sizing: border-box; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 2.5rem; font-weight: 400; line-height: 3.125rem; margin: 0px; padding: 0px;">
<div class="post-intro-content content" style="box-sizing: border-box; color: #868686; font-size: 1.125rem; line-height: 1.625rem; margin: 0px 0px 1.625rem; overflow: hidden;">
<div class="sharedaddy sd-sharing-enabled" style="box-sizing: border-box; clear: both; margin-top: 25px;">
<div class="robots-nocontent sd-block sd-social sd-social-official sd-sharing" style="box-sizing: border-box;">
<div class="sd-content" style="box-sizing: border-box;">
<ul style="box-sizing: border-box; line-height: 25px !important; list-style: none !important; margin: 0px !important; padding: 0px !important;">
<li class="share-facebook" style="box-sizing: border-box; display: block; float: left; height: 25px; line-height: 25px !important; margin: 0px 10px 5px 0px !important; padding: 0px;"><div class="fb-share-button fb_iframe_widget" data-href="https://www.danas.rs/nedelja/demografija-nije-mrtva/" data-layout="button_count" fb-iframe-plugin-query="app_id=249643311490&container_width=0&href=https%3A%2F%2Fwww.danas.rs%2Fnedelja%2Fdemografija-nije-mrtva%2F&layout=button_count&locale=sr_RS&sdk=joey" fb-xfbml-state="rendered" style="box-sizing: border-box; display: inline-block; position: relative;">
<span style="box-sizing: border-box; display: inline-block; font-style: inherit; font-weight: inherit; height: 20px; position: relative; text-align: justify; vertical-align: bottom; width: 80px;"><iframe allowfullscreen="true" allowtransparency="true" class="" frameborder="0" height="1000px" name="f275c9750bd5ab" scrolling="no" src="https://www.facebook.com/v2.3/plugins/share_button.php?app_id=249643311490&channel=https%3A%2F%2Fstaticxx.facebook.com%2Fconnect%2Fxd_arbiter%2Fr%2FlY4eZXm_YWu.js%3Fversion%3D42%23cb%3Df33deee79843744%26domain%3Dwww.danas.rs%26origin%3Dhttps%253A%252F%252Fwww.danas.rs%252Ff2d3588e503e1fc%26relation%3Dparent.parent&container_width=0&href=https%3A%2F%2Fwww.danas.rs%2Fnedelja%2Fdemografija-nije-mrtva%2F&layout=button_count&locale=sr_RS&sdk=joey" style="border-style: none; border-width: initial; box-sizing: border-box; height: 20px; margin: 0px; padding: 0px; position: absolute; visibility: visible; width: 80px;" title="fb:share_button Facebook Social Plugin" width="1000px"></iframe></span></div>
</li>
<li class="share-twitter" style="box-sizing: border-box; display: block; float: left; height: 25px; line-height: 25px !important; margin: 0px 10px 5px 0px !important; padding: 0px;"><iframe allowtransparency="true" class="twitter-share-button twitter-share-button-rendered twitter-tweet-button" data-url="https://www.danas.rs/nedelja/demografija-nije-mrtva/" frameborder="0" id="twitter-widget-0" scrolling="no" src="https://platform.twitter.com/widgets/tweet_button.36c0c29c73929bf937f4c70adb1a29e4.sr.html#dnt=false&id=twitter-widget-0&lang=sr&original_referer=https%3A%2F%2Fwww.danas.rs%2Fnedelja%2Fdemografija-nije-mrtva%2F&size=m&text=Demografija%20(ni)je%20mrtva!&time=1518891650210&type=share&url=https%3A%2F%2Fwww.danas.rs%2Fnedelja%2Fdemografija-nije-mrtva%2F&via=OnlineDanas" style="border-style: initial; border-width: 0px; box-sizing: border-box; height: 20px; margin: 0px; padding: 0px; position: static; visibility: visible; width: 62px;" title="Twitter Tweet Button"></iframe></li>
<li class="share-google-plus-1" style="box-sizing: border-box; display: block; float: left; height: 25px; line-height: 25px !important; margin: 0px 10px 5px 0px !important; padding: 0px;"><div class="googleplus1_button" style="box-sizing: border-box;">
<div class="g-plus" data-action="share" data-annotation="bubble" data-href="https://www.danas.rs/nedelja/demografija-nije-mrtva/" id="___plusone_0" style="background: transparent; border-style: none; box-sizing: border-box; display: inline-block; float: none; font-size: 1px; height: 24px; line-height: normal; margin: 0px; padding: 0px; vertical-align: baseline; width: 38px;">
<iframe data-gapiattached="true" frameborder="0" hspace="0" id="I0_1518891650019" marginheight="0" marginwidth="0" name="I0_1518891650019" ng-non-bindable="" scrolling="no" src="https://apis.google.com/u/0/se/0/_/+1/fastbutton?usegapi=1&annotation=bubble&origin=https%3A%2F%2Fwww.danas.rs&url=https%3A%2F%2Fwww.danas.rs%2Fnedelja%2Fdemografija-nije-mrtva%2F&gsrc=3p&jsh=m%3B%2F_%2Fscs%2Fapps-static%2F_%2Fjs%2Fk%3Doz.gapi.sr.-tcTYt3wMac.O%2Fm%3D__features__%2Fam%3DIA%2Frt%3Dj%2Fd%3D1%2Frs%3DAGLTcCOtf4NHupOmTdroYMXrfICVRBtcBg#_methods=onPlusOne%2C_ready%2C_close%2C_open%2C_resizeMe%2C_renderstart%2Concircled%2Cdrefresh%2Cerefresh&id=I0_1518891650019&_gfid=I0_1518891650019&parent=https%3A%2F%2Fwww.danas.rs&pfname=&rpctoken=34485400" style="border-style: none; border-width: 0px; box-sizing: border-box; height: 24px; left: 0px; margin: 0px; padding: 0px; position: static; top: 0px; visibility: visible; width: 38px;" tabindex="0" title="G+" vspace="0" width="100%"></iframe></div>
</div>
</li>
<li class="share-print" style="box-sizing: border-box; display: block; float: left; height: 25px; line-height: 25px !important; margin: 0px 10px 5px 0px !important; padding: 0px; position: relative; top: 0px;"><a class="share-print sd-button" data-shared="" href="https://www.danas.rs/nedelja/demografija-nije-mrtva/#print" rel="nofollow" style="background: transparent !important; border-radius: 3px; border: none !important; box-shadow: none; box-sizing: border-box; color: rgb(119, 119, 119) !important; display: inline-block; font-family: "Open Sans", sans-serif; font-size: 12px; height: 25px !important; line-height: 17px; margin: 0px; padding: 0px !important; position: relative !important; text-align: center !important; text-decoration-line: none !important; text-shadow: none; transition: all 0.3s ease-in-out; vertical-align: top; width: 25px !important;" target="_blank" title="Pritisnite za štampanje"></a></li>
<li class="share-custom share-custom-istinomer" style="box-sizing: border-box; display: block; float: left; height: 25px; line-height: 25px !important; margin: 0px 10px 5px 0px !important; padding: 0px;"><a class="share-custom share-custom-istinomer sd-button" data-shared="" href="https://www.danas.rs/nedelja/demografija-nije-mrtva/?share=custom-1514307198&nb=1" rel="nofollow" style="background: transparent !important; border-radius: 3px; border: none !important; box-shadow: none; box-sizing: border-box; color: rgb(119, 119, 119) !important; display: inline-block; font-family: "Open Sans", sans-serif; font-size: 12px; height: 25px !important; line-height: 17px; margin: 0px; padding: 0px !important; position: relative !important; text-align: center !important; text-decoration-line: none !important; text-shadow: none; top: 0px; transition: all 0.3s ease-in-out; vertical-align: top; width: 25px !important;" target="_blank" title="Click to share on Istinomer"><span style="background-image: url("https://www.danas.rs/wp-content/themes/danas/assets/public/images/istinomer.png"); background-position: center center; background-repeat: no-repeat; background-size: 16px 16px; box-sizing: border-box; display: block !important; font-size: 0px !important; font-style: inherit; font-weight: inherit; height: 21px; line-height: 0 !important; margin-left: 0px; padding: 0px 0px 0px 19px; text-indent: -9999px !important;">Istinomer</span></a></li>
<li class="share-end" style="box-sizing: border-box; display: block; float: left; height: 25px; line-height: 25px !important; margin: 0px 10px 5px 0px !important; padding: 0px;"></li>
</ul>
</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="post-meta-wrapper" style="box-sizing: border-box; color: #4a4a4a; font-size: 0px; line-height: 0; margin-bottom: 1.5rem;">
<span class="post-meta comments" style="box-sizing: border-box; display: inline-block; font-size: 0.75rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1rem; vertical-align: middle;"><span aria-hidden="true" class="fa fa-comment" style="box-sizing: border-box; color: #aabdc5; display: inline-block; font-family: "fontawesome"; font-size: 0.875rem; font-stretch: normal; line-height: 0.875rem; margin-right: 0.125rem; position: relative; top: -1px;"></span><span class="comment" style="box-sizing: border-box; color: #989898; font-style: inherit; font-weight: inherit;">0</span></span><span class="post-meta author vcard" style="box-sizing: border-box; color: black; display: inline-block; font-size: 0.75rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1rem; vertical-align: middle;">Piše: Gordan Brkić</span><span class="post-meta date-time" style="box-sizing: border-box; color: #868686; display: inline-block; font-size: 0.75rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1rem; vertical-align: middle;"><time class="entry-date published updated" datetime="2017-06-12T08:00:00+00:00" style="box-sizing: border-box;">12. juna 2017. 08.00</time></span></div>
<div class="post-content content" style="box-sizing: border-box; color: #404040; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; overflow: hidden;">
<div class="post-featured-image" style="box-sizing: border-box; font-size: 0px; line-height: 0; margin-bottom: 1.875rem;">
<img alt="" class="attachment-post-single size-post-single wp-post-image" data-attachment-id="311651" data-comments-opened="1" data-image-description="" data-image-meta="{"aperture":"0","credit":"","camera":"","caption":"","created_timestamp":"0","copyright":"","focal_length":"0","iso":"0","shutter_speed":"0","title":"","orientation":"0"}" data-image-title="mccan-1" data-large-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/06/mccan-1.jpg" data-medium-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/06/mccan-1-300x169.jpg" data-orig-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/06/mccan-1.jpg" data-orig-size="925,520" data-permalink="https://www.danas.rs/nedelja/demografija-nije-mrtva/attachment/mccan-1/" height="381" sizes="(max-width: 678px) 100vw, 678px" src="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/06/mccan-1-678x381.jpg" srcset="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/06/mccan-1-678x381.jpg 678w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/06/mccan-1-300x169.jpg 300w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/06/mccan-1-768x432.jpg 768w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/06/mccan-1-200x112.jpg 200w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/06/mccan-1-160x90.jpg 160w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/06/mccan-1.jpg 925w" style="box-sizing: border-box; height: auto; max-width: 100%;" width="678" /><span class="post-featured-image-caption" style="box-sizing: border-box; color: #767676; display: block; font-size: 0.875rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1.625rem; margin-top: 0.4375rem;"></span></div>
<div class="article-ad" style="box-sizing: border-box;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
„Ispod haube“ je zapravo bila tema rušenja stereotipa, za šta je rečeno da je od presudnog značaja za advertajzing industriju, ali i medije. Istovremeno asocijacija koju je naslov panela lako mogao da izazove je bilo pitanje: Ako je demografija mrtva, zašto su onda danas istraživanja brojnija nego ikad pre. Na stranu što to omogućava digitalno okruženje u kome se relativno lako prikupljaju podaci o korisnicima usluga, kupcima, potrošačima, „metrika“ je postala osnovno oruđe u kreiranju kampanja, marketinških, društveno korisnih, političkih. O ovome smo razgovarali sa učesnicima panela post festum, kada su čuli jedni druge i “posložili” svoje doživljaje sa ovog skupa.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Marija Ratković, autorka u magazinima Vice, Elle i Before After, kaže da demografija nije mrtva u klasičnom smislu, ali jeste neživa, odnosno postala je dehumanizovana. Uz našu prećutnu ili formalnu saglasnost uređaji koje koristimo, brauzeri ili društvene mreže komuniciraju međusobno razmenjujući informacije poput pulsa, sati sna, otkrivaju fotelju koju želimo da kupimo i gde smo juče večerali. Radnje koje radimo, klikovi nas odaju i za formiranje slike o nama nije potreban demograf ili kreativac iz agencije već baza podataka koja će izbaciti “rešenja”. U tom smislu demografija kakvu znamo je prevaziđena, jer više nije potrebno misliti o ciljnim grupama, kada se potrošač na internetu targetira precizno i personalizovano, smatra ona.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Nikada nismo “ležali” na većoj količini podataka! Međutim, nikada nismo bili zbunjeniji. Istina je da usitnjavanje slike o ljudima, njihovim izborima i navikama, dovodi do preciznog targetiranja, ali briše autentičnost i ljudskost što ne bismo smeli nikada brisati kao okvir. Sa druge strane, demografske karakteristike daju predodređenu sliku koja isključuje ono ponašajno, kod ljudi mnogo važnije i promenljivije u odnosu na okolnosti. Složićemo se da je interesantniji podatak o tome kako se mladi ljudi ponašaju tokom izlaska u bar ili pre izlaska u bar, nego koliko imaju godina, kog su pola i obrazovanja oni koji piju određenu marku piva kada uveče izađu u grad – objašnjava Katarina Pribićević, direktorka strateškog planiranja u agenciji McCann Beograd.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Viktor Marković iz NJuzneta kaže da je demografija mrtva u smislu da više nije toliko bitno da li publiku čine žene, muškarci, stariji, mlađi, oni platežniji ili oni sa slabijom kupovnom moći. Istraživanja jesu sve brojnija, ali sada gledaju detaljnije stvari, a to je šta ko voli, a ne toliko da li pripada nekoj od ovih grupa. Tu naročito podaci sa društvenih mreža, poput Fejsbuka dolaze do izražaja, to jest šta smo lajkovali, komentarisali, koji YouTube video smo gledali. “Ispada da se potencijalni kupac piva može preciznije utvrditi prema tome šta je do sada lajkovao/la i gledao/la, nego da li je muško ili žensko. Na neki način je demografija paradoksalno pojela i uništila samu sebe, a istovremeno je postala još jača i preciznija.”, smatra on.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">Big data</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Ali šta ćemo onda sa izobiljem tih podataka (koncept „big data“) koji kao da se generišu skoro sami od sebe. Da li da ih odbacimo tek tako ili da ih iskoristimo, pa čak i u tom smislu da na osnovu njihove analize dobijemo inspiraciju da rušimo stereotipe koji se uočavaju, ne samo iz naše svakodnevice, već možda još bolje, kroz te podatke koji se gotovo opsesivno skupljaju. Katarina kaže da ne bi odbacivala ništa od podataka, ali bi definitivno napustila ovaj koncept kao jedini pouzdan. Bez odgovora na pitanje zbog čega to, baš tu, baš tada, u datoj kulturi ili u tom delu dana…big data nema smisla.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Na svoj način to potvrđuje i Dr Kaja Damnjanović iz Laboratorije za eksperimentalnu psihologiju koja smatra da upotreba „metrike“ jeste atraktivna, jeste i korisna, ali ne i dovoljna jer preskače čitav jedan nivo funkcionisanja čoveka. “Big data je složen pristup, ali big data ne priča priču o pojedincu, već priču o današnjem društvu. Big data pristup daje opis koji je veći i drugačiji od prostog zbira podataka o pojedincima, i u tom smislu svakako da može svašta da nam kaže, ali opet – ne može sve.”</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Ne mislim da je danas sve merljivo, posebno zato što mi je posao da merim ljudsko ponašanje i misli, i kristalno mi je jasno koliko zapravo možemo malo da izmerimo, od ponašanja i osećanja do aktivnosti mozga. Ja mislim da je zapravo ta metrika koja se valja na tržištu jedan veliki stereotip. Da nije, svaka uspešna kampanja bi morala da se zasniva na istraživanju javnog mnjenja po demografskim kategorijama, a to nije slučaj. Na primer, zacementiralo se mišljenje da je Cambridge Analytica i psihometrija koju su koristili presudno uticala na Trampovu pobedu, kao i na Brexit. To je čista stereotipizacija psihometrije i njenih dometa. Ne samo da nije presudno uticala ta metrika, nego čak nemamo nijedan jači dokaz da je to uopšte bio važan faktor u njegovoj pobedi ili u Brexitu. Ali se preduzeće koje ima takav pristup odlično prodalo, to je sigurno – kaže ona.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">Ne postoji savršeno</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Kada govorimo o rušenju stereotipa, jedno je kada se to radi prilikom postavke pozorišne predstave, pisanja teksta za blog ili snimanja videa za YouTube kanal, a drugo u kreativnoj industriji kada klijent plaća kreativcima da iskomuniciraju njegovu poruku na način koji osigurava bolju prodaju proizvoda, usluga, koji potencijalne kupce konvertuje u lojalne potrošače. Da li je uz takvu ambiciju, sa tim polazištem, moguće rušiti, čak i izazivati stereotipe, pogotovo na drastičan način, a da se ne rizikuje kontraefekat sa stanovišta interesa klijenata?</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Mislim da je došlo vreme da klijenti zajedno sa kreativcima razmotre ono što je istinita slika potrošača, svidela nam se ona ili ne, slagali se mi sa njom ili ne. Svi znamo da savršene porodice ne postoje, pa zašto onda insistiramo na njima? Znamo i da fudbal nije rezervisan za muškarce, pa ča ni šminka više nije ekskluzivno namenjena ženama. Mnogi brendovi u našem okruženju su prepoznali potrebu za promenom uobičajenih tokova i prihvatili nesavršenost majki, porodica, muškaraca. Sigurna sam da će na taj način ostvariti autentičniji odnos i samo učvrstiti svoju vezu sa potrošačem – smatra Katarina.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Viktor upozorava da klijenti, odnosno brendovi jesu uvek uplašeni da ne izazovu negativan efekat nekim potezom kod kupaca, i razumljivo je da preispituju svaku odluku uz pomoć pomenutih istraživanja i podataka. Ali i dodaje da reklame ne postoje u nekom vakumu nezavisne od samog društva kojem su namenjene, tako da ako ni samo društvo više ne smatra da su isključivo žene zadužene za upravljanje veš mašinama, zašto bi reklame insistirale na tom stereotipu? “Time bi samo pucale sebi u nogu”, dodaje onako “njuzovski”.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">Zabava za sirotinju</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Svako društvo, a naročito ovo naše i njemu slična, uglobljeno je u tradicionalne stereotipe koji se prenose kroz vreme, kao i neke nove, moderne koji, ili dolaze iz drugih sredina, ili se javljaju kao globalni fenomeni. Da li je moguće srušiti ih, tako lako, ili ikako? Katarina kaže da postojanje tendencije ka traženju novih načina da se ljudsko biće bolje upozna, što nju izuzetno raduje. “Sve dokle god negujemo istraživački pristup koji ne vodi uprošćavanju, uprosečavanju i na kraju neminovno, stereotipizaciji, na dobrom smo putu”, smatra Katarina.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Stereotipi su kao i gomila prevaziđenih kognitivnih alata zabava za sirotinju, dok krugovi u kojima je moć ne mogu sebi da dozvole predrasude, niti su im stereotipi potrebni kada imaju informacije o svemu i svima. Uz znanje, stereotipi su neodrživi, jer je njihova osnovna funkcija prečica do stava o stvarima ili ljudima koje nedovoljno poznajemo. Najopasniji su zato oni stereotipi koji se kriju iza savremenosti dok zapravo obnavljaju prevaziđene vrednosti. Nekada čak i suprotstavljeni stereotipi odražavaju iste vrednosti – tradicionalno “dobra žena je domaćica”, na isti način kao i sadašnje “dobra žena je ona koja stiže sve” u istoj meri ženi oduzimaju pravo na izbor i ukidaju joj pravo da sama izabere šta želi, što bi jedino bilo ispravan i smislen iskorak ka emancipatorskoj politici. Istina je uvek van stereotipnih binarnosti mi/oni, za/protiv, Srbija/Evropa, kojima se manipuliše i prikriva činjenica da nam pravi izbor nije ni ponuđen – zaključuje Marija.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Hrabro nastavlja da zajedno sa nekadašnjom demografijom, prošlosti pripadaju i bljutave idealizovane, odnosno stereotipne slike. Tinejdžere koji veselo trčkaraju i piju gazirana pića, žene koje se smeju na salate ili srećne porodice koje zajedno doručkuju, zamenili su “influenseri” iz realnog života, orijentisanje na osnovu demografskih nalaza zamenila je web analitika koja je na dohvat ruke. Već odavno u toku je rat za podatke, jer moć stiču oni koji poseduju informacije, data baze i imaju mogućnost da ih smisleno organizuju. U tom smislu tradicionalna demografija stvarno postaje tek jedan od alata, nedostatan da sve objasni, da ponudi usmerenja, rešenja. Da li je demografija onda mrtva, da li je pojela samu sebe, kako reče Viktor? Na osnovu svega što je rečeno, mogli bismo da zaključimo da još nije, ali svakako više nije ni “živahna” kao što je bila.</div>
<blockquote style="border-left: none; box-sizing: border-box; margin: 0px 0px 2rem; padding: 0px 2.625rem 1.5rem; position: relative;">
<cite style="box-sizing: border-box;">TATJANA MANDIĆ RIGONAT: Otrovno moćno oružje</cite><br />
<div style="box-sizing: border-box; color: grey; font-size: 1.063rem; line-height: 2.25rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box; color: grey; font-size: 1.063rem; line-height: 2.25rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Na panel sam bila pozvana zbog režije Gospođe ministarke u kojoj sve uloge glume muškarci osim deteta, dečaka Rake kojeg igra glumica. Tema ministarke bila je travestija koja nije polna već društvena, politička. Zarad vlasti, poroka vlastohleplja, kao stanja svesti koje nema pol. Razni stereotipi su takvom postavkom dovedeni u pitanje, humorno raskrinkani. Poslednja predstava koju sam režirala je Uspavana lepotica po tekstu Milene Depolo. Režirala sam je kao rokenrol bajku za devojčice i dečake. Uvreženo je mišljenje da je to priča samo za devojčice. I to je stereotipno razmišljanje. Ali ne postoje bajke samo za devojčice ili samo za dečake. Bajke se obraćaju detetu u nama, one su odgonetanje života na najdubljem nivou o čemu piše Bruno Betelhajm u knjizi Značenje bajki. Na najdubljem arhetipskom, simboličkom nivou to je priča o emocionalnom i telesnom sazrevanju devojčice Talije-sreće i dosezanju savršene ženstvenosti. Ta savršena ženstvenost nema nikakve veze sa spoljašnjim izgledom ili Dizni stereotipom koji se provlači kroz slikovnice. Ona se dostiže kroz otvaranje ka svetu kroz susret sa drugim i to je simbolika poljupca princa i princeze. I princeza i princ prolaze kroz proces sazrevanja, pubertet, sukobe sa roditeljima, autoritetima.</div>
<div style="box-sizing: border-box; color: grey; font-size: 1.063rem; line-height: 2.25rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Stereotipi su otrovno moćno oružje političke propagande. Stari se produbljuju, novi oblikuju. Stereotip neprijatelja, onog drugog je najzanimljiviji. Pozorišna umetnost ruši stereotipe, preispituje ih, poigrava se njima. U samoj prirodi umetnosti je potreba da se čovek i društvo, svet razume u složenosti, da se postave suštinska pitanje egzistencije, a ne da se šalju poruke, daju gotovi pojednostavljeni odgovori. Umetnost ne reklamira, ne preporučuje, ne nudi. Ona dovodi u sumnju. Pozorišno delo, ako je umetnost, nije jednodimenzionalno – kaže poznata rediteljka.</div>
</blockquote>
</div>
</h1>
<h2 style="box-sizing: border-box; color: black; font-size: 1.75em; font-weight: 400; line-height: 1.125; margin: 1.1428em 0px 0.5714em; padding: 0px;">
Popularna kultura i advertajzing’]<div style="box-sizing: border-box; color: grey; font-size: 1.063rem; line-height: 2.25rem; margin: 0px 0px 2rem; padding: 0px;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box; color: grey; font-size: 1.063rem; line-height: 2.25rem; margin: 0px 0px 2rem; padding: 0px;">
Šta povezuje mladog papu i Bekama, Evroviziju i superjunake, kao i da li bi „prepustili“ svoje telo tetoviranim reklamama možete saznati u drugom izdanju knjige McCann Talks čije digitalno izdanje možete pročitati i preuzeti na linku mccann-talks.rs </div>
</h2>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-25715067993151372462017-05-14T19:34:00.000+02:002018-02-17T19:34:45.663+01:00Dobar slogan: Male priče velikih majstora<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<h1 class="post-title" style="background-color: white; box-sizing: border-box; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 2.5rem; font-weight: 400; line-height: 3.125rem; margin: 0px; padding: 0px;">
Ili jesi ili nisi! Jer nikada nije svejedno. Zato kad nešto može, lakše se diše.</h1>
<div class="post-intro-content content" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #868686; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 1.125rem; line-height: 1.625rem; margin: 0px 0px 1.625rem; overflow: hidden;">
<div class="sharedaddy sd-sharing-enabled" style="box-sizing: border-box; clear: both; margin-top: 25px;">
<div class="robots-nocontent sd-block sd-social sd-social-official sd-sharing" style="box-sizing: border-box;">
<div class="sd-content" style="box-sizing: border-box;">
<ul style="box-sizing: border-box; line-height: 25px !important; list-style: none !important; margin: 0px !important; padding: 0px !important;"><span class="post-meta author vcard" style="box-sizing: border-box; color: black; display: inline-block; font-size: 0.75rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1rem; vertical-align: middle;">Piše: Gordan Brkić</span><span class="post-meta date-time" style="box-sizing: border-box; display: inline-block; font-size: 0.75rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1rem; vertical-align: middle;"><time class="entry-date published updated" datetime="2017-05-15T08:00:00+00:00" style="box-sizing: border-box;">15. maja 2017. 08.00</time></span></ul>
</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="post-content content" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #404040; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; overflow: hidden;">
<div class="post-featured-image" style="box-sizing: border-box; font-size: 0px; line-height: 0; margin-bottom: 1.875rem;">
<img alt="" class="attachment-post-single size-post-single wp-post-image" data-attachment-id="313960" data-comments-opened="1" data-image-description="" data-image-meta="{"aperture":"0","credit":"","camera":"","caption":"","created_timestamp":"0","copyright":"","focal_length":"0","iso":"0","shutter_speed":"0","title":"","orientation":"0"}" data-image-title="MOZE_za_MARIJU" data-large-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/05/MOZE_za_MARIJU.jpg" data-medium-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/05/MOZE_za_MARIJU-300x169.jpg" data-orig-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/05/MOZE_za_MARIJU.jpg" data-orig-size="925,521" data-permalink="https://www.danas.rs/nedelja/dobar-slogan-male-price-velikih-majstora/attachment/moze_za_mariju/" height="382" sizes="(max-width: 678px) 100vw, 678px" src="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/05/MOZE_za_MARIJU-678x382.jpg" srcset="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/05/MOZE_za_MARIJU-678x382.jpg 678w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/05/MOZE_za_MARIJU-300x169.jpg 300w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/05/MOZE_za_MARIJU-768x433.jpg 768w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/05/MOZE_za_MARIJU-200x113.jpg 200w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/05/MOZE_za_MARIJU-160x90.jpg 160w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/05/MOZE_za_MARIJU.jpg 925w" style="box-sizing: border-box; height: auto; max-width: 100%;" width="678" /><span class="post-featured-image-caption" style="box-sizing: border-box; color: #767676; display: block; font-size: 0.875rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1.625rem; margin-top: 0.4375rem;"></span></div>
<div class="article-ad" style="box-sizing: border-box;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Tri prethodne rečenice su zapravo vanvremenski slogani nastali za poznate nam brendove, a priču o sloganima počinjemo onim najuspešnijim baš zato da istaknemo koliko je važno „ubosti u sridu“. Jer, oni ne samo da su na emotivnom nivou približili poznate robne marke potrošačima, već su se „uvukli pod kožu“, postali deo popularne kulture, žargona kojim se služe generacije.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
O nekima pričamo kad su aktuelni, poput trenutne zagonetke „Gde su nestale sve maline“, koja se u promišljenoj marketinškoj strategiji polako odgoneta. Neke pamtimo decenijama, nekih se prisetimo kad ih neko pomene i nasmejemo se. Sećate li se recimo onoga „Zašto u lavoru, može i na moru“, ili „I kupatilo je shvatilo“, „U sve se meša“. Ima i onih koji su bili toliko trapavi, da su naneli štetu brendovima zbog kojih su nastali. Na sreću vlasnika tih brendova, njih smo potpuno zaboravili.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Kako nastaje dobar slogan? Ona marketinška krilatica „manje je više“ svakako ne sugeriše da se prvoklasni slogan „ispaljuje“ tek tako. Da bi se do njega došlo, potrebni su dani, čak i nedelje izuzetno kreativnog rada. A kako se to radi, pitali smo kreativce koji na tu temu i te kako imaju šta da kažu. Razgovaramo sa Anjom Radulović, kreativnom direktorkom iz agencije Leo Burnett, Janom Savić Rastovac, kreativnom direktorkom iz McCann Beograd, i Veljkom Golubovićem, regionalnim kreativnim direktorom u agenciji FCB AFirma. </div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">Nema formule</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Slogan je koncizna, tačna, inspirativna poruka koja za cilj ima da emotivno ili racionalnu angažuje našu pažnju i aktivira nas na neku akciju. Ali slogan svakako nije matematička formula. Do dobrog slogana dolazi se jako teško. On je uvek proizvod dobrog promišljanja, ali pre svega talenta kopirajtera. Nekada je slogan duhovit, nekada veoma ozbiljan, nekada samo jedna reč, poput slogana “Može!” Za Raiffeisen banku, nekada duhovita zagonetka: “Da je malo mlađi bio bi mleko” za mladi sir Šabačke mlekare – kaže nam Jana.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Anja dodaje da iza dobrih slogana stoji dobra strateško-kreativna platforma koja diferencira proizvod i nalazi njegovu svrhu postojanja u životima ljudi. Kada se sklope sva razmišljanja o proizvodu, o tržištu, o problemima i šansama, kulturološkom momentu i možda pre svega – o ljudima sa kojima razgovaramo, nastaje pozicija brenda. Ljudi iz struke dobro znaju: slogani ne nastaju tek tako, već su proizvod dubokog razumevanja kategorije, brenda i ljudi. „Kada se sve uzme u obzir i kada se sve slegne, dobro je malo se distancirati od informacija. Tada na scenu stupa intuicija i inspiracija. Tada sve to treba reći vešto, kreativno, kratko, pamtljivo. Na neki način, kao da treba svemu tome udahnuti život“, objašnjava Anja. </div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Do dobrog slogana nije lako doći uvek. Dobar brif, dobro strateško pozicioniranje i brainstorming olakšavaju proces, ali je bitno naći ključne reči, fraze, kao i stil ili žargon. Treba odrediti ton, da li se izražava stav ili je poruka inspirativna, duhovita. Sve to može da se desi nekad u kratkom roku, ali je potrebno i tragati za dobrim konstrukcijama, probati varijacije na istu temu. U principu, treba isprobati što više kombinacija sa istim, izabranim rečima. Naravno, neki put je i jedna reč dovoljna – Veljko predstavlja kako teče proces stvaranja dobrog slogana.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">Eliksir dugovečnosti</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Vek dobrog slogana je dugačak, kaže Jana, koja je učestvovala u kreiranju baš takvih (Ili jesi, ili nisi Lav, Može). I dok dobar slogan traje dok se koristi u govoru i dok god ljudi u njemu nalaze misao vrednu spominjanja, trajanje lošeg slogana veoma je kratko zato što loš slogan predstavlja ili opšte mesto (blagu, neutralnu poruku, koja se može odnositi na bilo koji brend) ili nesretan kreativni pokušaj da se bude ekscentričan po svaki cenu. U oba slučaja slogan je osuđen na propast. Narodskim sloganom rečeno „Ode mast u propast!“</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Ima dosta brendova koji svojim sloganima prilično generički, nepamtljivo i često nedovoljno relevantno govore o sebi kako su najbolji i pružaju najbolje, pa su savršeni za savršeni užitak na ovaj ili onaj način. To su slogani koji dođu i odu, koji se ne pamte i ne ostavljaju trag. Ali, ima i onih koji nose univerzalne i svevremenske poruke. Važno je da je taj slogan ekspresija žive i aktuelne kreativne komunikacije sa kojom se ljudi identifikuju, koja ih zabavlja i pokreće – Anja dodatno pojašnjava u čemu je razlika između lošeg i dobrog slogana.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Veljko smatra da je slogan postao prilično banalizovana stvar u današnjoj komunikaciji. Po nekoj inerciji se još uvek pojavljuje, ali nije neophodan. “Čini mi se da već dobija neki redundantni karakter. Mislim da je era velikih slogana, koje su ljudi pamtili i koristili u svakodnevnom životu, odavno završena. Tako da je današnji vek trajanja slogana jako ograničen“, smatra on, što obrazlaže stavom da se pozicije brendova sve češće i brže menjaju. „Jednostavno, svi prate trendove i oni nameću tempo promena pa tako i poruke traju po šest meseci do godinu dana“, dodaje.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="box-sizing: border-box; color: #363636; font-weight: 700;">U viralnom modu</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Najbolji scenario za život jednog slogana jeste da on dobije viralni momenat, nevažno u kom kontekstu. To znači da je poruka koja je kreirana postala deo popularne kulture, da se “odomaćila” i da živi ponekad i nezavisno od brenda, ali nikada zapravo zaista odvojena od njega, kaže Jana. „Naš slogan Ili jesi ili nisi Lav uradio je upravo to. Jedan od najvoljenijih srpskih slogana i danas se rado koristi kao komentar na društvena zbivanja i dnevne događaje“, dodaje.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Verujem da je u većini slučajeva dobro kada slogan dobije viralni momenat. Dobro je kada brend na neki način, bilo sloganom ili nekim drugim komunikacijskim aspektom nađe svoje mesto u pop kulturi. Na taj način ne odlazi od osnovne poruke, već ta poruka dobija novu dimenziju i nekako zabavno, razigrano, prirodno zaživi u narodu, postaje deo internet mimova, viceva, svakodnevnog govora. Moj tim i ja se nikada nismo toga plašili, već nas uvek zabavlja i raduje kada nešto na čemu smo radili osvane u nekoj zabavnoj formi na netu ili kada čujemo da je u nekom novom kontekstu ušlo u govor – kaže Anja.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
I po ovom pitanju Veljko je oprezniji. On kaže da zavisi u kom kontekstu se slogan pojavi odvojeno od kampanje. „Internet je takvo mesto gde su ljudi u stanju da i od najbezazlenije naprave najvulgarniju ili najgoru stvar. Tu je važnije biti unapred spreman i na takve mogućnosti“, kaže, ali i dodaje da svaki viralni efekat može biti koristan ako se zna šta da se uradi s njim.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Dobar slogan, dakle, zahteva veliki kreativni rad. U njemu je sadržano ono što prevazilazi puku upotrebnu vrednost proizvoda ili usluge, on razigrano koketira sa duhom vremena u kojem nastaje i opstaje, a oni najbolji prelaze etape i kao vremenske kapsule nose poruke koje su univerzalno razumljive, poput recimo slogana za Hepo kocke iz sedamdesetih „Pali se lako, ne gasi nikako“ ili „I diše, i miriše“ za Bakin kolač. Stoga, alhemija ipak nije nemoguća potraga za „kamenom mudrosti“, barem kada je reč o stvaranju dobrih slogana.</div>
<blockquote style="border-left: none; box-sizing: border-box; margin: 0px 0px 2rem; padding: 0px 2.625rem 1.5rem; position: relative;">
<cite style="box-sizing: border-box;">(Ne)prevodivo?</cite><div style="box-sizing: border-box; color: grey; font-size: 1.063rem; line-height: 2.25rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box; color: grey; font-size: 1.063rem; line-height: 2.25rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Da li je moguće prevesti slogane velikih brendova? Jana kaže da kada čujete “Just do it”, biće vam potpuno jasno šta bi trebalo da uradite. Ikonički svetski brendovi, globalno prisutni, obično kreiraju jednostavne i razumljive poruke koje bi trebalo da komuniciraju sa svima. Nekada je ipak nemoguće duh i poetiku poruke na stranom jeziku preneti na lokalne jezike. Nekada se to čini nespretno i taj prevod uvek “para uši”. U tim slučajevima bolje je na osnovu precizne strategije napisati novi slogan, dodaje ona. Na primeru istog slogana Anja kaže sledeće: „Just do it! Samo uradi? Jednostavno uradi? Pokreni se? Nije isto.“ Jednostavno, gubi se deo snage i šarma tih reči. Možda zato što smo onako navikli. Ipak, nije ni to pravilo, dodaje jer ima izuzetaka koji sasvim lepo i jako zvuče i kada ih adekvatno prevedemo na naš jezik. Za Veljka po ovom pitanju nema pravila. Čak, ponekad prevod zvuči bolje od originala. Ponekad original treba ostaviti kakav jeste. Najbitnije je da se razumemo, zaključuje on.</div>
</blockquote>
</div>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-1186229756483540262017-02-05T19:42:00.000+01:002018-02-17T19:43:10.418+01:00Kultura za sve!<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="post-intro-above" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #0b4da1; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; line-height: 1.5rem; margin: 0px 0px 1.5rem;">
<br /></div>
<h1 class="post-title" style="background-color: white; box-sizing: border-box; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 2.5rem; font-weight: 400; line-height: 3.125rem; margin: 0px; padding: 0px;">
Zgrada Muzeja savremene umetnosti u Beogradu mogla bi da ponovo otvori svoja vrata za javnost ove godine, recimo 20. oktobra, kada se navršava 52 godine od otvaranja zdanja na Ušću.</h1>
<div class="post-intro-content content" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #868686; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 1.125rem; line-height: 1.625rem; margin: 0px 0px 1.625rem; overflow: hidden;">
<div class="sharedaddy sd-sharing-enabled" style="box-sizing: border-box; clear: both; margin-top: 25px;">
<div class="robots-nocontent sd-block sd-social sd-social-official sd-sharing" style="box-sizing: border-box;">
<div class="sd-content" style="box-sizing: border-box;">
</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="post-meta-wrapper" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #4a4a4a; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 0px; line-height: 0; margin-bottom: 1.5rem;">
<span class="post-meta comments" style="box-sizing: border-box; display: inline-block; font-size: 0.75rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1rem; vertical-align: middle;"><span aria-hidden="true" class="fa fa-comment" style="-webkit-font-smoothing: antialiased; box-sizing: border-box; color: #aabdc5; display: inline-block; font-family: FontAwesome; font-size: 0.875rem; font-stretch: normal; font-variant-east-asian: normal; font-variant-numeric: normal; line-height: 0.875rem; margin-right: 0.125rem; position: relative; text-rendering: auto; top: -1px;"></span><span class="comment" style="box-sizing: border-box; color: #989898; font-style: inherit; font-weight: inherit;">0</span></span><span class="post-meta author vcard" style="box-sizing: border-box; color: black; display: inline-block; font-size: 0.75rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1rem; vertical-align: middle;">Piše: Gordan Brkić</span><span class="post-meta date-time" style="box-sizing: border-box; color: #868686; display: inline-block; font-size: 0.75rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1rem; vertical-align: middle;"><time class="entry-date published updated" datetime="2017-02-06T08:00:00+00:00" style="box-sizing: border-box;">06. februara 2017. 08.00</time></span></div>
<div class="post-content content" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #404040; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; overflow: hidden;">
<div class="post-featured-image" style="box-sizing: border-box; font-size: 0px; line-height: 0; margin-bottom: 1.875rem;">
<img alt="" class="attachment-post-single size-post-single wp-post-image" data-attachment-id="321436" data-comments-opened="1" data-image-description="" data-image-meta="{"aperture":"0","credit":"","camera":"","caption":"","created_timestamp":"0","copyright":"","focal_length":"0","iso":"0","shutter_speed":"0","title":"","orientation":"0"}" data-image-title="XIV03-1" data-large-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/02/XIV03-1.jpg" data-medium-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/02/XIV03-1-300x169.jpg" data-orig-file="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/02/XIV03-1.jpg" data-orig-size="925,520" data-permalink="https://www.danas.rs/nedelja/kultura-za-sve/attachment/xiv03-1-2/" height="381" sizes="(max-width: 678px) 100vw, 678px" src="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/02/XIV03-1-678x381.jpg" srcset="https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/02/XIV03-1-678x381.jpg 678w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/02/XIV03-1-300x169.jpg 300w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/02/XIV03-1-768x432.jpg 768w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/02/XIV03-1-200x112.jpg 200w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/02/XIV03-1-160x90.jpg 160w, https://www.danas.rs/wp-content/uploads/2017/02/XIV03-1.jpg 925w" style="box-sizing: border-box; height: auto; max-width: 100%;" width="678" /><span class="post-featured-image-caption" style="box-sizing: border-box; color: #767676; display: block; font-size: 0.875rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1.625rem; margin-top: 0.4375rem;"></span></div>
<div class="article-ad" style="box-sizing: border-box;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="color: #0b4da1; font-size: 16px;">Uz desetogodišnje iščekivanje da zgrada Muzeja savremene umetnosti bude ponovo otvorena za publiku, MSUB u saradnji sa agencijom McCann Beograd i uz tehničku podršku HugeMedia kreirali su neobičnu aplikaciju za pametne telefone koja reklamne bilborde i oglase pretvara u umetnička dela</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Dobru vest je početkom januara najavio Slobodan Nakarada, v. d. direktora Muzeja. Dodao je da su artefakti koji se nalaze u kolekciji ove ustanove od nacionalnog značaja na sigurnom, u trezoru Narodne banke, a reč je o oko 8.000 umetničkih dela koja svedoče o razvoju umetnosti na prostoru nekadašnje Jugoslavije i Srbije tokom 20. i 21. veka.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
I pored truda zaposlenih u Muzeju da prethodnih godina na različite načine približi publici njegov umetnički fond, to prosto nije moguće u punom obimu. Kako bi na još jedan način omogućio ljubiteljima umetnosti da na inovativan način vide neka od dela iz bogatog fonda Muzeja, MSUB je u u saradnji sa agencijama McCann Beograd i uz tehničku podršku Huge Media prošle jeseni pokrenuo aplikaciju „msu ARt“ za pametne telefone koja korisnicima omogućava da na bilbordima na kojima su inače reklame poznatih brendova vide najvrednija dela iz fundusa ove ustanove. Osim toga, cilj saradnje je bio da se umetnost oslobodi imidža ekskluzivnosti i učini vidljivijom širokom auditorijumu.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Uz pomoć savremene Augmented reality (AR) tehnologije, aplikacija pretvara reklame brendova kao što su Coca-Cola, Delhaize, mts, Plazma i Halkbank u prikaze umetničkih dela. Za doživljaj virtuelne izložbe potrebno je prethodno preuzeti besplatnu Android i IOS verziju „msu ARt“ aplikacije na Google Play-u ili App Store. Skeniranjem bilborda i oglasa, na mobilnim uređajima korisnika očitava se po jedno umetničko delo iz zbirke sa dodatnim informacijama.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<span style="color: #ff9900; font-size: 16px;">Od kada je prošle jeseni objavljena aplikacija, ljubitelji umetnosti imaju priliku da na više od 950 lokacija širom Srbije vide umetnička dela iz kolekcije jedne od najznačajnijih kulturnih ustanova koja je 2007. zbog rekonstrukcije zatvorila vrata glavne zgrade za posetioce. Ove godine očekuje se dugonajavljivano otvaranje rekonstruisane zgrade Muzeja savremene umetnosti na Ušću, do tada je njegove bogate zbirke moguće istraživati preko aplikacije "msu ARt".</span></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Tim iz Muzeja savremene umetnosti je odabrao dela koja su se našla na virtuelnoj postavci, kao i sadržaje koji prate svako pojedinačno delo, dok je aplikaciju „msu ARt“ osmislila i realizovala agencija McCann Beograd uz tehničku podršku agencije Huge Media. Najveći izazov u projektu je mogućnost da muzejske vrednosti komuniciraju na alternativan način koji još nije viđen kod nas, posredstvom digitalnih tehnologija. To jeste s jedne strane dalo timu veliku slobodu u eksperimentisanju pri kreiranju aplikacije i sadržaja, ali s druge strane, bilo je potrebno podstaći prolaznike da preuzmu aplikaciju i otkriju sadržaje iza reklama – kaže Senka Ristivojević, PR Muzeja savremene umetnosti.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Naša sagovornica dodaje da je aplikacija preuzeta skoro hiljadu puta, te da je ocena koju su joj korisnici dodelili 4,8 od najviše 5, a komentari su veoma pozitivni. Publika je zadovoljna jer na jedan zabavan način može da vidi umetnička dela iz kolekcije MSUB i sazna više o umetnosti 20. i 21. veka.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Ideja je nastala proaktivno u okviru McCann Beograd kreativnog tima. Naprosto, ljudi iz tima koji su osmislili kampanju veliki su ljubitelji moderne umetnosti koji su redovno posećivali Muzej savremene umetnosti u vreme dok je bio otvoren. Kako nam ta dela nedostaju duže vreme, razmišljali smo na koji način bismo mogli u njima ponovo da uživamo dok je Muzej u fazi rekonstrukcije. Dakle, pobude za ovu ideju u početku su bile isključivo sebične – kaže Vladimir Ćosić, kreativni direktor u agenciji McCann Beograd. Dodaje da za aplikaciju još uvek nije urađena medijska kampanja kakvu ovakav poduhvat zaslužuje. „Kako tema kojom se bavimo, a to je moderna umetnost, sama po sebi nije široko popularna među ljudima u Srbiji, niti prednjačimo po brzom usvajanju tehnoloških inovacija, uzimajući sve u obzir, mi smo ipak poprilično zadovoljni dosadašnjim pokazanim interesovanjem“, zaključuje.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Korisnici mogu uživati u detaljima odabranih radova i istraživati ih jednostavnim pokretanjem mobilnog uređaja u okviru reklamnog prostora na preko 950 lokacija širom Srbije. Tako su savremene tehnologije, te saradnja Muzeja i dve agencije učinile da se vrhunska umetnička dela rasprostru po celoj zemlji.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Iako je zgrada Muzeja zatvorena zbog rekonstrukcije, Muzej kao institucija radi sve vreme i v. d. direktora Nakarada obećava da će prilikom otvaranja zgrade nova stalna postavka biti spektakularna. Dodaje da su u toku pregovori sa nekoliko vrhunskih umetnika u svetu čije bi izložbe mogle da ukrase otvaranje Muzeja savremene umetnosti, ali neće da otkriva o kojim umetnicima je reč. „Nas svakako čeka obiman istraživački rad o tome kako će Muzej funkcionisati u budućnosti, imajući u vidu nove sadržaje koje će Muzej dobiti sa svojom rekonstrukcijom. Računamo da će u Muzeju postojati više scena koje će morati paralelno da funkcionišu“, kazao je Nakarada. Verovatno će biti mesta i za nove tehnologije.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
– Apsolutno verujem da nove tehnologije mogu pomoći u promociji kulture na zanimljiv način kako bi ona bila dostupna svima. Uz rešenost ljudi iz kulturnih institucija za demokratizaciju kulture i umetnosti i kreativnu upotrebu novih tehnologija, moguće je zaista izvesti čuda. Bez ikakvog preterivanja. Na neki način ovakve kampanje ujedinjuju tri izuzetna polja ljudskog stvaralaštva – umetnost, nauku i kreativnost, i mišljenja sam da ovakav spoj stvara uzbudljiv teren za velike i plemenite domete – kaže Ćosić i najavljuje da će saradnja sa MSUB biti nastavljena na unapređenju i promovisanju aplikacije.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Iako ne spori da postoji dosta uspešnih primera saradnje kreativnih agencija i kulturnih institucija ili kombinovanja naučnih, tehnoloških dostignuća sa umetnošću, recimo mnogi brendovi neretko su pokrovitelji kulturnih institucija, kaže da na ovaj način, kombinovanjem AR tehnologija i advertajzinga, kultura do sada nije promovisana, ni kod nas ni u svetu – i iz tog ugla ovaj projekat je pionirski. „Svakako se nadamo da nije poslednji“, zaključuje Vladimir.</div>
<blockquote style="border-left: none; box-sizing: border-box; margin: 0px 0px 2rem; padding: 0px 2.625rem 1.5rem; position: relative;">
<cite style="box-sizing: border-box;">Biser na Ušću</cite><div style="box-sizing: border-box; color: grey; font-size: 1.063rem; line-height: 2.25rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box; color: grey; font-size: 1.063rem; line-height: 2.25rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Muzej savremene umetnosti u Beogradu otvoren je 20. oktobra 1965. godine. Delatnost Muzeja počinje 1958. godine kad je aktom Saveta za kulturu Narodnog odbora grada Beograda doneta odluka o osnivanju Moderne galerije, ustanove čiji je zadatak bio da prati razvoj jugoslovenske savremene umetnosti. Izvršno veće SR Srbije odlučuje da za potrebe Moderne galerije sazida zgradu koja bi zadovoljila moderne muzeološke principe i određuje lokaciju na Novom Beogradu na ušću Save u Dunav, naspram Beogradske tvrđave. Godine 1960. raspisan je konkurs za idejno rešenje nove zgrade. Prihvaćen je projekat arhitekata Ivana Antića i Ivanke Raspopović za koji će im kasnije, na dan otvaranja Muzeja, biti dodeljena Oktobarska nagrada Beograda za arhitekturu. Po izgradnji nove zgrade, Savet Moderne galerije usvaja nov naziv ustanove – Muzej savremene umetnosti. Zgrada je okružena parkom skulpture sa delima najznačajnijih jugoslovenskih vajara 20. veka. Osnovni volumen zgrade predstavljen je jednim polimorfnim kristalom sačinjenim od šest kubusa zasečenih uglova. Zidovi su obloženi belim mermernim pločama, delimično u staklu, i nagnute krovne površine prekrivene su staklom. Ukupna površina unutrašnjeg prostora iznosi 5.055 metara kvadratnih. Zgrada Muzeja proglašena je za „kulturno dobro“ 1987. godine.</div>
<h2 style="box-sizing: border-box; color: black; font-size: 1.75em; font-weight: 400; line-height: 1.125; margin: 1.1428em 0px 0.5714em; padding: 0px;">
Augmented reality’]<div style="box-sizing: border-box; color: grey; font-size: 1.063rem; line-height: 2.25rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box; color: grey; font-size: 1.063rem; line-height: 2.25rem; padding: 0px;">
Augmented reality (AR) je direktno ili indirektno gledanje predmeta uživo gde se stvarni artefakti uvećavaju ili smanjuju uz pomoć kompjuterski generisanog senzornog inputa kao što su slika, zvuk, video, ili GPS. Ovo rešenje se oslanja na širi koncept koji se naziva posredovana realnost kroz koju se stvarnost modifikuje uz pomoć aplikacija. Kao rezultat, tehnologija pospešuje trenutni doživljaj stvarnosti. U tome je i osnovna razlika u odnosu na virtuelnu stvarnost koja koja stvarni svet zamenjuje nepostojećim. Uz pomoć AR tehnologije informacije o okruženju postaju interaktivne i digitalno uobličljive. Prvi koraci u ovom pravcu su načinjeni ranih 90-ih godina prošlog veka, a poznata primena u svetu umetnosti se desila 2011. kada je umetnik Amir Bardaran kreirao projekat „Franšiziranje Mona Lize“. Uz pomoć AR mobilne aplikacije Junaio korisnici su na mobilnim telefonima mogli da vide junakinju najpoznatijeg Da Vinčijevog dela bez kose, obavijena lica sa francuskom zastavom u formi islamske burke.</div>
</h2>
<h2 style="box-sizing: border-box; color: black; font-size: 1.75em; font-weight: 400; line-height: 1.125; margin: 1.1428em 0px 0.5714em; padding: 0px;">
Zbog čega je bitno?’]<div style="box-sizing: border-box; color: grey; font-size: 1.063rem; line-height: 2.25rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box; color: grey; font-size: 1.063rem; line-height: 2.25rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Uživanje u kulturi i umetnosti spada u bazične ljudske, psihološke i emotivne potrebe, odmah iza fizičkih, kao što su hrana i sklonište. Umetnost u naše živote unosi raznolikost, izazov, iznenađenje i značenje. Ona nam donosi psihološki, emotivni, intelektualni i duhovni razvoj i napredak. I konačno, jednu intimnu, suptilnu, duboku vrstu komunikacije koju je nemoguće zameniti – kaže Vladimir Ćosić.</div>
</h2>
</blockquote>
</div>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-73427463725145984862016-03-05T13:19:00.000+01:002016-03-14T13:22:57.348+01:00Da li je moguć ishod: "Svi smo mi pobednici?"<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<h3 style="text-align: left;">
<span lang="SR">Naša tema: Odgovornost u
industriji tržišnih komunikacija i vidljivost struke u javnosti</span></h3>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgGiGivkuf6MCWSNpm45jjj92NokJ5OhfJ5Xo9YVjTjpwo5-_wqs8kdaiNqEcxgOJynFC1DI8NZkEKj1qIMM3YAPbxiooGnoeNiRCNOVy5ukSMjt12aQOd3CsUQbJ2pH8Pa_sywviaomWUX/s1600/odgovornost.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="360" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgGiGivkuf6MCWSNpm45jjj92NokJ5OhfJ5Xo9YVjTjpwo5-_wqs8kdaiNqEcxgOJynFC1DI8NZkEKj1qIMM3YAPbxiooGnoeNiRCNOVy5ukSMjt12aQOd3CsUQbJ2pH8Pa_sywviaomWUX/s640/odgovornost.jpg" width="640" /></a></div>
<h3 style="text-align: left;">
<i><span lang="SR"><br /></span></i></h3>
<h3 style="text-align: left;">
<i><span lang="SR">Marijana Agić-Molnar: Dugoročni opstanak ne treba
žrtvovati zbog kratkoročne dobiti – Dalila Ljubičić: Loše navike je teško ispraviti - Milena Kvapil:
Važno imati jasan etički kriterijum - Veran Matić: Fascinantno je koliko se ne
primećuje uspešnost naše kreativne industrije - Smiljka Dokić Jeremić: Bilo bi
lepo da država ponekad i vrati nešto kreativcima koji je uspešno predstavljaju
po svetskim festivalima - Vladimir Čeh: U javnosti slika o profesiji je kao i
slika o pojmu "marketing" – pogrešna – Miloš Stojković: Zakoni mogu
biti usklađeni 100 odsto, ali se često primena "izgubi u prevodu"</span></i></h3>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Posle dve godine bavljenja
industrijom tržišnih komunikacija u dodatku
"Marketing&advertizing" odlučili smo da se fokusiramo na temu
koja je, zapravo, bila podkontekst svega o čemu smo pisali. Ovaj put
eksplicitno o odgovornosti u oblasti koja se "savija" u trouglu
klijenti-kreativne agencije-mediji. Ili je, zapravo reč o četverouglu? Jer, da
li bi reklame, spotovi, kampanje imale bilo kakvog smisla da nema
"četvrtog čoveka". To je primalac poruka, koji je istovremeno
potencijalni kupac, zatim potrošač. Za tog pojedinca, odnosno pojedinku, ne bez
osnova, može se reći da je lak plen za marketinške poruke jer živi u stvarnosti
orijentisanoj ka posedovanju novog, boljeg, skupljeg. Dakle, primalac
marketinških poruka kao žrtva! Ipak, da li samo žrtva? U timu koji smo sastavili
za vođenje ove priče do kraja, najveći stručnjaci od "sva tri
carstva" (klijenti, agencije, mediji), pokušaće da nam objasne kako
tržišne komunikacije mogu da teže ishodu "svi smo pobednici". Jednom
rečju ka – odgovornosti.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"></span></div>
<a name='more'></a><br />
<br />
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />- Neću reći ništa novo ako
kažem da je ovo partnerski posao i da je odgovornost i klijenta i kreatora i
distributera podeljena. Svako u tom lancu mora da ima definisane okvire u
kojima se kreće i da iz njih ne izlazi. Znači da mora da postoji linija koja se
ne prelazi. Razumem da svi na tržištu treba da preživimo i da nekada pristajemo
na jedva prihvatljive uslove. Ipak, moje duboko uverenje je da dugoročni
opstanak (koji je definisan onim što radimo danas) ne treba žrtvovati zbog
kratkoročne dobiti – kaže Marijana Agić-Molnar, menadžer u za region Adriatik u
agenciji za istraživanje tržišta GfK. Dalila Ljubičić, izvršni direktor u
Asocijaciji medija, smatra da su odgovorni i profesionalni mediji uvek vodili
računa da ne krše zakone i kodekse, dok je manji deo njih koristio svaku priliku
za sticanje prihoda i po potrebi "žmurio" kada to klijent zatraži.
"Takve navike je teško ispraviti. Zato oni koji su svesni odgovornosti ne
treba da prihvate pogrešna tumačenja drugih aktera, već trebaju da insistiraju
na promeni prakse", izričita je Dalila. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR">"Dobri ljudi" ili "paravan, spin"<o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Odgovornost u industriji
tržišnih komunikacija ima još jednu važnu dimenziju, a to je delovanje po
pitanju relevantnih društvenih tema u cilju razrešenja problema, na primer
pružanja pomoći ugroženim grupama. Milena Kvapil, Associate Creative Director u
agenciji McCann Beograd kaže da je to trend u svetu koji i kod nas postaje sve
vidljiviji. "Osim što svojom specifičnom ekspertizom i radom agencije
pomažu da se za određenu temu ili problem sazna, kao i da se pokrene ili
pospeši neka aktivnost u samostalnim pro bono projektima, agencije takođe mogu
u saradnji sa svojim klijentima, ne samo da sprovode, već i da iniciraju
kampanje koje sadrže elemente društvene odgovornosti." Ona ističe
činjenicu da najprestižniji festivali kreativnosti često nagrađuju upravo
društveno odgovorne kampanje jer je u njima obično prisutna veća kreativna
sloboda i inovativnost pa je i taj faktor doprineo da se oglašivačka industrija
sve aktivnije bavim ovakvim temama. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />- Mislim da je dužnost svake
kompanije, svakog pojedinca, da bude društveno odgovoran. A kod kreativnih
profesija, mogućnosti uticaja su mnogo veće nego što je to uobičajeno. Imam
izuzetno pozitivno iskustvo sa Mišom Lukićem i njegovim agencijama Lio Barnet i
posebno sa Sačijem, sa kojima smo zajedno, Fond B92 i Komisija za istraživanje
ubistava novinara sa Kancelarijom OEBS-a i Odeljenjem za slobodu medija Dunje
Mijatović, dobili veliki broj međunarodnih nagrada, između ostalog i kanskog
Bronzanog lava. Uticaj i kredibilitet tih akcija, a posebno njihovi efekti
govore u prilog tezi da je ova aktivnost neprevaziđena po značaju. Bitka za
bebe i porodilišta koju smo radili sa agencijom Sači&Sači, pored nagrada,
osvojila je ono što je najvažnije – smanjenje smrtnosti beba u protekle tri
godine u Srbiji. Efekti nikada ne bi mogli da budu toliko uspešni bez
kreativnih ljudi iz advertajzing industrije – kaže Veran Matić, predsednik
Upravnog odbora Fonda B92.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br /></span></div>
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: right; margin-left: 1em; text-align: right;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjfntoCkOVQWKEfrW4WbgPCuKHmN4CW7kpmuWFRYqGJupwTU2NysrFpvK5K5moNThBisKEes_Tnrh4bPTH4EvSvHXX41p7TksAVTqyg5t1RlhqxIDn6yLMYLHz5NzsRWk-AF92oTGUt4NRY/s1600/citat.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="214" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjfntoCkOVQWKEfrW4WbgPCuKHmN4CW7kpmuWFRYqGJupwTU2NysrFpvK5K5moNThBisKEes_Tnrh4bPTH4EvSvHXX41p7TksAVTqyg5t1RlhqxIDn6yLMYLHz5NzsRWk-AF92oTGUt4NRY/s320/citat.jpg" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><div class="MsoNormal">
<i><span lang="SR">Citat: <o:p></o:p></span></i></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR">Jedini ljudi koji mogu da brinu o advertajzingu su<br />ljudi
koji rade u advertajzingu<o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<i><span lang="SR">Džordž Parker, marketinški guru, autor knjige<br />"Confessions of a Mad Man"<o:p></o:p></span></i></div>
</td></tr>
</tbody></table>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Smiljka Dokić Jeremić, izvršni
direktor u Službi marketinga Erste banke smatra da je podrška zajednici dužnost
svih nas, od pojedinca do organizacija, odnosno institucija. "Tu upravo
mislim da na podršku, a nikako na obavezu onih čiji je to posao", ukazuje
na razliku dve pozicije. Svaka aktivnost ove vrste pomaže prepoznavanju struke
kao odgovorne, ali nije suština u tome, već u činjenici da takvim aktivnostima
utičemo na druge, podižemo svest o njihovoj važnosti. "Dokle god se one
iniciraju i sprovode – dobro je, dobri smo ljudi", zaključuje. Milena
upozorava da je važno imati jasan etički kriterijum i ne upuštati se u kampanje
samo zarad medijske atraktivnosti ili festivalskih nagrada, već naći efikasan i
kreativan način da se pomogne podizanju svesti o nekom problemu ili u
pronalaženju rešenja. Sa svoje strane, Vladimir Čeh, osnivač Instituta za
istoriju oglašavanja ipak jetko primećuje da društveno odgovorne kampanje
najčešće vode društveno neodgovorni subjekti. "Paravan. Spin. Tema za
sebe.", kratak je. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR">Vidimo malinare, a marketare?<o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Milena ističe da rezultati
koje kreativna industrija postiže na regionalnoj i svetskoj sceni svakako na
neki način pomažu popravljanu percepcije o našoj zemlji – u poslovnom,
kulturnom, čak i u političkom smislu. Možda bi bilo malo preterano reći da je
to CSR u klasičnom smislu, ali svakako da oglašivačka industrija i na taj način
daje svoj pozitivan doprinos društvu. Iako se ne slaže da se nastupi na
festivalima kreativnosti jednostavno mogu podvesti pod društveno odgovorno
poslovanje branše, Smiljka Dokić Jeremić, kaže da kreativni ljudi koji svojim
promišljenim radovima i načinom izražavanja nalaze svoje mesto van okvira naše
zemlje, istovremeno je predstavljaju na najbolji mogući način. "Bilo bi
lepo da im se to ponekad i vrati u zemlji koju predstavljaju", dodaje.
Dalila ukazuje na činjenicu da nije ni lako, ni jeftino učestvovati na raznim
takmičenjima širom sveta, tako da je za pohvalu i sama činjenica da neko odluči
da pošalje radove na takmičenje.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br /></span></div>
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: left; margin-right: 1em; text-align: left;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgbupWxYRLugyUWHeFx5OJNFTYJxwO1YPRfpHHmrA2XFtuMA6P18IQxMyyOREGkYjcNA9H_16i3jVHgVPHDjwKIgb2kqia42NVo3u1D-H43xzUNAJ40zSikICfbVWKTv3FH6oUjxlUoEQel/s1600/1za3.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="224" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgbupWxYRLugyUWHeFx5OJNFTYJxwO1YPRfpHHmrA2XFtuMA6P18IQxMyyOREGkYjcNA9H_16i3jVHgVPHDjwKIgb2kqia42NVo3u1D-H43xzUNAJ40zSikICfbVWKTv3FH6oUjxlUoEQel/s320/1za3.jpg" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><div class="MsoNormal">
<i><span lang="SR">Pojmovnik: </span></i><b style="font-size: 12.8px;"><span lang="SR">Moment marketing</span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Moment marketing je proces
prikupljanja i</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">analize podataka, razrade strategija i </span><span style="font-size: 12.8px;">taktika</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-size: 12.8px;">sa ciljem da se
prepoznaju trenuci </span><span style="font-size: 12.8px;">koji</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-size: 12.8px;">izazivaju emocije i pažnju kod potrošača</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-size: 12.8px;">i to baš one
koje brendovi žele da postignu.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-size: 12.8px;">Kada su ti trenuci prepoznati, oko njih se</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-size: 12.8px;">gradi medijska strategija i planovi, a ciljevi komunikacije</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-size: 12.8px;">brenda su tako
lakše ostvarivi.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Prosečan nivo pažnje odrasle
osobe dok</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">gleda određeni sadržaj 2000. godine bio 12, a danas je</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">osam sekundi,
tokom kojih je potrebno "uhvatiti"</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">pažnju potrošača i preneti mu
poruku brenda. Pošto potrebe</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">potrošača prevazilaze identifikovanje sa brendom,
kao i</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">upotrebnu vrednost samog proizvoda treba pronaći pravi</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">način, vreme i
mesto uvezivanja brenda sa momentima,</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">pričama i stvarima bitnim potrošaču.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<i><span lang="SR">Izvor: Izvodi sa predavanja i radionice</span></i></div>
<div class="MsoNormal">
<i><span lang="SR">za zaposlene u
medijskim agencijama UM<o:p></o:p></span></i></div>
</td></tr>
</tbody></table>
<div class="MsoNormal">
- Fascinantno je koliko je
kreativna industrija uspešna, a koliko je to neprimećeno u realnosti, počev od
državnih institucija do medija. Mi smo taoci neuspešnih, propalih modela.
Gubimo ogromnu energiju na priču o nerentabilnim preduzećima, a sa druge
strane, ne vidimo afirmaciju uspeha naše IT ili kreativne industrije, inovacija
u nizu različitih kompanija koji im pomažu da budu konkurentni na svetskom
nivou. Svake godine strahujemo od blokada Ibarske magistrale od strane malinara
koji prodaju ono što proizvedu bez dodatne vrednosti, a zanemarujemo one koji
izvoze softvere, aplikacije, igrice, proizvode koji predstavljaju sinergiju
visoko kvalitetnog obrazovanja, kreativnosti i preduzetništva, konkurentnih na
najvišem nivou. To je, jednostavno, deo kulture koja je vezana za opsednutost
decom koja proizvode probleme, koja prave incidente, u isto vreme, potpuno
zapostavljajući talentovanu decu koja se u takvom okviru dosađuju, čime se
zapostavlja i nipodaštava njihov talenat – kaže Veran.</div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR">Nije tako jednostavno…<o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Da li je industrija tržišnih
komunikacija afirmativno viđena, kako u najširoj javnosti, tako i kod mladih
kreativaca, te "zapostavljene dece" čiji talenti naizgled nikome nisu
potrebni, a koji bi možda baš u njoj mogli da se iskažu, uče, da žive od svoje
kreativnosti? Vladimir Čeh smatra da je u javnosti slika o profesiji kao i slika
o pojmu "marketing" - pogrešna. A promena pogrešne slike je proces,
dodaje. I Marijana Agić-Molnar kaže da mladi ljudi industriju ne vide na pravi
način. "Biti marketer je sve manje atraktivno zanimanje. Našu industriju
prati imidž niske transparentnosti, laži i prodaje magle. Mladi ljudi misle da
su marketari, iako moderni, fleksibilni, kreativni i dinamični, u isto vreme i
egocentrični i bezosećajni", objašnjava i dodaje da to kako marketing
industrija zaista doprinosi privredi i opštoj konkurentnosti nije vidljivo
široj javnosti, pa tako ni mladima zbog čega bi se ovaj segment privređivanja u
godinama koje dolaze mogao suočiti sa izazovom regrutovanja talenata. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />- Mislim da bi pre svega
struka trebalo da kaže da se u ovoj industriji za sve što izađe kao dobar proizvod
radi dugo, danonoćno i naporno i da ovo uopšte nije lak posao. Poruka o
stvaranju novih radnih mesta ponekad je pogrešno shvaćena jer mnogi misle da se
u našoj branši lako zapošljava bez određenih kvalifikacija. Naravno da ima i
toga, ali takvi ne traju dugo – kaže Dalila. I zaista, industriju tržišnih
komunikacija je pogrešno svoditi na kreativnost, što može biti posledica
"zamke" u koju upadamo kada vidimo kvalitetan spot sa dobrim gegom
ili porukom na bilbordu zbog koje se zamislimo. Branša se oslanja i na mnoga,
samo uslovno rečeno nekreativna zanimanja, kao što su istraživanja, analize,
planiranje. Takođe, biti danas deo kreativne industrije znači istovremeno
neprestano obrazovanje, usvajanje novih znanja i veština. Baš kroz tržišne
komunikacije svoj život počinju i sasvim nova zanimanja, na primer menadžeri
društveni mreža. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR">Stigao je i novi zakon<o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Upravo je usvojen novi Zakon o
oglašavanju. Da li on u dovoljnoj meri tretira i aspekt odgovornosti u tržišnim
komunikacijama? Da li ovo veoma fluidno
pitanje može biti do kraja regulisano zakonom, kao i esnafskim kodeksima?
Dalila kaže da odgovornost u tržišnim komunikacijama, kao i odgovornost u bilo
kojoj industriji, jeste pre svega stvar odnosa prema poslu. Zakon daje uputstva
kako odgovorno komunicirati, kao što i kodeks obuhvata šire i detaljnije
aspekte, ali sve to pada u vodu ako neko jednostavno ne posluje odgovorno.
Smiljka kaže da mora još mnogo da se radi u pogledu razrade regulative.
"Pokriveni su najvažniji aspekti, ali kad dođete do konkretnih pitanja u
oglašavanju osetljivih finansijskih usluga, na primer, zaseda čitav tim ljudi
pokušavajući da sagleda poruku sa svih strana tako da ona predstavi proizvod, a
da istovremeno bude u skladu sa važećim propisima. To je zaista pravi kreativni
i profesionalni izazov", objašnjava ona.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />- U našem društvu često se
precenjuje uloga zakona, pa se tako javlja ideja da će zakon poput nekog
čarobnog štapića u potpunosti uvesti red u neku oblast i rešiti sve probleme
odjednom. Sam zakon, bilo koji, je plod kompromisa raznih društvenih i državnih
aktera, ili kako je rekao Bizmark: "Zakoni su kao kobasice. Bolje je ne
videti kako se prave!". U tom "prerađivačkom postupku" se često
izgubi suština, a oni sami sebi postaju cilj sa skromnim dostignućima koja su
daleko od potpunog uvođenja reda u konkretnu oblast. Novi zakon o oglašavanju
je korektan pravni dokument, koji je postavio osnove, uskladio se sa nekim
evropskim dokumentima i po prvi put prepoznao značaj samoregulacije. U tom
smislu treba pozdraviti njegovo usvajanje. Ipak, svest o poštovanju zakona je
ultimativna posledica evolucije misli i dok god ima onih koji će praviti
kalkulaciju na bazi toga da od oglašivača dobijaju mnogo više nego što je
eventualna kazna koju će da dobiju zbog kršenja zakona, koncept odgovornosti
neće zaživeti. Nijedan zakon to ne može da nadomesti – kaže Miloš Stojković iz
advokatske kancelarije "Živković-Samardžić"<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<h3 style="text-align: left;">
<span lang="SR"><b>Društveni bojkot</b></span></h3>
<h4 style="text-align: left;">
- U tom smislu više nade
polažem u samoregulativu, jer kada industrija kao jedan odbaci lošu reklamu i
kada učestalog "prekršioca" izopšti iz svog okruženja, ovaj će dobro
da razmisli da li će sledeći put da prekrši zakon ili etička pravila. Lično
smatram da će taj društveni i strukovni bojkot više da znači nego kazna od 300
hiljada dinara. Ali treba pomenuti da i esnafskim kodeksima treba vreme da se
"prime" kod svih bitnih aktera – napominje Miloš. </h4>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR">Između norme i prakse<o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Srbija teži da postane članica
Evropske unije, pa i u oblasti tržišnih komunikacija bi trebalo da se uskladi
sa normama i praksom EU. Marijana Agić-Molnar kaže da forma može biti
zadovoljena – ali uvek ostaje pitanje suštine. "Mi, na žalost, imamo mnogo
veći problem sa suštinom. Ništa lakše od promene zakona, problem je
implementacija. Koliko je relativna primena zakona, koliko su neki
"jednakiji" od drugih, koliko je tržište plitko i da li zaista
postoji konkurencija ili privid konkurencije, koliko se poštuje autorsko delo,
samo su neka od pitanja na koja danas u Srbiji ne možemo odgovoriti sa ponosom.
Dug je put pred nama ka opštem unapređenju društva da liči na EU, marketing
industrija je samo jedna od industrija koja prati opšti društveni razvoj",
kaže. Sasvim suprotno, Dalila smatra da smo nekada i više usklađeni nego što je
potrebno za naše tržište. "Norme i praksa u EU su raznolike po zemljama i
zato se ulaže mnogo truda da neke norme usvoje kao krovne. Svakako je lakše
koristiti se njihovim iskustvima i pozivati se na proverena rešenja, ali ne
bezrezervno i ne po svaku cenu ne uzimajući u obzir specifičnosti našeg tržišta",
kaže ona. Vladimir Čeh ocenjuje kratko: u pogledu normi Srbija je usklađena sa
EU - delimično, kad je reč o praksi - ni toliko.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br /></span></div>
<h2 style="text-align: left;">
<i><span lang="SR">Da li ste znali:</span></i></h2>
<div class="MsoNormal">
</div>
<ul style="text-align: left;">
<li><b><span lang="SR">180 milijardi $ </span></b>potrošeno je na oglašavanje
prošle godine u Sjedinjenim Američkim Državama koje su najveće oglašivačko
tržište na svetu.</li>
<li><b><span lang="SR">1,85 milijardi € </span></b>bio je godišnji prihod
nemačkih novina za oglašavanje 2014, što je za tri puta više nego 1985. kada je
iznosio 624 miliona.</li>
</ul>
<br />
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">
</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />- Usklađenost sa EU normama se
meri u procentima, jer je sam postupak pristupanja EU jako birokratizovan,
naročito od velikog talasa proširenja 2004. godine. Zakoni mogu biti usklađeni
100 odsto, ali se često primena "izgubi u prevodu". Takođe, treba
biti svestan da je u najrazvijenijim zemljama EU, poput Velike Britanije,
Francuske i Nemačke, pravo stvarala praksa, pa je regulativa bila logična
nadogradnja tržišnih odnosa, a kod nas, pod pritiskom pristupnih pregovora,
pravo hoće da stvori praksu, a to je proces čiji krajnji domet niko ne može da
predvidi. Može da se desi da će nas približiti Nemačkoj, ali može da bude i evropska
direktiva u "balkanskoj kuhinji", gde opet možemo da se vratimo na
poređenje sa pravljenjem kobasica i usvajanja zakona. U oblasti marketinških
komunikacija, po mom mišljenju, nema mnogo razlike u odnosu na ostale oblasti.
Ipak, bude nadu inicijative koje potiču od same industrije pa sa umerenim
optimizmom gledam na dalji razvoj sektora – kaže Miloš Stojković.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: "arial"; font-size: 12pt;"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-family: "arial"; font-size: 12pt;">I šta bi mogao da bude zaključak posle stavova
koje su izneli naši sagovornici? Iako se nisu složili baš u svemu, možemo
konstatovati da su, kako u samoj struci, tako i oni koji su upućeni na nju,
svesni da problemi postoje, kao što postoji i "interni dinamizam"
kroz koji se pokreću pitanja, traže rešenja. Međutim, o tom dinamizmu jako malo
se zna izvan industrije tržišnih komunikacija. I tako se na horizontu ukazuje
paradoks: oni koji su opremljeni svakojakim znanjima, koji vrcaju od talenta i
kreativnosti, koji čine da tuđe priče budu što je moguće više vidljive, skoro
da i ne komuniciraju svoju struku javnosti. Na jednom stručnom skupu, nedavno
održanom, provokativno je postavljeno pitanje zašto nema marketinga –
marketinga. Jedinstven odgovor najistaknutiji pripadnici struke nisu pronašli.
Čini se međutim da će jednom morati jer na listi gorućih tema sa koje ne silaze
one ekonomske (smanjivanje budžeta, na primer), čisto esnafske (novi mediji,
nove tehnologije), normativne (regulativa, samoregulativa), sve je očiglednija
nužnost da se obrati pažnja na to kako se u društvu doživljava ova
industrija.</span><span style="font-family: "arial"; font-size: 12pt;"> </span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<h3 style="text-align: left;">
<i><span lang="SR">Gostujući kolumnista: Stevan Ranđelović, menadžer u EACA</span></i></h3>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR"><span style="font-size: large;">Da li ćemo oglašavatii u 2030?</span><o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEikze-psC7B7DHBHPz9avaNwEpgIhfhNbWFotZTmncN8gW3HjiNFZ5raE5IkEhOW9xM3Mku76eqc74Xg1LfkeIIwtvjZgKlwSiHKtX4qVuwjF7YUm-TkmmawuVwE2RnZZG3MCNErA1-UxzJ/s1600/kolumna.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="213" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEikze-psC7B7DHBHPz9avaNwEpgIhfhNbWFotZTmncN8gW3HjiNFZ5raE5IkEhOW9xM3Mku76eqc74Xg1LfkeIIwtvjZgKlwSiHKtX4qVuwjF7YUm-TkmmawuVwE2RnZZG3MCNErA1-UxzJ/s320/kolumna.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Izazova za industriju
oglašavanja je uvek bilo na pretek. Držati korak sa tehnološkim dostignućima,
stvarati zanimljive kampanje i oglašavati društveno odgovorno danas zahteva
mnogo više napora, učenosti i praćenja zakonskih normi nego ikada.
Zakonodavstvo i regulacija su postali sveobuhvatni i sveprisutni i zahtevaju
odgovorno ponašanje i inicijative industrije; što je izazov na koji industrija
dobro odgovara. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />U Briselu se živo raspravlja o
mnogim temama, koje će uticati na mogućnosti, pa i slobodu oglašavanja u
narednim godinama, možda i decenijama. Industriju oglašavanja u tim raspravama
predstavljaju Evropsko udruženje komunikacijskih agencija (EACA), Svetska federacija
oglašivača (WFA), IAB Evropa (predstavlja digitalnu stranu oglašavanja),
Udruženje komercijalnih televizija (ACT) i druge zainteresovane strane koje
zajedno rade na različitim inicijativama za odgovorno oglašavanje.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />Uvek aktuelna briselska tema
je zaštita maloletnika sa akcentom na oglašavanju alkohola i hrane koja izaziva
gojaznost. Debate oko zaštite maloletnika su uvek propraćene i pokušajima
zakonodavca i industrije da uspostave ravnotežu između odgovornog delanja i
ekonomske slobode. No, danas kada maloletnici počinju da koriste internet i pre
nego što valjano progovore, tema postaje još uzavrelija i aktuelnija. Evropska
komisija sprema predlog izmena i dopuna Audio-vizuelne medijske direktive
(Audiovisual Media Services Directive), koja propisuje pravila za određene
vidove audio-vizualne komunikacije (što podrazumeva oglašavanje), ali i koja
industriju ohrabruje i podstiče da razvije samoregulativu i tako deluje
društveno odgovorno. Evropske kompanije su takav podsticaj ozbiljno shvatile i
razvile vrlo konkretne programe za smanjenje izloženosti dece reklamama za
alkohol ili hranu koja utiče na gojaznost (EU Pledge, Responsible Marketing
Pact). No, istraživanja pokazuju da je gojaznost u ranoj životnoj dobi sve
prisutnija tema, što je marketing određenih vrsta prehrambenih proizvoda
neopravdano označilo kao jedan od glavnih uzroka ovakve pojave. Upravo u takvoj
situaciji, pritisak na industriju da isporuči još odgovornija rešenja je
pojačan i to će biti jedna od glavnih briselskih debata u predstojećim
mesecima. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />Ali gojaznost i zloupotreba
alkohola nisu jedina pitanja sa kojima se industrija suočava. Pre 20 godina
nismo mogli da zamislimo da ćemo toliko koristiti telefone. Sada je pitanje u
kom pravcu će se tehnologija dalje razvijati. Tako, ako je pitanje privatnosti
na internetu toliko veliko i značajno, možemo da pretpostavimo da će za npr. 20
godina, kada uređaji počnu da komuniciraju međusobno o našim životnim navikama,
postati još značajnije. Targetirano oglašavanje i transparentnost upotrebe podataka
o potrošačima su konstantan izazov naše industrije. Brisel će biti i te kako
zauzet ovom temom prilikom revizije Direktive o privatnosti na internetu
(ePrivacydirective). Različita udruženja potrošača pozivaju na zaoštravanje
pravila i kontrole, ali ni oglašivačka industrija nije besposlena te i sama
razvija programe kojima daje potrošačima mogućnost izbora, kao i izvesnu
kontrolu nad njihovim podacima. Tako je industrija razvila program koji
dozvoljava potrošačima da se izopšte od targetiranja na osnovu podataka koje su
oglašivači prethodno sakupili kroz praćenje aktivnosti na internetu
(http://www.youronlinechoices.com/).<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />Uz temu privatnosti se
prirodno nadovezuje i pitanje nove pojave, a to je blokiranje reklama na
internetu ili AdBlocking. Procenjeno je da oko 200 miliona ljudi širom sveta
koristi softvere koji blokiraju oglašavanje na internetu. Broj korisnika takvih
softvera će samo rasti, a industrija će morati da promeni pristup i da načini
reklame zanimljivijim, kreativnijim i manje agresivnim, bar kada je reč o
načinu njihovog plasiranja. <br /><br />AdBlocking fenomen je snažan signal za promene koje
se dešavaju u skladu sa društvenim trendovima. Svetska i briselska oglašivačka
zajednica već uveliko diskutuju kako pronaći zajedničko rešenje, koje će vratiti
poverenje potrošača i napraviti ambijent u kojem njihovo korisničko iskustvo
neće biti narušeno silnim banerima i čestim prekidima sadržaja koji prate.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />Kako živimo u vremenu izuzetne
tehnološke povezanosti ljudi i brendova nemoguće je potpuno izdvojiti bilo koji
problem i baviti se samo njime. Oglašavanje i zakonodavstvo teže da budu
sveobuhvatni pokrivajući različite kanale, ali i predmete oglašavanja, te se
tako izazovi poput privatnosti ili borbe protiv gojaznosti i zloupotrebe
alkohola međusobno prepliću, a restrikcije se sa jednog polja prelivaju na
drugo. Zato je uloga industrije ključna. Ona preduzima odlučne korake kako bi
povećala ili povratila poverenje potrošača i zakonodavaca jer će samo tako
oglašavanje biti moguće i 2030. godine uz dobru i konstruktivnu saradnju svih
zainteresovanih strana.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
</div>
<div class="MsoNormal">
<i><span lang="SR"><br />Autor je menadžer evropskih poslova pri Evropskom
udruženju komunikacijskih agencija(EACA) i nezavisni konsultant na polju
različitih EU politika sa naglaskom na digitalnim politikama<o:p></o:p></span></i></div>
<h3 style="text-align: left;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><i><br /></i></span></h3>
<h3 style="text-align: left;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><i>1za3: Milica Stefanović, Vanda
Kučera, Gordan Brkić</i></span></h3>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-size: large;"><b><span lang="SR">Kako pobeći od sindroma </span></b><b><span lang="SR">"obućara bušnih cipela"</span></b></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">U prethodnih 11 izdanja
dodatka "Marketing&advertizing" u rubrici 3za1 imali smo
zanimljive sagovornike koji su odgovarali na tri pitanja iz oblasti kojima se
bave. Ovaj put odlučili smo se za malu izmenu: jedno pitanje za troje
sagovornika. Odgovaraju Milica Stefanović, Senior Public Affairs and
Communications Manager u kompaniji Coca-Cola, Vanda Kučera, menadžer
korporativnih poslova I&F McCann Grupe i Gordan Brkić, urednik dodatka
"Marketing&advertizing"<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR">Kolika je svest, kako na nivou šire zajednice, tako i u
samoj struci, među klijentima i u medijima, o važnosti industrije tržišnih
komunikacija?<o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<i><span lang="SR"><b>Milica Stefanović:</b></span></i><span lang="SR"> Verujem da, kada govorimo o struci, postoji veliko
razumevanje toga koliko su tržišne komunikacije važne za stvaranje i održavanje
vrednosti proizvoda i usluga na tržištu. Mislim da se to odražava u količini
vremena, energije i znanja koje značajan deo industrije (kako agencija, tako i
oglašivača) ulaže u samoregulativu i uređenje uslova poslovanja na tržištu.
Najzad, nedavno je deo struke pokrenuo i inicijativu da se važnost i vrednost
marketinga dodatno jasno promoviše kako ne bismo imali još jedan slikovit
slučaj "obućara bušnih cipela". Sa druge strane, moj lični utisak je
da opšta javnost sa nipodaštavanjem gleda na sve što im liči na reklamu,
promociju, oglašavanje, a to ukazuje na nepostojanje svesti o tome koliko
tržišne komunikacije doprinose vrednosti proizvoda, ali i koliko utiču na naše
svakodnevne odluke. Za ovu okolnost svakako treba se ponovo vratiti na pitanje
kako industrija sama komunicira svrhu svoga postojanja, zapravo da li to radi
uopšte. Dok se industrija sama ne pobrine da onako efektno kako komunicira za svoje
klijente, počne da komunicira sa potrošačima i za sebe – malo toga se može
promeniti.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<i><span lang="SR"><b>Vanda Kučera:</b></span></i><span lang="SR"> Činjenica da su,
zaključno sa ovim brojem, u protekle dve godine u vikend izdanju Danasa
objavljene su 72 strane na kojima se pisalo na različite teme iz oblasti
marketinga i komunikacija i to na jedan interesantan, dinamičan i
originalan način, da je u kreiranju
njihovog sadržaja učestvovalo oko stotinu stručnih i zanimljivih sagovornika,
verovatno najbolje govori o tome koliko je ova industriju inspirativna i
značajna za privredu i društvo u celini. Opet, to u isto vreme govori i da je
pisanje o njoj, kao i promovisanje dobre prakse iz ove oblasti poželjno, i čak
neophodno jer načelna ideja o važnosti i značaju možda postoji, ali slika o
struci, kao i znanje o tome šta ona sve predstavlja, o talentima i ekspertima
koje upošljava nikako nisu usklađeni sa njenim realnim značajem. O marketingu i
komunikacijama se neretko govori i piše u pežorativnom smislu, sto je možda još
veći problem. Dešava se da neke osobe koje u javnosti istupaju sa pozicija
određene vrste autoriteta, kada komentarišu ili makar samo koriste reč
marketing i oglašavanje pokazuju, sa jedne strane ne malu dozu neznanja i
nepoznavanja te oblasti, a sa druge strane je sa namerom koriste u negativnom
smislu. Iz tih razloga bih zaključila da, što se struke, znanja i talenta tiče,
imamo sve što nam treba, ali da kada je reč o široj javnosti, slika o značaju
komunikacija nije potpuna. Izgleda da smo mi kao struka koja se bavi
komunikacijama negde zatajili na projektu komuniciranja o nama samima. Verujem
da je M&A dodatak dobar primer jednog koraka u pravcu promene ovakve slike i da će biti podsticaj,
i za nove ideje, i za projekte sličnog formata.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
</div>
<div class="MsoNormal">
<i><span lang="SR"><b><br /></b></span></i></div>
<div class="MsoNormal">
<i><span lang="SR"><b>Gordan Brkić</b></span></i><span lang="SR"><b>:</b> Kada nam pažnju
privuče spot od 30 sekundi, kada se usredsredimo na poruku kratke radijske
reklame ili zaustavimo pogled na bilbordu, time tek uočavamo vrh jedne velike
strukture o kome ne znamo ništa ili znamo jako malo. A temelje i čvrstinu te
strukture čine ljudi najrazličitijih zanimanja čija znanja, rad i potraga za
kreativnim rešenjima ostaju daleko od bilo kakve pažnje javnosti. Ne bi u tome
bilo naročitog problema, uostalom postoje i druge struke prema kojima je većina
indiferentna. Međutim, kada je reč o industriji tržišnih komunikacija, postoje
stereotipi na nivou negativnih konotacija. Uvreženo mišljenje da reklame služe
da nam "podvale" tako što će da nam prodaju, da nas navedu da
postanemo kupci i potrošači je razlog zazora koji sakriva neke druge aspekte,
na primer kampanje društvene odgovornosti, brojne nagrade koje naše kreativci
osvajaju u svetu, činjenicu da ovaj sektor zapošljava stvarne ljude, i to
najčešće mlade koji tako ostaju u svojoj zemlji. Dodatak
"Marketing&advertizing" je zamišljen i realizovan kroz dve sezone
baš u tom cilju da se ukaže na sve ono što tržišne komunikacije jesu, a što se
najčešće ne prepoznaje.<o:p></o:p></span></div>
<h3 style="text-align: left;">
<i><span lang="SR"><br /></span></i></h3>
<h3 style="text-align: left;">
<i><span lang="SR">Aktuelnost: </span></i></h3>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR"><span style="font-size: large;">Dobrodošli u "I&F McCann Ćošak"</span><o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgBRICXhaVwyQL17is1TBaFuWwW92MajVlAeNwBck0OL67JHu_icvZTo1Bf_kqO2y-xDr_5Tfqmqz2o32L0wj2-HZeKfPc107TszHmdS09ldOMaOBrOGzz7hS26gfOUZ8TZMvPRJIc8n0EE/s1600/mccosak.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="425" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgBRICXhaVwyQL17is1TBaFuWwW92MajVlAeNwBck0OL67JHu_icvZTo1Bf_kqO2y-xDr_5Tfqmqz2o32L0wj2-HZeKfPc107TszHmdS09ldOMaOBrOGzz7hS26gfOUZ8TZMvPRJIc8n0EE/s640/mccosak.jpg" width="640" /></a></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />I&F McCann Grupa u
saradnji sa Američkim kutkom Beograd (American Corner Belgrade) počela je sa
serijom predavanja iz oblasti komunikacija, PR-a, ljudskih resursa, medija,
kreativnih i digitalnih delatnosti pod nazivom I&F McCann Ćošak. Cilj
projekta je da se srednjoškolci, studenti, mladi preduzetnici, kao i svi zainteresovani
kroz predavanja upoznaju sa veštinama koje će im pomoći u profesionalnom
usavršavanju. Mesto održavanja predavanja je Tribinska sala Doma omladine
Beograda svake poslednje srede u mesecu. Predavanja, prezentacije i radionice
drže profesionalci iz I&F McCann Grupe i agencija u njenom sastavu.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />Prvo predavanje poslednje
srede januara pod nazivom "Kako da osvojite poslodavca" održala je HR
direktorka I&F McCann Grupe Maja Gabrijan sa svojim saradnicama. Cilj je
bio da se polaznici upoznaju sa načinom pisanja CV-ja, jer dobar CV može da
otvori vrata posla iz snova, a dobro predstavljanje omogućava i dobijanje
posla, kako je rečeno prilikom premijere projekta I&F McCann Ćošak.
Predavači su polaznicima pokazali kako da napišu odgovarajuću radnu biografiju,
pokažu svoja znanja i veštine, iskažu motivisanost za dobijanje posla i postave
potencijalnom poslodavcu prava pitanja. Detalji u vezi sa temom koji su
predočeni učesnicima izazvali su veliko interesovanje.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />Februarsko predavanje bilo je
posvećeno upravljanju kanalima na društvenim mrežama. U prepunoj sali ukazano
je da stručno vođenje naloga na društvenim mrežama nije puko postavljanje
fotografija i tekstova. Predavači agencije Drive koja posluje u okviru I&F
McCann Grupe su objasnili da se Social
Media Management opravdano smatra složenim i izuzetno dinamičnim zanimanjem,
istovremeno privlačnim mladima koji sve više prepoznaju mogućnosti internet marketinga. Na predavanju su
posetiocima otkrivene "male tajne" koje bi uspešan Social Media
Manager trebalo da zna. Posle predavanja, održana je i radionica. Zbog velikog
interesovanja za ovu temu, organizatori su najavili mogućnost još jednog
termina. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
</div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />Američki kutak u Srbiji
postoji od 2003, formiran je radi boljeg razumevanja kultura SAD i Srbije.
Napravljen po ugledu na američke biblioteke, Američki kutak vremenom je
prerastao u mali kulturno obrazovni centar koji svoje sadržaje nudi svim
uzrastima. I&F McCann Grupa je i do sada kroz različite aktivnosti
doprinosila boljem razumevanju delatnosti i prenošenju znanja i veština koje
čine savremeni advertajzing. Ranije je u saradnji sa Ustanovom kulture
"Parobrod" pokrenula sesiju predavanja, tribina, multimedijalni
projekcija pod nazivom "McCann Parobrodiranje" koja se uspešno odvija
nekoliko godina. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<h2 style="text-align: left;">
<i><span lang="SR" style="font-weight: normal;">Dobra knjiga: </span></i></h2>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-size: large;"><b><span lang="SR">Kako je plakatom </span><span lang="SR">vođen Veliki rat</span></b></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: right; margin-left: 1em; text-align: right;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiwECQm9Kjz9h2lL8x7aT7SfLgaVm0vf23PQmvy0I2JMh_LXBmxgvVmE9RtfmxjpDKOb8JhxKHajCW5sLrsPQfAOnkS214TMqSIbNmzpXxqI4fMXDT1JITIwWm5wSFlPDF6PnrnZm50XQiX/s1600/unnamed.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiwECQm9Kjz9h2lL8x7aT7SfLgaVm0vf23PQmvy0I2JMh_LXBmxgvVmE9RtfmxjpDKOb8JhxKHajCW5sLrsPQfAOnkS214TMqSIbNmzpXxqI4fMXDT1JITIwWm5wSFlPDF6PnrnZm50XQiX/s320/unnamed.jpg" width="293" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><div class="MsoNormal" style="text-align: left;">
<span lang="SR">Naslov: Rat i plakat 1914-1918<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: left;">
<span lang="SR">Autor: Vladimir Čeh<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: left;">
<span lang="SR">Pokrovitelj: MKiI<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: left;">
<span lang="SR">Godina: 2016.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: left;">
<span lang="SR">Jezik: srpski<o:p></o:p></span></div>
</td></tr>
</tbody></table>
<div class="MsoNormal">
Knjiga "Rat i plakat:
1914-1918" Vladimira Čeha koju je priredio pod pokroviteljstvom
Ministarstva za kulturu i informisanje u okviru Programa obeležavanja
stogodišnjice Prvog svetskog rata predstavljena je 24. februara u Muzeju primenjene umetnosti. Knjiga sadrži 240
plakata koji su nastali u zaraćenim zemljama tokom Prvog svetskog rata. Na
promociji je demonstrirana i multimedijalna dimenzija publikacije, publika je u
mobilnom telefonu ili tabletu mogla da "prelistava" blizu 500 plakata
zahvaljujući aplikaciji koju je napravio Vitomir Jevremović. Prikazan je i
polusatni film u kome autor vodi kroz izložbu, a o njoj govore učesnici
prošlogodišnjeg skupa "Deset na jednu", posvećenog temi uloge plakata
u ratnoj propagandi. Posle promocije film je postao dostupan na društvenim
mrežama.</div>
<div class="MsoNormal">
</div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />Na istoimenoj izložbi od pre
dve godine u Muzeju primenjene umetnosti bile su prikazane tri osnovne faze
razvoja medija: prenos informacija, animacija i manipulacija. Plakati su, kao
jedini masovni medij u vreme Velikog rata prikazani kao istorijski dokumenti,
bez vrednovanja ideja koje promovišu. Birani su po komunikacijskom efektu, bilo
da je reč o temi, vizuelnom ili tekstualnom utisku koji su ostavili na
Vladimira Čeha. Izložba je bila podeljena u tri dela: "Plakat u
svetu", "Srbija na plakatu" i "Plakat u Srbiji".
Replike izdanja obezbeđene su iz Imperijalnog ratnog muzeja u Londonu,
Kongresne biblioteke u Vašingtonu, Muzeja za uporednu istoriju u Moskvi,
Kolorado koledža iz Kolorado Srpingsa, Narodne biblioteke Srbije, Arhiva Srbije
i Muzeja Vojvodine.<o:p></o:p></span></div>
<h2 style="text-align: left;">
<span style="font-family: "arial"; font-size: 12pt;"><br /></span><span lang="SR" style="font-weight: normal;"><i>Vesti</i></span></h2>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="EN-US"><span style="font-size: large;">Priznanja
agenciji UM</span><o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="EN-US">Beograd /// Agencijska mreža UM proglašena
je za najuspešniju globalnu medijsku agenciju od strane dva najprestižnija
svetska specijalizovana magazina AdAge i AdWeek. Agencija je prošle godine
pobedila na osam velikih pičeva u Severnoj Americi, 40 u Evropi, na Bliskom
istoku i Africi, 64 u Azijsko-pacifičkom regionu i 14 u Centralnoj i Južnoj
Americi. Sve je to uticalo da prihod UM lane bude povećan za 15 odsto. Uspehu
UM doprineli su pičevi za Coca-Colu, BMW i Johnson & Johnson koje je ova
agencijska mreža dobila prošle godine. Svetska agencijska mreža UM ima preko
4.800 zaposlenih u 151 agenciji koje posluju u 127 zemalja. U Jugoistočnoj
Evropi UM agencije u Beogradu, Zagrebu, Skoplju, Sarajevu, Ljubljani i Sofiji
posluju u okviru I&F McCann Grupe.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="EN-US"><span style="font-size: large;">Kanski
lavovi u Sarajevu</span><o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="EN-US">Sarajevo /// U glavnom gradu BiH 3. marta
održana je konferencija pod nazivom "Kanski Lavovi u Sarajevu" koja
je okupila dosadašnje dobitnike najprestižnijeg priznanja u svetu
advertajzinga, a koji rade u zemljama našeg regiona. Cilj konferencije je bio
da se promoviše lokalna kreativnost u oglašavanju, ali i ukaže na značaj
kreativne industrije za privredni razvoj. Pored kolega iz drugih agenicija na
konferenciju su zapažena predavanja održali i Vlatko Dimovski, Chief Operation
Officer McCann Adriatic i Vladimir Ćosić, kreativni direktor McCann Beograd
koji su prisutnima preneli svoja iskustva u osvajanju Zlatnog i Srebrnog Lava.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR"><span style="font-size: large;">"Super ručak" u Maksiju</span><o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Beograd/// U
samouslugama Maksi pojavio se proizvod "Super ručak", pakovani obrok
za školarce po dostupnoj ceni. Sadržaj paketa u pet različitih varijanti
osmišljen je u saradnji sa nutricionistima kako bi obrok mogao da odgovori na
potrebe aktivne dece. Ana Tiljak, marketing menadžerka Maksija kaže da su u Delezu
izuzetno zadovoljni saradnjom sa agencijom McCann Beograd. "Pomogli su nam
u razvoju samog proizvoda, od osmišljavanja lika lava kao maskote, zanimljivog
imena, do razvoja kreativnog rešenja za pakovanje i na samom kraju, kampanje u
samouslugama i TV reklame", kaže ona.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR"><span style="font-size: large;">"Žena, rat i plakat: 1914-1918"</span><o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Beograd /// U
Muzeju primenjene umetnosti pretprošle sedmice otvorena je izložba "Žena,
rat i plakat: 1914-1918", autora Vladimira Čeha kao nastavak izložbe
"Rat i plakat 1914-1918", koja je bila priređena u istom muzeju
povodom obeležavanja stogodišnjice od početka Prvog svetskog rata. (novembar
2014 – februar 2015). Izložba se sastoji od 82 plakata. Uoči svečanog otvaranja
predstavljena je i publikacija "Rat i plakat: 1914-1918" koju je
pripremio Vladimir Čeh.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR"><span style="font-size: large;">Moment marketing</span><o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Beograd /// Šta
je Moment marketing, Moments planing i Moments Tool? Na to pitanje odgovor je
dao Viktor Kroitoru, regionalni strateški direktor UM CEE, koji je krajem
februara održao predavanje za zaposlene u medijskim agencijama UM. Tom prilikom
mogli su da se čuju zanimljivi podaci, između ostalog da stanovnik Srbije na
raspolaganju ima preko 100 televizijskih kanala, 17 miliona prenosivih uređaja
nove tehnologije, da u BiH Facebook ima preko dva miliona profila, te da
građani Bugarske pošalju preko 11 milijardi SMS i MMS poruka godišnje. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR"><span style="font-size: large;">Kinderova devojčica iz Niša</span><o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Niš /// Lik
petogodišnje Ane Radulović iz Niša od septembra ćemo gledati na ambalaži Kinder
čokolade, jednog od najpopularnijih slatkiša na svetu. Za nagradnu igru "Postani
KINDER lice" vladalo je veliko interesovanje, o čemu svedoči i podatak da
su organizatori dobili 1.464 fotografija, od čega je izabrano četvoro
finalista, a Ana je konačna pobednica i njeno lice će biti na čokoladici koja
će se prodavati na tržištu Srbije.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR"><span style="font-size: large;">Dani komunikacija</span><o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Rovinj /// Dani
komunikacije, glavnog festivala oglašavanja u Hrvatskoj, biće održani od 14. do
17. aprila 2016. u rovinjskom hotelu Lone u organizaciji HURA-e i IAB-a koji
najavljuju predavače Lisu Larson, rukovodioca Odeljenja komunikacija u Švedskom
institutu, vladinoj agenciji povezanoj sa švedskim Ministarstvom spoljnih
poslova, Krisa Hoeta, suosnivača i direktora za inovacije kreativne agencije
Happiness, te Ramzesa Dingenoutsa, jednog od vodećih dizajnera kompanije Heineken.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR"><span style="font-size: large;">Iz Srbije najbolja fotografija</span><o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Beograd ///
Prestižnu nagradu World Press Photo of the Year 2015, poneo je Voren Ričardson,
australijski fotograf, koji je najbolju novinsku fotografiju napravio na
granici između Srbije i Mađarske pri prelasku sirijskih migranata. Autor je
fotografiju nazvao "Nada za novi život: prelazak migranata preko granice
Srbije u Mađarsku". Fotografija prikazuje oca koji prebacuje svoju bebu
ispod bodljikave žice i drugi par ruku koji bebu prihvata. Fotografija je napravljena
avgustovske noći 2015 godine, na graničnom prelazu kod Horgoša.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR"><span style="font-size: large;">Novčane kazne za neprikladne TV sadržaje</span><o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Beograd ///
Generalni sekretar Regulatornog tela za elektronske medije (REM) Nenad Janković
rekao je pre nekoliko dana da je od prošle godine, kada je usvojen novi
Pravilnik o zaštiti prava maloletnika u oblasti pružanja medijskih usluga, REM
izrekao šest opomena, tri upozorenja i kaznio jednog pružaoca medijskih usluga
zabranom emitovanja do 24 sata. On smatra da bi izmene postojećeg Zakona o
radiodifuziji, kojim bi se uvele novčane kazne za emitere koji ne poštuju
pravila, doprinele da se ta oblast reguliše, jer postojeće sankcije nisu
dovoljne.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR"><span style="font-size: large;">DIDS 2016 15. marta</span><o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Beograd ///
Ovogodišnja sedma konferencija o internetu DIDS 2016 biće održana 15. i 16.
marta, u Hotelu Hyatt Regency Beograd, pod sloganom "Živimo Internet…
Globalno – Bezbedno – Lokalno", a organizator je Registar nacionalnog
internet domena Srbije (RNIDS). DIDS 2016 otvoriće Žan-Žak Sael, potpredsednik
ICANN-a za Evropu, organizacije koja i ove godine podržava beogradski skup. U
ime domaćina, uvodne reči daće Vojislav Rodić, predsednik Upravnog odbora
RNIDS, i direktor Danko Jevtović.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<b><span lang="SR"><span style="font-size: large;">Zepter Hotel top brend </span><o:p></o:p></span></b></div>
<div class="MsoNormal">
Beograd ///
Zepter Hotel je proglašen za Top Serbian Brand u 2015. Ovo priznanje se tradicionalno
dodeljuje na početku svake godine za prethodnu prema glasovima građana Srbije,
a na osnovu nezavisne ankete sprovedene na 2.780 punoletnih ispitanika. Zepter
Hotel počeo je sa radom pre nešto više od godinu dana. Direktor Đorđe Rašić, uz
napomenu da je do sada hotel dobio šest nagrada, rekao je da je prosečna
popunjenost tokom prve godine bila oko 55 odsto.<span style="font-family: "arial"; font-size: 12pt;"> </span></div>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-90431214050744097622016-01-20T20:04:00.000+01:002018-02-17T20:05:10.520+01:00Miško, ovuda nećeš proći!<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="post-intro-above" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #0b4da1; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 16px; line-height: 1.5rem; margin: 0px 0px 1.5rem;">
Novi "podvig" botova: Okomili se na tekst Ruže Ćirković iz 2007.</div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjHu_l9qBnglxv1UZaLoyYQTpWtTw_cZ3RPhxqbqYlR0BHZdUo-ulb91wI3iIBwdSv5TW_u_NWJMPv6_HfpD3E3sK35j_HgSPc9jbIFqPnW2jxYlZ20bR-_29DaXuH6gVEUR1TjjkZi9seG/s1600/_1110099.RW2" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" data-original-height="1600" data-original-width="1600" height="640" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjHu_l9qBnglxv1UZaLoyYQTpWtTw_cZ3RPhxqbqYlR0BHZdUo-ulb91wI3iIBwdSv5TW_u_NWJMPv6_HfpD3E3sK35j_HgSPc9jbIFqPnW2jxYlZ20bR-_29DaXuH6gVEUR1TjjkZi9seG/s640/_1110099.RW2" width="640" /></a></div>
<h1 class="post-title" style="background-color: white; box-sizing: border-box; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 2.5rem; font-weight: 400; line-height: 3.125rem; margin: 0px; padding: 0px;">
<br /></h1>
<h1 class="post-title" style="background-color: white; box-sizing: border-box; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 2.5rem; font-weight: 400; line-height: 3.125rem; margin: 0px; padding: 0px;">
Iako se u tekstu koleginice Ćirković, čije objavljivanje će uskoro navršiti devet godina, reč "izbori" pominje samo jednom, botovi su se okomili na ideju da oni treba da budu raspisani na svim nivoima, pa i u Beogradu</h1>
<div class="post-intro-content content" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #868686; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 1.125rem; line-height: 1.625rem; margin: 0px 0px 1.625rem; overflow: hidden;">
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.125rem; line-height: 1.625rem; padding: 0px;">
– Na portalu dnevnog lista Danas, koji je prema rezultatima objavljenim pre par dana bio jedan od najtraženijih pojmova u pretraživaču Gugl prošle godine, svakodnevno se susrećemo sa takozvanim „botovima“, koji šalju unisone komentare na određene tekstove. U jednom danu nekada nam stigne i po više stotina botovskih komentara, koje uglavnom ne objavljujemo jer bismo tako obesmislili ideju o dijalogu čitalaca sa našim autorima, kao i međusobnoj razmeni mišljenja, stavova.</div>
<div class="sharedaddy sd-sharing-enabled" style="box-sizing: border-box; clear: both; margin-top: 25px;">
<div class="robots-nocontent sd-block sd-social sd-social-official sd-sharing" style="box-sizing: border-box;">
<div class="sd-content" style="box-sizing: border-box;">
<ul style="box-sizing: border-box; line-height: 25px !important; list-style: none !important; margin: 0px !important; padding: 0px !important;">
<li class="share-custom share-custom-istinomer" style="box-sizing: border-box; display: block; float: left; height: 25px; line-height: 25px !important; margin: 0px 10px 5px 0px !important; padding: 0px;"><span style="background-image: url("https://www.danas.rs/wp-content/themes/danas/assets/public/images/istinomer.png"); background-position: center center; background-repeat: no-repeat; background-size: 16px 16px; box-sizing: border-box; display: block !important; font-size: 0px !important; font-style: inherit; font-weight: inherit; height: 21px; line-height: 0 !important; margin-left: 0px; padding: 0px 0px 0px 19px; text-indent: -9999px !important;">Istinomer</span></li>
<li class="share-end" style="box-sizing: border-box; display: block; float: left; height: 25px; line-height: 25px !important; margin: 0px 10px 5px 0px !important; padding: 0px;"></li>
</ul>
</div>
</div>
</div>
</div>
<div class="post-meta-wrapper" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #4a4a4a; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 0px; line-height: 0; margin-bottom: 1.5rem;">
<span class="post-meta comments" style="box-sizing: border-box; display: inline-block; font-size: 0.75rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1rem; vertical-align: middle;"><span aria-hidden="true" class="fa fa-comment" style="-webkit-font-smoothing: antialiased; box-sizing: border-box; color: #aabdc5; display: inline-block; font-family: FontAwesome; font-size: 0.875rem; font-stretch: normal; font-variant-east-asian: normal; font-variant-numeric: normal; line-height: 0.875rem; margin-right: 0.125rem; position: relative; text-rendering: auto; top: -1px;"></span><span class="comment" style="box-sizing: border-box; color: #989898; font-style: inherit; font-weight: inherit;">0</span></span><span class="post-meta author vcard" style="box-sizing: border-box; color: black; display: inline-block; font-size: 0.75rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1rem; vertical-align: middle;">Piše: Gordan Brkić urednik portala www.danas.rs</span><span class="post-meta date-time" style="box-sizing: border-box; color: #868686; display: inline-block; font-size: 0.75rem; font-style: inherit; font-weight: inherit; line-height: 1rem; vertical-align: middle;"><time class="entry-date published updated" datetime="2016-01-20T19:03:42+00:00" style="box-sizing: border-box;">20. januara 2016. 19.03</time></span></div>
<div class="post-content content" style="background-color: white; box-sizing: border-box; color: #404040; font-family: "Roboto Slab", BlinkMacSystemFont, -apple-system, "Segoe UI", Roboto, Oxygen, Ubuntu, Cantarell, "Fira Sans", "Droid Sans", "Helvetica Neue", Helvetica, Arial, sans-serif; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; overflow: hidden;">
<div class="article-ad" style="box-sizing: border-box;">
</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Pošto ne objavljujemo takve komentare, u poslednje vreme smo primetili kako botovi biraju tekstove koji uopšte nemaju političku „težinu“, recimo iz oblasti kulture, sporta, čak i servisne informacije. Najnoviji biser se odnosi na komentarisanje tekstova koji su na našem portalu objavljeni pre više godina. Evo i primera: uz kolumnu Ruže Ćirković, „Prvo, pa – Miško“ objavljenu 26. februara 2007, u sredu 20. januara 2016. pristigla nam je lavina komentara povodom predstojećih izbora. <br style="box-sizing: border-box;" /></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Iako se u tekstu koleginice Ćirković, čije objavljivanje će uskoro navršiti devet godina, reč „izbori“ pominje samo jednom, botovi su se okomili na ideju da oni treba da budu raspisani na svim nivoima, pa i u Beogradu. Komentari variraju po „oštrini“, od: “ Sasvim realna odluka da se i izbori za Bgd. održe isti dan, znantno će se smanjiti troškovi izbora“, ili “ Trebalo bi i Beograđanima dati šansu da biraju skupštinu“, pa sve do “ Očekujemo ubedljivu pobedu SNS“, “ Glasaćemo za najbolje – SNS“. Komentar “ Gradonačelniku treba novi mandat, siguran sam da će dobiti ponovo šansu jer je dobro radio svoj posao“ je apsolutni nonses, jer komentar koji je juče pristigao na tekst objavljen u februaru 2007. bi trebalo da se odnosi na Nenada Bogdanovića, koji je preminuo u septembru te godine. Ili je autor komentara mislio na Sinišu Malog?</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Botovski komentari koje dobijamo su najčešće sa „naprednjačkim“ predznakom, mada ne možemo da isključimo mogućnost da je ovaj put, umesto „partijskog komentarisanja“ po sredi i šala iz nekog od protivničkih tabora jer je prosto neverovatno da se ostavljaju „digitalni otisci“ na tekst koji je star skoro deceniju, a u kojem nema ama baš ni jedna „pikanterija“, osim što je koleginica Ćirković tada, gotovo uzgred pomenula kako je istoričar Predrag Marković rekao da bi Socijalističkoj partiji Srbije najbolje mesto bilo u istoriji. Marković je, da podsetimo, prošle godine postao potpredsednik SPS.</div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
I nadalje očekujemo druženje sa botovima, naročito kako se predizborna kampanja bude zahuktavala. Štaviše, možemo da kažemo kako botove već svojatamo kao svoje jer se s njima družimo svakog dana. Osim toga, mali urednički tim portala Danasa umeju prilično da zabave komentarima koji kao da se štancaju ispod gutemberskovske prese, nehajući da smo već uveliko zagazili u digitalno doba. Ipak, da se zna: uz malu reinterpretaciju naslova kolumne koleginice Ćirković, a referišući se na kultni film Slobodana Šijana „Ko to tamo peva“, poručujemo – „Miško, ovuda nećeš proći!“</div>
<div class="antrfileNaslov" style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Kako se radi?</div>
<span style="box-sizing: border-box; font-style: inherit; font-weight: inherit;"><div class="antrfileText" style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Botovanje je u principu relativno jednostavna „manufaktura“. Takozvani „skroleri“ prolaze kroz baze podataka, najčešće digitalnih izdanja medija i traže ključne reči (u ovom slučaju „izbori“), a onda se boterskoj armiji prosleđuje link teksta na koji treba ostavljati komentare. Međutim, ne umeju svi „skroleri“ da „čitaju“ baš najbolje, recimo da vide datum obljavljivanja teksta. Sledeća faza takođe može biti „mašinska“ kada se „vrte“ unapred predefinisane rečenice, menjaju (lažna) imena komentatora. Ovu fazu je moguće vršiti i ručno, kada „partijska vojska“ postavlja komentare.</div>
<div class="antrfileNaslov" style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Ja znam zašto</div>
<div class="antrfileText" style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<em style="box-sizing: border-box;">REAGOVANJE/Povodom teksta „Miško, ovuda nećeš proći“</em></div>
<div class="antrfileText" style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Povodom teksta „Miško, ovuda nećeš proći“ koji se bavi napadom tkz. botova, o čemu ja generalno pojma nemam, na mene i moju kolumnu iz daleke 2007. godine htela bih čitaoce da uputim u sledeće.</div>
<div class="antrfileText" style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Zašto su baš mene odabralii botovi i autor teksta? Kad su pre nekoliko godina navijači Crvene zvezde među svim igračima tog tima išamarali samo Ognjena Koromana, a novinari ih pitali zašto baš njega, odgovor je glasio: jedino smo njega prepoznali (kao fudbalera). Eto, zato ja. Očekujem da sada i ostale moje bivše kolumne sve sa bivšim pikanterijama budu reciklirane( i botirane?): to znači najmanje 500 kolumni u svakoj po jedna pikanterija, 500 pikanterija…Alisenzacionalno otkriće: Čitaoci se ne pridobijaju ni recikliranim, ni bilo kakvim pikanterijama i nego objektivnim i korisniminformacijama.</div>
<div align="right" class="antrfileText" style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<em style="box-sizing: border-box;">Ruža Ćirković</em></div>
<div style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<br /></div>
<div class="antrfileNaslov" style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Objašnjenje urednika sajta</div>
<div class="antrfileText" style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
Kao urednik portala <a href="http://www.danas.rs/" style="box-sizing: border-box; color: #0b4da1; text-decoration-line: none; transition: all 0.3s ease-in-out;">www.danas.rs</a> već mesecima unazad primećujem aktivnosti takozvanih „botova“, o čemu sam povremeno pisao, kako za portal, tako i za štampano izdanje lista Danas. Moj najnoviji osvrt na takvu aktivnost odnosio se na navalu botova na kolumnu Ruže Ćirković objavljenu u februaru 2007. Nisam imao bilo kakvu nameru osim da čitaoce dnevnog lista Danas i portala <a href="http://www.danas.rs/" style="box-sizing: border-box; color: #0b4da1; text-decoration-line: none; transition: all 0.3s ease-in-out;">www.danas.rs</a>izvestim o ovoj pojavi. Izvinjavam se gospođi Ćirković koja je oštro reagovala, kao i čitaocima koji su moju nameru mogli da protumače bilo kako drugačije.</div>
<div align="right" class="antrfileText" style="box-sizing: border-box; font-size: 1.063rem; line-height: 2rem; margin-bottom: 2rem; padding: 0px;">
<em style="box-sizing: border-box;">Gordan Brkić, urednik portala </em><a href="http://www.danas.rs/" style="box-sizing: border-box; color: #0b4da1; text-decoration-line: none; transition: all 0.3s ease-in-out;"><em style="box-sizing: border-box;">www.danas.rs</em></a></div>
</span></div>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-8254620412709352772015-11-21T13:52:00.000+01:002015-12-03T14:04:40.008+01:00Kreativnost je otporna na krizu<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi_s1jidmg9BOeBz58UyB0gLD9QG7lfvl9NzfAvXvCdZYYei8u-sLdOmUiG0SP0ZeYyD69g3tCNckePH1B8d1PLzi6SWb9ZRfcajHVjG6kroQUWfzytZEtcDmDuNop7Kuoi79GhyphenhyphenOJQUD28/s1600/olja1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="426" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi_s1jidmg9BOeBz58UyB0gLD9QG7lfvl9NzfAvXvCdZYYei8u-sLdOmUiG0SP0ZeYyD69g3tCNckePH1B8d1PLzi6SWb9ZRfcajHVjG6kroQUWfzytZEtcDmDuNop7Kuoi79GhyphenhyphenOJQUD28/s640/olja1.jpg" width="640" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><i><br /></i></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><i>Olivera
Perković, direktorka Agencije McCann Beograd</i></span><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span style="text-indent: 0in;">Agencija
McCann Beograd u finiš tekuće godine ulazi ovenčana sa više priznanja. Među
njima su i ona najnovija - na nedavno završenom festivalu Kaktus 2015,
proglašena je agencijom godine, a dodeljene su joj i nagrade u tri kategorije.
Kada je reč o "Marketingu&Advertizingu", u prethodne dve sezone
razgovarali smo sa mnogim kreativcima, kao i drugim predstavnicima tima ove
agencije, a sa kojom list Danas realizuje dodatak, ali još se nismo sreli sa
Oliverom Perković. Beograđanka koja je praktična i teorijska znanja iz oblasti
marketinga, retaila i tržišnih komunikacija sticala u Sjedinjenim Državama i
Australiji, poslednje dve godine na čelu je jedne od naših najvećih
"kreativnih kuhinji". Pitali smo je, a ona nam je pričala o izazovima
pred kojima se nalazi kreativna industrija, o "finesama" koje su
uglavnom poznate samo onima "iznutra". Oliveri, koja je u McCannu
radila na razlicitim pozicijama,</span><span style="text-indent: 0in;"> </span><span style="text-indent: 0in;">bez
sumnje jesu.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"></span></div>
<a name='more'></a><br /><b>Da
li je ekonomska kriza, kako ona globalna, tako i lokalna, odnosno regionalna i
konsekventno tome, smanjenje budžeta za oglašavanje uticalo na poslovanje
kreativnih agencija?<o:p></o:p></b><br />
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />-
Utiče sigurno višestruko. Za početak utiče na investicije klijenata, a samim
tim i na obim ili vrstu aktivnosti u
kojima ih agencija podržava. Ako su
suženi okviri poslovanja i konzervativniji u planovima, to se automatski
reflektuje i na nivo marketinških, odnosno advertising aktivnosti. Takođe se
različito reflektuje na globalne i lokalne kompanije, te na različite sektore.
Nisu svi sektori pogođeni na isti način i neki mogu biti fleksibilniji ili mogu
čak inovacijom u svom proizvodu ili servisu i inovativnim pristupom graditi
dobre rezultate i u ograničenim finansijskim mogućnostima ili konkurentnijim
uslovima tržišta. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br /><b>Kako
se kreativna industrija nosi sa, na prvi pogled, jednim paradoksom: "još
veći kvalitet uz sve manje budžete"?<o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />- U
takvoj situaciji potrebna je veća fleksibilnost, kako klijenta u smislu načina
na koji će organizovati svoje aktivnosti ili reagovati na neizvesnu, to jest
promenljivu tržišnu dinamiku, tako i naša sa akcentom na to kako ćemo
zadovoljiti njegove potrebe. Budžet nije jedini faktor, da bismo održali
kvalitet rada mi moramo da istražujemo nova područja specijalizacije, odnosno
nova mesta i prostore gde će se ulagati što od nas, definitivno, zahteva da
budemo inovativni. Mora da se ulaže u kvalitet usluge, shodno tome i u potrebne
resurse, a da se traže neka druga polja za optimizaciju ili smanjenje troškova.
Dakle, ulaganje u kvalitet se ne smanjuje, samo se menja fokus. Jako je važan
portfolio klijenata – da li je on razvojnog karaktera za agenciju – jer kroz
vrstu posla na brendovima se agencija i razvija, stiče nove eskpertize. U tom
smislu, mi smo jako ponosni na sve brendove u našem portfoliju . <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br /><b>Srpsko
tržište, kao i ono regionalno je po obimu malo u odnosu neka druga, kako po
brojnosti klijenata, potrošača, kupaca, tako i u pogledu finansijske težine.
Kako se u tako ograničenom okviru ipak može poslovati profitabilno, istovremeno
sa razvojnom strategijom?<o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><b><br /></b></span></div>
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: right; margin-left: 1em; text-align: right;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg5lMm32fIQHQ092Gg-kHNgltiJa-Cl1NyAPIflstwbdUeEM3SGTJ79UzHyBOfdbwdgxKnGZvLqZqJgPGdjrr4byjnPnOf11ddqzpWY9dAK9XV1WUI_GYmOr2slgvKQXaJFxWFQutltIK4o/s1600/bill-gates-jpg.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="215" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg5lMm32fIQHQ092Gg-kHNgltiJa-Cl1NyAPIflstwbdUeEM3SGTJ79UzHyBOfdbwdgxKnGZvLqZqJgPGdjrr4byjnPnOf11ddqzpWY9dAK9XV1WUI_GYmOr2slgvKQXaJFxWFQutltIK4o/s320/bill-gates-jpg.jpg" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><div class="MsoNormal" style="font-size: medium; text-align: left; text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><i>Citat:</i> </span><span style="text-indent: 0in;">Budućnost advertajzinga je internet.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="font-size: medium; text-align: left; text-indent: 0in;">
</div>
<div style="text-align: right;">
<i style="text-indent: 0in;">Bil Gejts, osnivač Majkrosofta, jedan od</i></div>
<span lang="SR"><div style="text-align: right;">
<i style="text-indent: 0in;">najuticajnijih ljudi današnjice, filantrop</i></div>
</span></td></tr>
</tbody></table>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />-
Okosnica naše industrije je u sjajnoj ideji. Budžet može da bude "i
prijatelj, i neprijatelj", ali ograničen budžet ne mora biti smetnja za
dobru ideju. Ako pogledamo neke naše značajne kampanje, istovremeno i nagrađivane,
one nisu bile skupe. Ograničen budžet može da natera na promišljanje kako što
bolje da sredstva budu iskorišćena. To može biti čak dobro jer zahteva
inovativnost. Dodala bih da su budžeti unazad tri godine uglavnom na istom nivou, ali je spektar kanala koji
mogu da se upotrebe veći. Sve je više mogućnosti zahvaljujući, bilo
tehnologiji, bilo povezivanju sadržaja, odnosno cross branding ili cross
category pristupu. Naše tržište jeste možda plitko po ekonomskoj dubini u
odnosu na neka veća, razvijenija, ali ni to nužno ne mora biti ograničavajuće.
Pravi stav treba da bude: "Kako najbolje iskoristiti postojeći
budžet". Mi se ne bavimo time koliki je obim sredstava na raspolaganju,
već kako sredstva koja imamo da „upotrebimo“ na najkreativniji i najefikasniji
način. Dodala bih i to kako ne mislim da mnogo zaostajemo u novim stvarima za
razvijenim tržištima, iako je kod nas sve manjeg obima.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br /><b>Tradicionalne
medijske forme ne samo da su suočene sa ekonomskom krizom, već i sa
"digitalnim izazovom". Na koji je način moguće povezati stare i nove
platforme uz unapređenje kvaliteta rada kreativne industrije?<o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />-
Ja ne volim senzacije kao što su bile one od pre nekoliko godina "TV je
mrtav!", "Štampa je mrtva!". Vidimo da nije, pogotovo na našem
podneblju gde je televizija i dalje medij broj jedan. Na digitalu ulaganja
rastu, nema sumnje. Pošto je to najmlađi medij, on je najmanje zastupljen, pa
stoga trenutno najbrže i raste. Što se tiče uvezivanja starih i novih platformi
odnosno načina njihovog uvezivanja – to je zaista, da kažemo, novi prostor gde
treba da pokažemo našu kreativnost. Moguće je, recimo, imati medijsko
sponzorstvo umesto print-kampanje. Ili tražiti neke druge puteve kako da se
upotrebi ono što je tradicionalno, a istovremeno iskoriste svi potencijali koje
pruža digitalno doba. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br /><b>Na
strani klijenata se nalaze i stručnjaci za marketing koji u svom fokusu imaju
povećanje profita, bolju prodaju, povoljnu sliku o brendu u javnosti. Kako
kreativci mogu da daju svoj doprinos stvaranju te naizgled nevidljive vrednosti
ako su, nekad više, nekad manje, ograničeni instrukcijama klijenata?<o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />-
Klijenti su stručnjaci za marketing, a mi za advertising – saradnja je najbolja
tamo gde klijent brifira svoj problem. Često se desi da klijent brifira rešenje
– to su situacije gde je unapred određen format, medij, ideja, poruka; to su
situacije kada je ispred vas skoro pa produkcioni, a ne kreativni brief.
Kreativci to mogu doživeti kao ograničenje, jer ono to i jeste. A sigurno će
ceniti svaki brief koji dobro definiše problem brenda, ili potrošača, ili
kategorije... Veliku ulogu u tome ima naš tim za strateško planiranje. Naš
pristup prevazilazi klasični set usluga kreativne agencije odnosno samu
kreativu – intenzivno se bavimo brend strategijom i sagledavanjem indikatora kategorije,
brenda i tržišta. S tim što, naravno, ne bežimo od toga da prezentujemo i naše
viđenje rešenja koje je izvan brifa, ili da zajednički postavimo problem. To je
svakako mnogo bolje i za klijenta.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br /><b>Nekada
se stiče utisak da mala i srednja preduzeća zaziru od velikih agencija zato što
misle da su njihove usluge skupe, da bi njihove kampanje vodili
"B-timovi", da bi one bile realizovane bez fokusa, posvećenosti kao
što se to radi kada je reč o velikim klijentima. Da li su ovi stereotipi opravdani?<o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />-
Ja bih rekla da su razumljivi jer budžeta za agenciju nema dovoljno, ali ne i
do kraja opravdani. Naš pristup i način rada se ne razlikuje od veličine
klijenta, a već smo pomenuli da budžet ne ograničava nužno kreativnost. Problem
jedino može da nastane ako već postoji unapred definisana želja za kampanjom
koja bi išla na više kanala ili određenim medijima koji zahtevaju veća
ulaganja, a za to budžeta nema... Onda mogu da nastanu polovična rešenja ili
neko drugo nerazumevanje.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br /><b>Vaša
agencija redovno sprovodi pro bono kampanje, za neke od njih osvojene su i
prestižne nagrade. Među kreativcima se može čuti kako su takvi projekti
"creativity opportunity". Kakva je razlika između pro bono kampanja i
onih koji se rade za klijente, da li veći stepen kreativne slobode može da
dovede i do zapostavljanja primarnog cilja, a to je da se komunicira određena
poruka i da izazove poželjne efekte? Kako se biraju klijenti, odnosno teme za
pro bono kampanje?<o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />-
Pro bono kampanje se ne razlikuju u načinu rada. Postoje oblasti za koje smo
prirodno vezani u tom kreativnom smislu, kao što je kultura, ili obrazovne
institucije. Mi kao advertising agencija možemo mnogo da doprinesemo svojim
radom, te se zato angažujemo da realizujemo neke ideje, da iskomuniciramo
nečije potrebe ili ukažemo na neki problem. Nekad je to spontano, rodi se sama
ideja, pa razmišljamo za koju instituciju ili brend bi to bila dobra kampanja.
Tako iniciramo saradnju. S druge strane, nekada nam se obrate institucije sa
konkretnim problemom. Takođe se dešava da reagujemo na pojave koje nas
okružuju. Prošle godine smo, na primer, radili kampanju podstaknuti dešavanjima
- velikim poplavama koje su zadesile našu zemlju. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><b>Vaša
agencija je uspostavila i saradnju sa nekim kulturnim institucijama u obliku
javno-privatnog partnerstva. Već nekoliko godina uspešna je saradnja sa
Ustanovom kulture "Parobrod". U čemu je korist od ove forme saradnje?<o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />-
"Parobrod" je sjajna ustanova, odlično mesto za različite
inicijative, od održavanja panela sa bitnim temama za našu industriju, do promocije
naših talenata tj. njihovih projekata u domenu dizajna, književnosti. Pokazalo
se da je ovaj vid saradnje veoma pogodan za okupljanje ljudi kojima su teme
koje iniciramo interesantne. Tako imamo
i "otvorene dane", gde studentima predstavljamo agenciju
"iznutra", čime se to mi bavimo. O onome što uče na svojim studijama,
mogu da pričaju sa našim timovima. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br /><b>Sve
velike agencije kod nas, pa i McCann, imaju saradnju sa visokoškolskim
institucijama gde se obrazuju stručnjaci čija znanja su potrebna i primenjljiva
u kreativnoj industriji. Na koji način sarađujete sa fakultetima, kakve su sve
forme da studenti steknu pravu sliku o aktivnostima agencije, prodube svoja
znanja, teorijski osnov upotpune praktičnim iskustvom?<o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />-
Intenzivno sarađujemo sa Fakultetom organizacionih nauka, Fakultetom dramskih
umetnosti i Ekonomskim fakultetom. Tamo odlaze naše kolege specijaizovane za
određene oblasti i drže predavanja koja su dosta posećena. Pored pomenutih
"otvorenih dana" u "Parobrodu", u kontinuitetu imamo trening
programe - praksu za studente u našoj agenciji, u trajanju od tri do šest
meseci. To je veoma korisno za njih, a i za agenciju . <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br /><b>U
digitalnom dobu stiče se utisak da je sve merljivo, pa čak i vrhunska
kreativnost. Ona stara deviza "lepota je u oku posmatrača" kao da
više ne važi. Jer ako pokazatelji otkriju da kreativni produkt nema
"doseg", da efekat komunicirane poruke nije postignut, onda
kreativnost postaje ili ostaje svrha samoj sebi. A u primenjenoj umetnosti, u
šta može da se svrsta advertajzing, svet reklama, kampanja, to je neodrživo.
Kako naći dobar balans između merljivosti i kreativnosti?<o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />-
Mislim da je korisno imati sofisticirane alate kojima se mere klikovi, lajkovi,
broj pratilaca. Međutim, pitanje je šta merimo jer neki "lajkabiliti"
nužno ne signalizira, ne ukazuje na promenu stavova i ponašanja potrošača, a to
je ipak onaj krajnji pokazatelj uspešnosti jedne kampanje, odnosno njene
poruke. To je ono što bi valjalo izmeriti, sve ostalo je dobro imati, ali nije
od presudnog značaja. Mislim da se često dešava, i klijentima, i agencijama, da
merimo neke manje važne faktore, a problem može da nastane i usled načina kako
upotrebljavamo dobijene nalaze. Jer, ponavljam, broj lajkova, klikova, folovera
ne ukazuje na promenu ponašanja, a to je jedino pravo merilo. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br /><b>McCann
je na nedavno održanom festivalu Kaktus 2015 proglašen za agenciju godine. U
prethodnom periodu kampanje ove agencije su dobile više nagrada, u zemlji,
regionu, čak i na svetskom nivou. Verovatno ste ponosni što pripadate i
predvodite tim uspešnih. Da li nastavljate istim tempom i u narednom periodu,
šta možemo da očekujemo?<o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />-
Ponosni smo na nagrade, na tim ljudi koji ih je osvojio. Nagrade su važne zato
što su one motivacija za dalje. Jer, uspeh gradi uspeh. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span style="text-indent: 0in;"><span style="font-size: large;"><b>Iskustva sa tri kontinenta</b></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">Komunikacija, to jest različite forme izražavanja su ono
što volim i što traje. Forme mogu da se menjaju: to može biti muzika, moda ,
advertising... Sve su jednako lepe. U tim oblicima su i moja interesovanja,
odnosno ono što me ispunjava. I mesta mogu da se menjaju – pored Beograda, deo života provela sam u Americi
i Australiji. Kroz sva ta iskustva čovek se menjam odnosno formira. Ne znam da
li se to zove razvojni put, konstelacija zvezda ili čista nestalnost. Za ovaj
posao konkretno potrebno je hodati glavom u oblacima, a biti nogama čvrsto na
zemlji. Ja se u to uklapam.“<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><i>3za1:
Žan-Mari Bursiko, osnivač i vlasnik najveće kolekcije reklama na svetu</i></span><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><b>Reklame
su moj život</b></span><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><b>Kada
ste počeli da skupljate reklame kao dečak od 10 godina, da li ste imali
ambiciju da vaša strast izraste u jednu veliku globalnu priču? To se, kao što
svi znamo, dogodilo.<o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />-
Kao dečak, nisam uopšte tako razmišljao. Voleo sam filmove, a kino-operater mi
je posle projekcija davao trake sa reklamama. Kada sam, kasnije kao mladić,
napustio agenciju u kojoj sam radio, posvetio se ozbiljno stvaranju kolekcije.
Smatrao sam u početku da je to samo jedan način da mi pomogne da nađem neko
drugo zanimanje. Međutim, svake godine smo napredovali, najpre je rastao broj
reklama u kolekciji, a onda je pokrenuta i
smotra koja je popularna širom sveta. Tako je to postalo moje glavno
zanimanje. I ostalo narednih 35 godina.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEghuVRTIEiRdx-SQvOONT5utSSw8RoMYF_gm9liThGeopK4SdB3U_92LQXoFW8ja5O9NpalchKevoPjSOz5xj2IXB7LPrD2MpDzmVxen0Nbdd2U9pJCp-IT3mS0t3Sce3IwhRXMcW9GQulZ/s1600/francuz1.JPG" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="400" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEghuVRTIEiRdx-SQvOONT5utSSw8RoMYF_gm9liThGeopK4SdB3U_92LQXoFW8ja5O9NpalchKevoPjSOz5xj2IXB7LPrD2MpDzmVxen0Nbdd2U9pJCp-IT3mS0t3Sce3IwhRXMcW9GQulZ/s400/francuz1.JPG" width="223" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><b>A
sledeće godine biće obeleženo dve decenije od prve "Noći
reklamoždera" u Beogradu. Kako ocenjujete kontinuitet ove manifestacije u
Srbiji?<o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />-
Pre svega, sam vrlo zahvalan na poverenju i na tome da su mi i organizatori i
publika veoma lojalni. Već 20 godina neprocenjiv je doprinos Gordane Grubješić.
Uvek smo u istoj sali, uvek pred istom publikom, koja nas i dalje voli. To je
postala moja velika familija.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><b>U
ovogodišnju selekciju "Noć reklamoždera" među oko 400 reklama iz
celog sveta uvrstili ste i spot Turističke organizacije Beograda koji promoviše
glavni grad Srbije. Kažete da biste želeli da trajno odredište vaše kolekcije
reklama bude baš Beograd. Zašto reklama o glavnom gradu ove zemlje, zašto on
kao krajnja destinacija za vaše životno delo?<o:p></o:p></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />-
Zato što je to jako dobar spot. Birao sam između 25.000 filmova, koliko ih
dobijem svake godine, i vršim selekciju od 300 do 400 koji mi se najviše
dopadaju. Sam biram. Tako sam izabrao i spot o Beogradu. Doduše, ja volim ovaj
grad, to ne krijem. Što se tiče moje želje da ovde budu smeštene sve reklame
koje sam sakupio, ima jedna stvar koju mogu da razumeju samo kolekcionari: Ko
bi mogao da preuzme ono što sada radim ako me, recimo, tramvaj pregazi. Niko!
Niko se trenutno ne brine da se ovo što radim nastavi kada me ne bude. Imam
samo jednog saradnika koji je uvek sa mnom. Trebala bi nam jedna jača
struktura, a ja bih voleo da se napravi saradnja baš sa Jugoslovenskom
kinotekom u Beogradu. Bio bih jako srećan. O tome razgovaramo, i ako se dogovorimo,
ovaj grad će biti krajnje odredište za ono što je moje životno delo - kolekciju
od 1,2 miliona reklama.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span style="font-size: large;"><i><span lang="SR">Gostujući kolumnbista: </span><span style="text-indent: 0in;">Dragoljub
Mićko Ljubičić, </span><span style="text-indent: 0in;">Direktor
agencije "Tim talenata", </span><span style="text-indent: 0in;">dobitnik
nagrade Grand Slam 2015</span></i></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><b>Šta
su za me reklame</b></span><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjy4U364QSsGE5UuH_QyaOmLwBy9mLoqYe1Jl5OUAGNKF1pGPMSTf4oeVZGtIf3V0BtSQ5fRDU4SwKJ1QX_AO6jj-FB20KcWrBfqXD1zsljw7MtuGP2K-UQDzy3eXA-WazCx1ja0EiscI40/s1600/micko2.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="315" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjy4U364QSsGE5UuH_QyaOmLwBy9mLoqYe1Jl5OUAGNKF1pGPMSTf4oeVZGtIf3V0BtSQ5fRDU4SwKJ1QX_AO6jj-FB20KcWrBfqXD1zsljw7MtuGP2K-UQDzy3eXA-WazCx1ja0EiscI40/s320/micko2.jpg" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">Od
svega što sam napisao u životu, najviše
je scenarija za radio reklame. U pitanju je brojka od oko 4.000, raspoređenih
na 30 godina, koliko i postoji „Tim talenata“. Kad se to malo izračuna, ispada
da sam na svakih 2,7 dana pravio po jednu reklamu. I to sa sve vikendima,
praznicima, putovanjima, periodima kad baš i nije bilo posla. I onda kad to sve
prizovem, pitam se kako sam pored tolikih reklama uopšte stigao da se bavim
bilo čim drugim tokom svog odraslog dela života? I važnije pitanje: da li je
zaista vredelo posvetiti toliko vremena i kreativne energije tamo nekim tuđim
proizvodima i uslugama, posebno što mnogi od njih odavno više ne postoje i niko
ih se i ne seća, osim možda kroz poneku od tih reklama?<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />I,
kao što to često biva, odgovor je tu, samo ga nije uvek lako videti, prihvatiti
ili pravilno rastumačiti. Dakle, u samom procesu bavljenja jednom reklamom ja
sam se paralelno bavio i mnogim drugim stvarima. Bavio sam se onim što mi je
dato rođenjem, a to je talenat. Inače sam mišljenja da nema čoveka bez nekog
talenta, a postoji i ne mali broj ljudi koji su multitalentovani, među koje
spadam i sam. Ipak, nije to nešto što me je činilo previše srećnim u fazi
odrastanja. Strepeo sam da ću završiti kao Buridanov magarac, koji nije mogao
da se opredeli sa kog stoga sena da jede, pa je na kraju umro od gladi. Jer,
teško je nekom jako mladom da se opredeli čime će se u životu baviti, naročito
ako ima sposobnosti da se bavi sa više stvari. A ja sam imao predispozicije da
se bavim, ili sam se već bavio sviranjem, pevanjem, komponovanjem, humorom,
glumom, imitacijom, pisanjem, režijom... A za to vreme – studirao prava, i na jedvite jade za pet
godina stigao do treće. Kao da mi je bila potrebna višegodišnja potvrda da
nisam stvoren za to, pa sam s punim pravom pobegao s prava. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />I
od tada se bavim isključivo onim za šta se ispostavilo da sam osposobljen i
dovoljno zainteresovan. Nisu to samo reklame, naravno, ali su one do danas
ostale jedina forma u kojoj sam uspeo da angažujem sve svoje talente na jednom
mestu, uz nešto malo potrošenog vremena i nešto više potrošenog duha. I sad
shvatam da mi je ta forma najviše koristila kao svakodnevna stilska vežba za
sve ono u čemu sam želeo da se oprobam. Jer, tu se bavim likovima i njihovim
karakterima, pričam priču kroz situaciju, baratam humorom i drugim emocijama
kao najboljim komunikacijskim kanalom, puštam mašti na volju, pravim primenjenu
muziku, sviram, pevam, menjam glasove, sažimam poruke, kreiram slogane,
pronalazim suštinu... i sve to u nekoliko desetina sekundi. Ozbiljan rad kroz
neprekidnu igru. Za to bi mi inače bilo potrebno nekoliko života, a ovde gde
živim nije lako snaći se ni u ovom jednom. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />A
možda bi i bilo lako, da sam recimo ušao ili u politiku, ili u rijaliti. Nije
isto, ali je slično: potpišem povoljan ugovor s nekim rogatim gospodinom,
stalno sam na ekranu, među rijaliti kolegama, pućim se, durim se, svađam se,
bijem se, svima pokazujem guzu, pravim selfi za selfijem, malo malo pa dohvatim
ili nešto tvrdo i oštro, ili nešto meko i smrdljivo i time gađam ili izmažem
najbliže čovekoliko biće... I život bi mi bio čudnovato lak, udoban i vulgarno
jednostavan. A "super" je i što ne bih imao čime da razmišljam o tome
šta će ostati iza mene za 30 godina.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><i>O ovome se priča:</i></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><b>Najveća kolekcija reklama stiže<o:p></o:p></b></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><b>u Jugoslovensku kinoteku?</b></span><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">Vest da bi najveća kolekcija reklama na svetu, čiji je osnivač i vlasnik Žan Mari Bursiko, mogla uskoro da bude pohranjena u depoe Jugoslovenske kinoteke na Košutnjaku, pobudila je pažnju dela domaće javnosti. Francuz Bursiko saopštio to je saopštio po prvi put nekom mediju baš tokom intervjua koji je dao za ovaj broj dodatka "Marketing&Advertising" u ponedeljak naveče u zgradi Jugoslovenske kinoteke, u Uzun Mirkovoj ulici, gde su dodeljene nagrade Grand Slam 2015 za neponovljiv doprinos razvoju kulture i industrije oglašavanja. O informaciji koju nam je saopštio Bursiko (a koju je Danas plasirao kao ekskluzivnu informaciju u štampanom izdanju od utorka, kao i na svom internet sajtu), razgovarali smo sa Radoslavom Zelenovićem, direktorom Jugoslovenske kinoteke, Vladimirom Čehom, osnivačem i čelnikom Instituta za istoriju oglašavanja i osobom koja skoro dve decenije u Beograd dovodi "Noć reklamoždera" - Gordanom Grubješić, kreativnom direktorkom u agenciji SuperStar worldwide.<br /><br /><o:p></o:p></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh77BO6njALd1RssdZZS48x5dsbU5o4kXXSawsGxmRtentBNq0k14DGigs2JbAaEHLKrfN0Cyi8OoJXx6ZTxCI6hz-HtLZqTFYmxjKV_zhsoT4qhIOP_3KcwRY1i2RKf2HuY5NRJDDABXLg/s1600/celuloid.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="212" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEh77BO6njALd1RssdZZS48x5dsbU5o4kXXSawsGxmRtentBNq0k14DGigs2JbAaEHLKrfN0Cyi8OoJXx6ZTxCI6hz-HtLZqTFYmxjKV_zhsoT4qhIOP_3KcwRY1i2RKf2HuY5NRJDDABXLg/s400/celuloid.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />U osnovi, ideja je jednostavna: Žan Mari Bursiko želi da instituciji od renomea, a Jugoslovenska kinoteka koja spada među 10 najvažnijih u svetu, a možda je i najbolja kada je reč o raznovrsnosti građe koju čuva (više od 100.000 filmova) to jeste, zavešta kolekciju od 1,2 miliona reklamnih filmova koje skuplja od svoje 10 godine. Međutim, realizacija ove ideje podrazumeva dobru logistiku, kao i podršku sa više strana. Evo o čemu je reč: preseljenje ogromne kolekcije koja je trenutno uskladištena u Švajcarskoj do Beograda (za šta je Bursiko spreman da snosi troškove) podrazumevalo bi da šleper ili šleperi sa osetljvom filmskom trakom na putu do depoa na Košutnjaku imaju neprestano uključena " zelena svetla". Zadržavanje na granicama, carinjenje i sve procedure mogle bi da ugroze celuloidne filmske trake jer se u kolekciji nalaze i reklame s kraja 19. veka.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />Ali to neće biti jedini izazov. Kako nam objašnjava Radoslav Zelenović, shodno aktuelnim propisima u Srbiji, bilo bi potrebno platiti i porez na poklon, iako je reč o vanrednom kulturnom dobru. Ko bi platio taj porez? Bursiko je spreman da snosi troškove transporta, Jugoslovenska kinoteka ne raspolaže sredstvima za tu namenu, pa ostaje da se potraži neko drugo rešenje, recimo da država primeni diskreciono pravo da ovaj vredan poklon stigne do Beograda. Zelenović objašnjava da bi čuvanje i raspolaganje sa arhivom moglo u perspektivi čak da donese i prihode, jer "Noć reklamoždera" stiže svake godine do 160 velikih gradova u svetu. Osim toga, arhiva se "prirodnim" putem godišnje uvećava za oko 25.000 novih reklamnih spotova jer oglašivači ili kreativne agencije sami šalju svoje radove Bursikou. Odavno, to je pitanje prestiža, a mogućnost da bi Beograd mogao da postane "sakupljalište" reklama iz celog sveta, sama po sebi je velika.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />Šta je motivisalo ovog agilnog Francuza na želju da svoj životni projekat pokloni Jugoslovenskoj kinoteci? Naš filmski arhiv je prepoznat u svetu, ne samo po bogatstvu svoga fonda, već i po načinu na koji čuva filmsku građu iz različitih razdoblja i iz gotovo svih nacionalnih kinematografija. Uz sve nedaće kroz koje je Jugoslovenska kinoteka prolazila ("ulazak u posed" zgrade u Uzun Mirkovoj ulici, privatizacija Avala filma, pokušaji da se dvorana Muzeja Jugoslovenske kinoteke iseli iz Kosovske ulice), primarna delatnost - arhiviranje i čuvanje filmova nikada nije bila ugrožena. U eri digitalizacije, mnogi vlasnici traka šalju materijale u zemlje "trećeg sveta", recimo u Indiju, gde se one uništavaju pošto se sadržaj digitalizuje, Bursiko je svestan da bi takva sudbina mogla da zadesi i njegovu kolekciju. Pošto je reč o privatnom fondu, iza kojeg ne stoji nikakva zvanična institucija, on smatra da je Jugoslovenska kinoteka najbolja adresa na svetu za trajno zbrinjavanje njegove kolekcije.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span style="text-indent: 0in;"><span style="font-size: large;"><b>Rale i Žan - priča o posvećenima</b></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span style="text-indent: 0in;"><br />Kada sam pre neki dan, na proglašenju ovogodišnjih dobitnika nagrade za neponovljiv doprinos razvoju kulture i industrije oglašavanja "Grand Slam 2015" autorima koji su svojom kreativnošću podizali standard oglašavanja na klasičnim medijima: štampi, radiju i televiziji, nagrade koju već godinama dodeljuju Reklamožderi, a čije je laureate predložio ove godine Institut za istoriju oglašavanja, poredio laureata Slavimira Stojanovića sa Novakom Đokovićem, osetio sam sa govornice mali tajac u sali – ovaj ga baš pretera... A nije bilo tako. Složili su se prisutni sa mojim objašnjenjem: da bi se uspelo u životu - potrebni su i talenat i rad. Za veliki uspeh, potrebni su - veliki talenat i veliki rad. Slična je situacija i sa današnjim komentarom: zamoljen sam da kažem šta mislim o tome da gospodin Žan Mari Bursiko (Jean Marie Boursicot), vlasnik Cinemateque </span><span style="text-indent: 0in;"> </span><span style="text-indent: 0in;">iz Pariza najveću kolekciju reklama na svetu zavešta Jugoslovenskoj kinoteci bez ikakve naknade.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />Da prema oglasnim porukama nije od davnina imao odnos takav kakav jeste, i da u kolekciju koju je stvorio nije uložio toliki trud koliki jeste, ne bi danas Žan Mari imao tolike sačuvane spotove u svojoj prelepoj arhivi. Ali, za današnji komentar to je samo potreban, ali ne i dovoljan iskaz.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />Jer da, od davnih dana, nije imao takav odnos prema filmu i njegovoj istoriji i da nije uložio toliki trud koliki jeste, ne bi Rale Zelenović spasao Jugoslovensku kinoteku. Kažem – spasao, jer sam jasno video, jer se nažalost zna, jer tome svi prisustvujemo - kako mnoge velike vrednosti iz prošlih vremena ovih godina – netragom nestaju. A Kinoteka o(p)staje.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />Da nije Rale spasao Kinoteku, ne bi Žan Mari imao gde da pohrani svoju fantastičnu kolekciju. Ovako – našla su se dva zaljubljenika, dva poklonika, dva veličanstvena radnika da – ukrste svoja delo i nama, običnima, omoguće - da na jednom mestu, tu, iza ćoška, u Beogradu od sutra možemo da vidimo šta je sve u svetu rađeno u ovoj divnoj profesiji "nagovaranja slikom". I kako, i zašto.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />Ne mogu da se otrgnem utisku o igranom reklamnom filmu braće Limijer sa kraja devetnaestog veka, viđenom u ponedeljak u Kinoteci na prezentaciji arhiva Sinemateke. A za ekstazu je za mene bilo prikazivanje filma Čarlija Čaplina, filma o kome sam pisao u knjizi koja izlazi ovih dana povodom izložbe Rat i plakat 1914-1918, a da ga nisam video pre toga. Citrao sam: Sa polubratom Sidnijem Čarli Čaplin (Charly Chaplin) snimio je (u SAD) o sopstvenom trošku kratak film „Obveznica“. Britanska verzija korišćena je za ratne zajmove u Ujedinjenom kraljevstvu.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />Zahvaljujući Žan Mariju video sam nešto što sam bio zaista željan da vidim. A nisam imao ni gde, ni kad. A tu, nadam se – uskoro, moći će (svi oni koje profesija kojom se bave zanima više od podatka koliko im je nadoknada za protekli mesec) da vide i saznaju – ko se, zašto se i kako se bavio ovim poslovima kojima se mi, danas, ovde – još uvek bavimo. <o:p></o:p></span></div>
<br />
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: right; text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><i>Vladimir Čeh, osnivač Instituta za istoriju oglašavanja </i></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><i>Dobra
knjiga: </i></span><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><b>Da
li je sve počelo sa Evom?</b></span><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><i>Naslov:
Buđenje želja - Šta motiviše kupca?<o:p></o:p></i></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><i>Autor:
Ernest Dihter<o:p></o:p></i></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><i>Izdavač:
Psihopolis Institut, Novi Sad, 2015<o:p></o:p></i></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><i>Jezik:
srpski</i><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhZDUZbpRMchqA65yiemHoW4G1z5pwqukFb2uj7PqZXjEdrziF1IXKAur9vLCNe9idN1WziVPwIQ5fdgHjwEStWGqXniDL71e_pa3T6jWTwr-N4bRHwFAo6J7Flw1IG3xUO36y3zK_-ky2g/s1600/knjiga.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhZDUZbpRMchqA65yiemHoW4G1z5pwqukFb2uj7PqZXjEdrziF1IXKAur9vLCNe9idN1WziVPwIQ5fdgHjwEStWGqXniDL71e_pa3T6jWTwr-N4bRHwFAo6J7Flw1IG3xUO36y3zK_-ky2g/s320/knjiga.jpg" width="224" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">U
prethodnim brojevima "Marketinga&Advertizinga" gotovo isključivo
smo objavljivali kratke prikaze knjiga na engleskom jeziku i to najčešće
neposredno pošto su stigle do čitalaca. Ovaj put pravimo dvostruki presedan.
Predstavljamo pravi klasik iz oblasti marketinga, knjigu Ernesta Dihtera iz
1960, i to izdanje na srpskom jeziku koje je upravo objavio "Psihopoli
Institut" iz Novog Sada.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />Ko
je bio Ernest Dihter? Amerikanac austrijskog porekla (emigrirao je u SAD uoči
izbijanja Drugog svetskog rata), sa doktoratom iz psihologije sa Univerziteta u
Beču. Trasirao je neobičan put, što će postati jasno odmah posle rata, kada je
1946. osnovao Institut za motivaciona istraživanja (kasnije su ga nazivali i
"ocem moticacionih istraživanja"). Njegove knjige, a objavio ih je
17, privlačile su i privlače pažnju naučnih krugova, ali i korporativnih lidera,
marketinških stručnjaka. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />Pojednostavljeno
rečeno, Dihter je Frojdov sledbenik koji je prvi pokušao da primeni
psihoanalizu kao koncept, tako i kao tehniku na području biznisa, posebno u
segmentu ponašanja i orijentacija potrošača na tržištu. Njegove ideje su imale
izuzetan uticaj na industriju oglašavanja u 20. veku. Njujork Tajms je čak
objavio 1998. da je Dihter bio prvi koji je upotrebio termin "fokus
grupa", ukazao na važnost slike i persuazivnosti u advertajzingu.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><br />Zahvaljujući
agilnosti domaćeg izdavača, pred našim čitaocima je svakako knjiga vredna
pažnje, ne samo za one koji se bave marketingom, advertajzingom, već i za
široku publiku. Na 400 strana, podeljena u dva dela (naslovljena kao
"Uveravanje je počelo sa Evom" i "Strategija u doba sukoba",
Dihter čitaoce vodi kroz naizgled tako jednostavne, gotovo očigledne stvari, a
zapravo koje su jako složene i za čije celokupno sagledavanje je potreban vodič
Dihterovog kalibra. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><i>Vesti:<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;">Dodeljen
Grand Slam 2015.</span><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">Beograd
/// Na svečanosti u Muzeju kinoteke Noć Reklamoždera i Institut oglašavanja
uručili su u ponedeljak priznanja za neponovljiv doprinos razvoju kulture i
industrije oglašavanja Grand Slam 2015, u saradnji sa Jugoslovenskom kinotekom
i Cinemateque Jean Marie Boursicot iz Pariza i uz podršku Belgrade Chapter IAA
(International Advertising Association). Priznanja su dobila trojica autora
koji su svojom kreativnošću podizali standard oglašavanja u klasičnim medijima:
štampi, radiju i televiziji. Za štampana oglasna rešenja priznanje je uručeno
Slavimiru Stojanoviću, za radio Dragoljubu Mićku Ljubičiću, obojica iz
Beograda, a za televizijski spot Jaki Judniču iz Ljubljane. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;">SEMPL,
17. put</span><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">Portorož
/// U Grand Hotelu Bernardin u Portorožu sledećeg četvrtka počeće 17.
konferencija medijskih trendova SEMPL, za koju se prijavilo više od 900
učesnika. SEMPL će ugostiti više od
dvadeset međunarodno poznatih predavača. Za učesnike će biti organizovano i pet
radionica. Marjan Novak, direktor i odgovorni urednik slovenačke revije
Marketing magazin, u četvrtak će razgovarati sa Srđanom Šaperom, osnivačem i
direktorom srpske oglašivačke agencije I&F McCann Group, koji će otkriti
svoju poslovnu filozofiju i progovoriti o radu sa ljudima i ostvarivanju
ciljeva, a u petak će sa Robertom Čobanom, suosnivačem i predsednikom srpske
revijske izdavačke kuće Color Press, raspravljati o tome, da li oglašivači
previše očekuju od medija – i obrnuto. Tradicionalno, biće dodeljene i Sempler
nagrade za najbolje medijske strategije, koje ove godine uključuju i dve nove
nagrade TOP SEMPL za medijskog menadžera godine i medijsku zvezdu budućnosti.
Dobitnik nagrade za medijskog menadžera godine je Pavel Vrabec, generalni
direktor medijskog društva Pro Plus, dok će dobitnik nagrade za medijsku zvezdu
budućnosti biti otkriven tek na svečanosti.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;">Biranje
reklame godine</span><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">Beograd
/// Ovogodišnja Noć reklamoždera biće održana sledeće subote u Sava centru, a
do tada će trajati glasanje javnosti za najbolju reklamu godine. Glasanje je
počelo 2. novembra a proglašenje pobednika je zakazano za, sada već
tradicionalnu feštu koja se održava krajem godine, a koja osim u Beogradu, ima
vernu publiku u više od 150 velikih gradova širom sveta. Svoj glas možete dati
na sajtu www.nocklamozdera.com.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;">Eurobest
u Antverpenu</span><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">Antverpen
/// Eurobest se ove godine održava od 1. do 3. decembra u Antvrepenu, Belgija.
Učesnike očekuje širok spektar predavanja, između ostalog i diskusije o
propagandi, pornografiji, džeparcu, kreativnosti... Program je podeljen na više
celina, pa će se tako u okviru "Inspiration Stage" čuti velike priče
i inovativne ideje glavnih predavača festivala. "Studio prostor" će
učesnicima pružiti priliku za razgovor s govornicima o raznim temama, u rasponu
od brand buildinga i društvenih medija do veštačke inteligencije. Među
govornicima na "Discovery Stage", gde će se govoriti o najnovijim konceptima i idejama, govornica će
biti i Jana Savić Rastovac, izvršna kreativna direktorica, McCann Beograd. <o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;">Dodeljene
Epica nagrade</span><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">Beograd
/// Na festivalu Epica Awards 2015 su poznati dobitnici koji su osvojili Zlato
u 66 kategorija. Ove godine je pristiglo blizu 4,000 radova koji konkurišu za
jednu od nagrada koje se dodeljuju na jednom od najprestižnijih fesrivala
kreativnosti. Radovi su pristigli iz 75 zemalja. Broj prijavljenih radova je za
8% veći nego što je to bilo prošle godine. Najviše ima prijavljenih radova iz
Nemačke, Kanade, Turske, SAD, Libana, Rumunije, Španije i Japana. Ove godine su
prvi put svoje kreativna radove prijavili i oglašivači iz Azerbejdžana,
Ekvadora, Irana, Obale Slonovače i Senegala.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;">FMCG
konferencija </span><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">Beograd
/// Druga FMCG konferencija će biti održana 24. novembra u hotelu Crowne Plaza
u Beogradu uz prisustvo skoro 400 učesnika iz više od 120 kompanija iz Srbije i
regiona. Posle uspeha prošlogodišnje premijere, Beograd će još jednom biti
okupljalište za ključne stručnjake iz uvek dinamičnog sektora robe široke
potrošnje. U okviru konferencije biće
održan okrugli sto čiji će učesnici razgovarati o stanju i perspektivama
trgovinskog sektora u regionu u domenu istraživanja, inovacija, robnih marki i
diskontera. <o:p></o:p></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><i>Da
li ste znali:</i></span><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">Do
svog 17. rođendana prosečna tinejdžerka vidi više od 250.000 reklama. (izvor: “Media Influence on Teens,” Allison
LaVoie, 2003)<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">Brendovi
koji pominju majku prosečno se pojavljuju u medijima 73 puta nedeljno, dok one
robne marke koje u fokusu imaju muškarca imaju u proseku 57 objavljivanja
(izvor: Keller Fay Group)<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><i>Mali
pojmovnik:</i></span><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><b>A/B
testiranje</b></span><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">A/B
testiranje je, pojednostavljeno rečeno, nasumično pokazivanje oglasnog rešenja,
pri čemu je "A" verzija uobičajeno postojeće grafičko rešenje, a
"B" verzija je "izazivač" gde su jedan ili više elemenata
dizajna promenjeni. Rešenja se nasumično pokazuju učesnicima istraživanja uz
praćenje promena u njihovom ponašanju. U varijanti "50/50 A/B podeljenom
testu" reakcija posmatrača ima ulogu kovanice za koju se u trenutku
bacanja ne zna da li će da padne na lice ili naličje. A/B testovi se najčešće
primenjuju prilikom izbora banera za sajtove ili grafička rešenja u štampanim
medijima sa ciljem da se odredi koja verzija više izaziva željenu reakciju.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: right; text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><i>Izvor:
American Marketing Association (AMA)</i><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-17332107290799005862015-11-16T14:07:00.000+01:002015-12-03T14:08:09.339+01:00Beograd konačno odredište najveće kolekcije reklama na svetu<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><i>EKSKLUZIVNO: Žan Mari Bursiko čitaocima Danasa
otkriva da želi da zavešta svoj fond Jugoslovenskoj kinoteci</i></span><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEizlVrQ8yt7-EVsA5MGMZR9xLmdr0SnH0SvYSuihPQBQPRlE8qeW53qW_l4L-g58NiyVhDNDujUKVLOiwI4eb7DkxtUoO-xEIElaizoHxIOOY0WIp0-uDUG2aigF9mQwpv2xz-6yqcs66mZ/s1600/francuz1.JPG" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="640" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEizlVrQ8yt7-EVsA5MGMZR9xLmdr0SnH0SvYSuihPQBQPRlE8qeW53qW_l4L-g58NiyVhDNDujUKVLOiwI4eb7DkxtUoO-xEIElaizoHxIOOY0WIp0-uDUG2aigF9mQwpv2xz-6yqcs66mZ/s640/francuz1.JPG" width="356" /></a></div>
<div class="MsoNormal">
Žan Mari Bursiko, osnivač i vlasnik najveće
kolekcije reklama na svetu „JMB“, u kojoj se nalazi više od milion i dvesta
hiljada reklamnih filmova, saopštio je sinoć za Danas da su u toku pregovori
oko zaveštanja ovog fonda Jugoslovenskoj kinoteci. Pregovori se vode daleko od
očiju javnosti već godinu dana, a po trenutnom stanju stvari, ova vanredno
vredna kolekcija u kojoj se nalaze reklame s kraja 19. veka do onih najnovijih,
mogla bi biti arhivirana u depoe Jugoslovenske kinoteke na Koštnjaku već posle
Nove godine. Žan Mari Bursiko je čak spreman da snosi troškove transporta
celokupnog fonda. Ovu informaciju za naše čitaoce potvrdio je, takođe sinoć,
direktor Jugoslovenske kinoteke Radoslav Zelenović</div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<a name='more'></a><br />
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">- Već sledeće nedelje, tim naših stručnjaka će
otići u Švajcarsku, gde se trenutno nalazi kolekcija Žan Mari Bursikoa kako bismo
utvrdili u kakvom je ona stanju. Reč je o vanredno vrednoj ponudi i zbog toga
nam je potrebna podrška države za skraćivanjecarinskih procedura pošto veći deo
fonda čine reklame na osetljivoj filmskoj traci – kaže Zelenović. Dodaje da bi
sa ovom kolekcijom, koju njen osnivač i vlasnik želi da pokloni, naša kinoteka
postala najveća na svetu po broju arhiviranih reklamnih filmova. Podsetimo, ona
je sa fondom od 100.000 igranih, dokumentarnih, dugometražnih i kratkometražnih
ostvarenja među 10 najznačajnijih na planeti, a po raznovrsnosti slovi za
najbolju na svetu.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Žan Mari Bursiko motive za ovakav gest
objašnjava za Danas činjeniciom da je jako zavoleo Beograd tokom prethodnih
skoro dvadeset godina, od kada se u glavnom gradu Srbije održava „Noć
reklamoždera“, a čije sledeće izdanje je zakazano za 28. novembar. Dodaje da
nije oženjen, da nema naslednike, te da želi da našem filmskom arhivu zavešta
kolekciju koju skuplja od svoje desete godine. Uz konstataciju da Jugoslovenska
kinoteka ima resurse i znanje da prihvati reklamni fond, Zelenović ipak
napominje da se po domaćem zakonu plaća porez čak i na poklone koji spadaju u
kulturna dobra. To bi izazvalo troškove za nacionalni filmski arhiv, ali njen
čelnik kaže da bi se u perspektivi mogli ostvariti i prihodi, pošto se „Noć
reklamoždera“ prikazuje u 160 zemalja.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Intervju sa Žan Mari Bursikoom biće objavljen
u subotu u dodatku „Marketing&Advertajzing“, koji jednom mesečno izlazi u
vikend izdanju Danasa.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<br />
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-53742316598050213022015-10-17T13:17:00.000+02:002015-12-03T13:51:59.584+01:00Kreativnost je i dalje na ceni<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgGL3d09A2STBLWUSjTLja74C_wp8S9VKopxKHhw9lN0rNgadZP3iSPkOAkFg4Vl5s3L8itZQ-aG7-g32qLgCPteEAqX06YsxRsDvgF1IsnWX-FcQnCp8G2pS_tn7-jaIppiK4vGMPYQl7P/s1600/talent.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="425" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgGL3d09A2STBLWUSjTLja74C_wp8S9VKopxKHhw9lN0rNgadZP3iSPkOAkFg4Vl5s3L8itZQ-aG7-g32qLgCPteEAqX06YsxRsDvgF1IsnWX-FcQnCp8G2pS_tn7-jaIppiK4vGMPYQl7P/s640/talent.jpg" width="640" /></a></div>
<h3 style="margin-bottom: 0in; text-align: left;">
</h3>
<h3 style="margin-bottom: 0in; text-align: left;">
Naša priča: Kako kreativne agencije
pronalaze talente</h3>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<h3 style="margin-bottom: 0in; text-align: left;">
<i style="font-weight: normal;">Ovaj put u Marketingu&Advertajzingu
ćemo o temi koja bi svakako mogla da zainteresuje one koji žele da
se otisnu u vode tržišnih komunikacija. O tome razgovaramo sa
stručnjacima za ljudske resurse i kreativcima iz nekih od naših
najvažnijih agencija. Saznajemo da potraga za istinskim talentima
nikada ne prestaje</i></h3>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
A šta ćeš ti da budeš kad porasteš?
To pitanje često odrasli postavljaju deci, a kako ona - deca rastu,
sve češće ga postavljaju sama sebi. Na listi "neprolaznih
želja" su piloti, lekari, glumci... I novinari, naravno. Eto,
recimo, kao novinar, možete da pitate ono što vas interesuje one
koji znaju. A kada ste novinar koji je nekad hteo da se "ugnezdi"
u kreativnoj agenciji, prosto ne možete da ignorišete priliku da o
tome razgovarate sa onima koji deluju "iznutra". U ovom
tekstu družimo se sa sve samim - "kapitalcima",
stručnjacima koji u nekim od naši najznačajnijih agencija odlučuju
ili učestvuju u odlučivanju ko će se pridružiti njihovim
kreativnim jatima. Sa nama su Maja Gabrijan, HR direktorka I&F
McCann grupe, Ivana Mihajlović, HR menadžerka u Direct Media,
Nebojša Krivokuća, Creative Director u agenciji Communis DDB i Igor
Božović Digital Account Director u Executive Group.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
<a name='more'></a><br />
<br />
- Pronalaženje, odabir i angažovanje
novih kadrova u kreativnim agencijama jeste složen proces koji
započinje potrebom za određenim profilom neke od naših agencija u
okviru I&F McCann grupe. Potreba može da se pojavi kao rezultat
organskog rasta, kada se investira u razvoj postojećih poslovnih
funkcija unutar organizacije, ili pak eksternog rasta, kad se usled
povezivanja sa drugim preduzećima pojavi potreba za novim, najčešće
koordinacionim funkcijama. Razlozi mogu da budu i novi klijenti, nove
usluge, promene unutar timova, fluktuacija ljudi - nabraja Maja uz
opasku da je uloga HR odeljenja u ovoj agenciji da vodi proces - od
pripreme opisa radnog mesta, mapiranja zanimljivih kandidata,
preselekcije, organizacije i prisustva intervjuima, do pomoći u
definisanju testova i zadataka koji mogu da pomognu da se na najbolji
način utvrdi nivo znanja, motivacije, kreativnosti i način
razmišljanja kandidata.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<b>Čija je reč poslednja?</b></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Slično govori i Ivana. Uz opasku da je
Direct Media iz medijske agencije vremenom prerasla u
multidisciplinarni medijski sistem, ističe kako se proces selekcije
novozaposlenih dodatno usložio. HR ima ulogu “čuvara”
agencijskih vrednosti koji, rukovodeći se širom slikom i
predefinisanim kriterijumima selekcije, obezbeđuje da se mogućnost
rada u Agenciji pruži kadrovima koji imaju potencijal za dalje
usavršavanje i za koje se procenjuje da već stečenim znanjem,
veštinama i karakterom mogu pozitivno nadograditi postojeći tim.
"Odluka o finalnom odabiru je, međutim, uvek prepuštena
menadžerima, koji zahvaljujući poznavanju stručnih zahteva
pozicije, svakodnevnih zaduženja i strukture svojih timova, najbolje
mogu da procene uklopivost i doprinos kandidata. Ovakva podela uloga
jeste sinergetska, jer posmatrajući kandidate iz dve različite
perspektive, HR i menadžment zajedno doprinose odabiru najboljih
ljudi."</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
- Iako je to proces u kojem učestvuju
i HR eksperti i oni sa kojima će budući kolega svakodnevno raditi -
konačnu odluku, naravno, donosi direktor kreativnog sektora - jer
ima najbolji uvid u funkcionisanje tima, koje aspekte tog tima će
novi kolega promeniti, odnosno poboljšati, te - šta očekuje od
pojačanja - objašnjava Nebojša sa pozicije kreativnog direktora.
Ni Maja nema dilemu - važno je da svako ko vodi tim bira ljude sa
kojima će raditi. "Osobe koje vode timove ili agencije imaju
jasnu sliku o znanjima i veštinama koje su potrebne za svaku
poziciju. Zato je za vođe timova veoma važno da znaju da izaberu
osobe, da sa HR timom prođu kroz ključne faze selekcije i tako
ujedno unapređuju svoja znanja kod profilisanja kandidata. Konačno,
svaki direktor, svaki vođa tima treba da bude spreman da bude i
mentor i HR za svoje ljude."
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<b>Multitalenti su na ceni</b></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Nebojša konstatuje da su višestruko
talentovani ljudi svuda oko nas. "Pri tome ne mislim samo na
talente za kreiranje priča i baratanje rečima, talente za vizuelno
oblikovanje ili organizaciju. Naš posao je takav da su potrebni i
strpljenje, upornost, požrtvovanost, sposobnost empatije, socijalna
inteligencija...", kaže, dodajući da je dosta toga što se ne
može naučiti već se ili neguje ili ne postoji. Svako ko pokaže i
dokaže da je zaista skup znanja, veština i talenata osvojiće sa
lakoćom slobodu unutar agencije ili tima, dok će se agencija
pobrinuti da takve ljude, koji jesu retki, zadrži u agenciji na duži
rok. Ivana pominje značaj investiranja u razvoj kadrova koji imaju
visoka očekivanja i razmišljaju “izvan” kutije, ne samo kada je
u pitanju odnos sa klijentom, već i odnos sa poslodavcem.
"Najtalentovaniji ljudi su najčešće i najbuntovniji i upravo
su oni ti koji pomeraju tradicionalne granice krutih struktura,
procedura i pravila."
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
- Multitalentovani pojedicni zahtevaju
radnu sredinu koja ih podstiče na razvoj i to je ono što se trudimo
da obezbedimo svim našim ljudima bez obzira koji posao obavljaju. U
digitalu izazov može da bude razumevanje onoga što se obično
naziva karakteristikama generacije Y. Mi gledamo da ne upadnemo u tu
zamku generacijskog profilisanja već svim ljudima, pre svega,
pružamo ono što smatramo da je osnova za motivacionu radnu sredinu,
a to je prilika da uče i da se razvijaju, razumevanje i poštovanje.
Fleksibilnost je nešto što bi trebalo da postoji u agencijskom
okruženju kao takvom, jer agencije na kraju krajeva nisu
korporacije. To ne znači odsustvo radnih procesa i procedura, već
fokusiranost na rezultate koje zaposleni pruža više nego na formu u
kojoj svoj posao obavlja - kaže Igor.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<b>Da li je diploma dovoljna?</b></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Uz konstataciju da od svakog pojedinca
zavisi koliko daleko će u agenciji stići, a ne od njegovog
formalnog obrazovanja, Maja kaže da svako svoje radno mesto stvara
sam i da će mu biti od koristi ako ima razvijenu sposobnost
kritičkog razmišljanja i intelektualnu širinu, a to je nešto što
visoko obrazovanje daje. Dodaje da I&F McCann grupa sa pojedinim
fakultetima ima jako dobru saradnju. "Često smo prisutni kao
gostujući predavači, odgovaramo na pozive da držimo interesantna
predavanja, predstavljamo izazove naše struke mladima. S druge
strane, u svakom trenutku u svim našim agencijama postoje ljudi koji
obavljaju stručnu praksu na različitim pozicijama i to je za njih
prilika da nauče posao, upoznaju agencijski život i kroz taj proces
možda otkriju i čime žele da se bave. Nama je ovaj program, koji
sprovodimo već godinama, omogućio da pronađemo, prepoznamo,
oblikujemo i zaposlimo najtalentovanije pojedince. A onda ih i
negujemo, što je veoma veliki i odgovoran zadatak", objašnjava
Maja.</div>
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: right; margin-left: 1em; text-align: right;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjfHhCD1-Q6JdJq5IgyKZN7PP1ksQ8ooqSk76YQJyXQTOjAVzSvR49Fw0bk93M6q0pY2MIlw1fEr-fRtAPuA6PT8e2fL9GObFMEKRcTvcmMtCkU780GMpwOb-2wH9itwXweqW-cDzlFQmND/s1600/citat.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="212" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjfHhCD1-Q6JdJq5IgyKZN7PP1ksQ8ooqSk76YQJyXQTOjAVzSvR49Fw0bk93M6q0pY2MIlw1fEr-fRtAPuA6PT8e2fL9GObFMEKRcTvcmMtCkU780GMpwOb-2wH9itwXweqW-cDzlFQmND/s320/citat.jpg" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><div style="margin-bottom: 0in; text-align: left;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: x-small;"><b>Citat: </b></span><span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: x-small;">Sa ljudskim resursima ili ljudskim<br />kapitalom je kao i sa prirodnim resursima.<br />Najčešće su "zakopani duboko", zbog čega<br />naporno morate krenuti u potragu za njima.<br />Jer, oni ne leže tu, oko vas, na površini,<br />nadohvat ruke.</span></div>
<div style="margin-bottom: 0in; text-align: left;">
</div>
<div style="text-align: right;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: x-small;"><i>Ken Robinson, britanski predavač, autor,</i></span></div>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: x-small;"><i></i></span><br />
<div style="text-align: right;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: x-small;"><i>savetnik iz oblasti obrazovanja, kreativnosti,</i></span></div>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: x-small;"><i>
</i></span>
<br />
<div style="text-align: right;">
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: x-small;"><i>inovacija</i></span></div>
<span style="font-family: "georgia" , "times new roman" , serif; font-size: x-small;"><i>
</i></span></td></tr>
</tbody></table>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
- Za mlade kadrove koji rad u Agenciji
počinju neposredno po završetku studija, Direct Media je
uspostavila i već godinama ciklično sprovodi posebno prilagođene
orijentacione programe. Kroz modularna predavanja koja drže naši
zaposleni/specijalisti u svojim sferama, novim ljudima se osim
uobičajenih informacija o organizacionoj strukturi, kulturi i
vrednostima agencije, pre svega pruža mogućnost obuke i sticanja
specifičnih (teorijskih i praktičnih) znanja vezanih za našu
branšu. U periodu od nekoliko nedelja, novozaposleni prolaze
različite razvojne zadatke - od osnovnog savladavanja „jezika“ i
terminologije industrije do načina pripreme medija planova. Po
ulasku u sistem, svake godine, svim zaposlenima u Srbiji i regiji,
pruža se mogućnost da nadograde svoja stručna znanja pohađanjem
Direct Media akademije, internog razvojnog programa - objašnjava
Ivana.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
Dodaje aktivnu saradnju sa obrazovnim
institucijama. "Kroz različita gostovanja naših menadžera na
fakultetima, organizovanje praktičnih i case study aktivnosti za
studente odgovarajućih smerova, kao i saradnju sa vodećim
studentskim organizacijama u perspektivi, planiramo da ciljano i
sistematično obrazujemo zainteresovane mlade za poziv u sferi
medija, oglašavanja i integrisanih komunikacija." I Nebojša
ističe da agencija u kojoj radi uveliko na različite načine pomaže
obrazovnim institucijama u „prilagođavanju programa“ tako što
ključni ljudi Communisa na izabranim fakultetima rade kao redovni
profesori ili gostujući predavači, kao i stvaranjem prilika mladim
ljudima da vide kako sistem funkcioniše kroz rad u agenciji.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
- Executive Group pak pokušava da
doprinese gostujućim predavanjima na fakultetima sa kojima
sarađujemo gde kolege studentima prenose iskustvo iz prakse i na taj
način obogaćuju njihova teorijska znanja koja stiču tokom
studiranja. Ono što smatramo da daje najbolje rezultate su prakse,
te upravo zato, već preko pet godina imamo aktivan i razvijen sistem
praksi za apsolvente i tek svršene studente koji daje odlične
rezultate. Mladi i talentovani praktikanti u našoj agenciji rade
rame uz rame sa starijim i iskusnijim kolegama i tokom dvomesečne
prakse imaju priliku da uče, da budi podstaknuti na razvoj i takođe
da našoj agenciji postave izazove za pomeranje granica. Oni
učestvuju u gotovo svim procesima rada u agenciji i povratna
informacija koju nam daju na kraju prakse jeste da im pruža veliku
priliku da steknu konkretna i praktična znanja. Za samu agenciju
praksa je odličan način da izabere i razvija nove kadrove - kaže
Igor.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<b>Fluktuacija kadrova</b></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
- Fluktuacija kadrova među agencijama
zaista jeste intenzivna. Najviše, naravno, zbog toga što agencije
traže kadrove koji imaju specifična znanja i veštine, a mogli su
da ih steknu jedino kroz agencijski rad. Ne postoji bolje mesto da
naučite posao niti sistem u kom je moguće kontinuirano napredovati,
kao što je to slučaj sa agencijom. Pogotovo kada je u pitanju
sistem poput našeg, u kom imate mogućnost da radite u agencijama
različitog profila, da radite regionalno, ali i da imate iskustvo i
znanje svetske mreže na raspolaganju. Dešava se, doduše ređe, da
u agenciji zaposlimo nekog iz kompanije ili neke institucije. Mnogo
češća pojava je da neko iz agencije karijeru nastavi u preduzeću,
vrlo često čak kod klijenta - kaže Maja.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
I za Igora prelazak zaposlenih iz jedne
agencije u drugu je sasvim prirodan proces. "Takozvani head
hunting, odnosno pozivanje kandidata iz druge agencije da pređe u
vašu, je proces kome treba da prethodi opsežno istraživanje koje
uključuje sagledavanja portfolia rada takvog kandidata kao i
karakterne reference koje je moguće prikupiti." Ivana
objašnjava da, zahvaljujući negativnoj fluktuaciji, visokom
procentu zadržavanja kadrova i uspostavljenom procesu
mentorstva/formiranja zamenika unutar kompanije, Direct Media
primarno ima potrebu za zapošljavanjem ljudi na početnim
pozicijama, za koje nije potrebno prethodno radno iskustvo, zbog čega
su uglavnom i opredeljeni da za otvorena radna mesta prvenstveno
oglašavaju konkurse, pre nego da se direktno obraćamo pojedincima
sa pozivom i ponudom za angažmanom. Nebojša po ovom pitanju
unekoliko drugačije misli. "Jer, mi ne tražimo samo ljude sa
biografijama i portfolijom, već i one koji su uporni kao misionari,
izdržljivi poput fudbalske lopte, uvereni u uspeh poput navijača
Liverpula... A da li su takvi, najbrže se sazna na osnovu preporuka
ili neposrednog razgovora i saradnje nego na osnovu prijava za
konkurs ili profila na društvenoj mreži."</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: large;"><b>Društvene mreže</b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Uz rast popularnosti društvenih mreža,
sve češće se može čuti kako ponašanje pojedinaca na sopstvenim
profilima može uticati da se kvalifikuju ili diskvalifikuju za dobre
poslovne prilike. Maja kaže da su društvene mreže, budući da I&F
McCann grupa posluje u osam zemalja u regionu, svakako od velikog
značaja za regrutovanje novih ljudi, posebno za brzinu selekcije. HR
odeljenja ovako profilisanih sistema su na neki način preuzela i
uloge “headhunting” kuća. "Danas u par koraka možete doći
do željene osobe, saznati putem mreža kakvo ima iskustvo i videti
na internetu kampanje koje je kreirala. Naravno sve to je samo
polazna tačka. Lično iskustvo se nikako ne može zameniti
digitalnim, bar kada je reč o selekciji ljudi", ipak precizira
ona. I Ivana kaže da društvene mreže u procesu regrutovanja i
selekcije predstavljaju sve važniji kanal komunikacije, "jer
nam u velikom pomažu da brže i lakše pošaljemo ključne poruke do
odgovarajuće ciljne grupe, kao i da lakše prepoznamo zajedničke
sfere interesovanja i potreba u kojima leži potencijal za početak
kvalitetne i dugoročne saradnje." Iako Nebojša potvrđuje da
društvene mreže jesu od pomoći, ipak upozorava da ih ne bi valjalo
koristiti kao validan pokazatelj ili argument pre donošenja odluke -
jer različiti ljudi, naročito kreativci, umeju da koriste mreže na
različite načine za različite ciljeve. "Uprkos postojanju i
mreža poput LinkedIna – više mi znači preporuka njegovih ili
njenih sadašnjih ili bivših kolega, stav klijenta koji je sarađivao
ili sarađuje sa tom osobom", kaže on. Igor kaže da je
Linkedin platforma koja je od velike pomoći za pronalaženje
kandidata. Što se tiče društvenih mreža one su naročito važne
kada zapošljavaju kolege u digitalu. "U procesu odabira svakako
više pažnje poklanjamo tome kako se kandidat bavi društvenim
mrežama na profesionalnom planu, npr. ako mu je to bio posao, koje
mreže je vodio za klijente i kako je to radio i kakve performanse su
ostvarene ili kreativna rešenja korišćena, za vreme kampanja koje
je potencijalni novi zaposleni sproveo. "</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: large;"><i>Gostujući kolumnista:<br />Bojan Babić,
copywriter u agenciji McCann Beograd</i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: x-large;">KREATIVAC - DA LI JE TO<br />ČOVEK ILI
MITSKO BIĆE?</span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Šta radi kreativni tim u advertajzing
agencijama? Dolazi do ideja. Čemu te ideje služe? Da kreiraju i u
javnosti utvrde identitet, s predumišljajem stvoren oko nekog
proizvoda. Proizvodi sami po sebi nemaju identitet - keks, sok, sat,
automobilska guma, čarapa - njih doživljavamo samo kao prijatne ili
korisne predmete, ali već kada im damo ime, kada se oni pojavljuju
uz neki slogan i određeni dizajn, počinjemo da ih doživljavamo kao
ličnosti. Kreativni tim, dakle, kreira njihove identitete. Vremenom
ti identiteti moraju da se menjaju, da se prilagođavaju uslovima na
tržištu, tako da će neki kišobran kojeg doživljavamo kao
uglađenog gospodina engleskih manira, ukoliko mu prodaja bude
ugrožena, možda morati da postane mladić opsednut sportom ili neka
porocima sklona rok zvezda. Kako to da se uradi a da ne dođe do
potpunog kolapsa? I to je zadatak kreativnog tima. Dakle, posao nije
lak i ne postoji nijedna diploma koja vam garantuje da možete
uspešno da ga obavljate.
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi_s5YyE1Fxba6vARhha3HGb7jPXt1detqgjnz4s_K-_4tvhyWVSDCL1VQoVK_T2BG-7JdC5tkoYxv3GRkj52Rl8QbYcq0AAJPanGdq_2Fzn_kGN7pB3952_qpUCcXU5UUF46hUQjBIp4rW/s1600/bojan.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="266" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi_s5YyE1Fxba6vARhha3HGb7jPXt1detqgjnz4s_K-_4tvhyWVSDCL1VQoVK_T2BG-7JdC5tkoYxv3GRkj52Rl8QbYcq0AAJPanGdq_2Fzn_kGN7pB3952_qpUCcXU5UUF46hUQjBIp4rW/s400/bojan.jpg" width="400" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Prošlo je vreme mistifikacije rada u
advertajzing agencijama. Klišeizirana zamisao o članu kreativnog
tima kao o mladoj osobi neuredne frizure i još neurednijih navika,
koja se pojavljuje na poslu sa zakašnjenjem od par sati, koja
probija rokove, ali u odsudnom trenutku dolazi na sudbonosni sastanak
i ispaljuje genijalnu ideju, danas je odbačena ne samo od strane
ljudi zaposlenih u agencijama, već, rekao bih, i od medija. I dobro
je što je tako. I pored toga, svaki put kada raspišemo konkurs za
novog kopirajtera ili dizajnera, makar i kao praktikanta, iznenadi me
ogroman broj mladih, obrazovanih, vrednih ljudi koji su željni da
rade u agenciji, i to bez ikakvih iluzija o radnom mestu za koje se
prijavljuju. Ipak, proces pronalaženja prave osobe uvek je težak, i
sa nesigurnim ishodom, jer idealni kandidat mora da ispuni toliko,
često protivrečnih uslova, a jedini relevantan test je praksa.
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Ko je idealni kandidat za rad u
kreativnom timu?</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Egzaktna istraživanja izložena u
knjizi Početak i kraj kreativnog procesa potvrdila su tezu da je
najveći neprijatelj kreativnosti očekivanje. Očekivanja i pritisci
u agenciji su svakodnevni, pa idealni kandidat kontinuirano mora da
se suočava sa najvećim neprijateljem sopstvenog posla. On mora da
ima široko i temeljito obrazovanje, ali njime ne sme da bude
opterećen. On ne sme da robuje savremenosti, već treba da je
kritički i kreativno sagledava. On mora da razume savremenost u
estetskom, emocionalnom, pa i političkom smislu, jer je jedan od
stvaralaca javnog prostora. A javni prostor je opasno oružje, i
njime se mora pažljivo rukovati. Idealni kandidat shvata da će sa
svakim medijskim istupom pomalo kreirati društvene odnose. To je
velika odgovornost. Idealni kandidat mora da bude detinjasta odrasla
osoba i zrelo dete odjednom. On mora da bude stvaralac i nezavisno od
posla (mnoge moje uspešne kolege su umetnici), dakle uslovno rečeno,
izuzetna ličnost, ali u isto vreme mora da zna koje je njegovo mesto
u procesu, kao i mesto advertajzinga u etičkom i estetičkom poretku
sveta.
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Idealni kandidat je, da zaključimo,
mitsko biće, ujedno anđeo i čudovište koje postoji isključivo u
vlažnim snovima kreativnih direktora. Ukoliko se pronalazite u ovom
opisu, kontaktirajte nas.
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
* Svi izrazi, pojmovi, imenice pridevi
i glagoli u ovoj kolumni koji su upotrebljeni u muškom gramatičkom
rodu odnose se bez diskriminacije i na osobe ženskog pola.
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: large;"><i>3za1: Catalin Dobre, izvršni kreativni
direktor, McCann Bukurešt</i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: x-large;">Mnogo talenata u "novoj Evropi"</span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiiadD3Rs279q938BdOTiMTbCuSI2ZE2OAifmheLpkI5iCOHVVKjEPgImMWfm6eRB5gQmEQFmAKR90fenY8gUPoLiF2-vURY8-CImpc4nuPZ9rfDVCCeJiEfDM85c7OkSeb2HEWxEE83wFG/s1600/trizajedan.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="360" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiiadD3Rs279q938BdOTiMTbCuSI2ZE2OAifmheLpkI5iCOHVVKjEPgImMWfm6eRB5gQmEQFmAKR90fenY8gUPoLiF2-vURY8-CImpc4nuPZ9rfDVCCeJiEfDM85c7OkSeb2HEWxEE83wFG/s400/trizajedan.jpg" width="400" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<b>Koliko je teško za kreativnu
industriju da pronađe nove talente na početku 21. veka, u
digitalnom okruženju i globalnom kontekstu ekonomije?</b></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
- Reputacija određene agencije je
najbolja za regrutovanje novih kadrova. Svakodnevni posao koji
agencija radi je njena jedina prava vizitkarta. Nagrade koje osvaja
su njena najbolja preporuka. Mladi talenti su uvek tražili mesto na
kojem će zasijati. Dostupne su im sve publikacije o advertajzingu,
čije veb-adrese se nalaze u njihovim bukmarks barovima. Oni često
znaju ko je ko u industriji i zato žele da rade na mestu na kojem se
i inače prave kampanje koje su im omiljene. Zato treba biti ponosan
na ono što jesi. Promovisati svoj rad, ono u šta verujete, mladi
talenti će to pratiti i na kraju doći do vas.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
<b>Prema broju nagrada na velikim
festivalima, kao da područje Jugoistočne Evrope jeste veliki izvor
talenata. Da li se slažete, i ako je odgovor da, kako biste
objasnili ovaj fenomen?</b></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
- Dovoljno smo srećni da imamo mnogo
problema. I to svake vrste: socijalnih, ekonomskih, a u okviru naše
industrije i problema sa budžetima za kampanje. Svakodnevni život u
Istočnoj Evropi je neprestani izvor brifova. I to nas usredsređuje
da se pojavljujemo sa najpametnijim rešenjima. Pobednička ideja
obično počinje sa fascinantnim kontekstom. Ljudi, povezani sa
lokalnim habitatom, koji se opredeljuju za to kao za polaznu tačku,
uvek dobro prolaze pred žirijem. Da, "nova Evropa" postiže
sve bolje i bolje rezultate na festivalima. Ja sam optimista, postoji
mnogo potencijala na ovim prostorima. Mnogo jedinstvenih mogućnosti.
Mnogo mladih talenata. Ali ne smemo da se zavaravamo, mi smo i dalje
autsajderi na međunarodnim smotrama. Dobra strana toga je što nas
to ohrabruje da budemo hrabri.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<b>Kreativna industrija ne može samo da
se osloni na talente. Čak i važnije jeste neprestano učenje i
konstantno "osluškivanje" aktuelnih trendova. Da li
globalni kontekst i digitalno okruženje pomažu kreativcima iz
Istočne Evrope da igraju u "premijer ligi", uz kolege sa
razvijenijih zapadnih tržišta?</b></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
- Ja bih to nazvao demokratizacijom
inspiracije. Ne treba da budete u neposrednoj blizini da biste
pratili najnovije trendove u Njujorku ili videli kreacije andergraund
umetnika u Tokiju. Dovoljno je da preduzmete malo onlajn
istraživanje. Istočna Evropa nema pravo na izgovor za "nestašicu
inspiracije". Treba da pobeđujemo u najboljoj ligi igrajući na
pravi način sa našim prednostima.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: large;"><i>Aktuelnost: Zanimljivo istraživanje Infostuda uz
Šesti regionalni online sajam zapošljavanja</i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: x-large;"><b>Mogućnost napredovanja važnija od
plate</b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhBjqzyCTsb2wnBoyMENYoIIjDdz2UpzE-9XkuiLmZhXbZUEqm-HDWM0YpA3jQG_nn4SAMoCa3KLK4G5PveqXS4tmJVwNCk1abdVbykDz9dkRE6dCZUJ-T9sw7c4mmaDi8Wpr3SnqK97hta/s1600/karijera.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="512" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhBjqzyCTsb2wnBoyMENYoIIjDdz2UpzE-9XkuiLmZhXbZUEqm-HDWM0YpA3jQG_nn4SAMoCa3KLK4G5PveqXS4tmJVwNCk1abdVbykDz9dkRE6dCZUJ-T9sw7c4mmaDi8Wpr3SnqK97hta/s640/karijera.jpg" width="640" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: large;"><br /></span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: large;">Zadovoljni zaposleni najbolji
ambasadori kompanije u kojoj rade * Potraga za poslom se potpuno
preselila na internet, pa milenijalsi najčešće posao traže preko
specijalizovanih sajtova za zapošljavanje</span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Beograd /// U susret 6. regionalnom
online sajmu zapošljavanja i obrazovanja „Virtualni dani karijera
i znanja“, koji će se održati od 21. do 28. oktobra na adresi
www.dankarijera.com, sajt Poslovi.infostud.com je istraživao šta je
generaciji Y najbitnije na radnom mestu, na koji način formiraju
stav o poslodavcu, kakav set beneficija najviše cene, na koji način
traže posao i koja je željena visina zarade. U istraživanju koje
je sprovedeno tokom septembra na sajtu učestvovalo je blizu 1.500
ispitanika.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
Kako u godinama koje dolaze, pripadnici
milenijumske generacije, tj. rođeni 80-ih i do sredine 90-ih,
postaju dominantni na tržištu rada, ovogodišnji online sajam će u
najvećoj meri biti prilagođen pripadnicima ove generacije.
Najvažnije napredovanje je u skladu sa zalaganjem.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
Na pitanje šta im je najbitnije kod
posla koji traže, gotovo 80 odsto ispitanika iz generacije Y je
navelo da je to mogućnost napredovanja u skladu sa angažovanjem na
radnom mestu. Na drugom mestu je adekvatna zarada (74%), zatim
prijava i redovno plaćeni doprinosi (68%). Važno im je i da posao
bude u skladu sa njihovim formalnim obrazovanjem, a stabilno i
sigurno zaposlenje se navodi kao peti najbitniji faktor. Fleksibilno
radno vreme se takođe nalazi u vrhu prioriteta.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
Stav o poslodavcu kod koga konkurišu
za posao oko 70% „ipsilonaca“ formira na osnovu sajta kompanije.
Za dve trećine ispitanih najbitniji izvor su iskustva bivših i
sadašnjih zaposlenih, pa je još jednom potvrđeno da su zadovoljni
zaposleni najbolji ambasadori kompanije u kojoj rade. Na trećem
mestu su rezultati Google pretrage (55%), potom sajt Agencije za
privredne registre (35%), a profili poslodavca na društvenim mrežama
(Facebook, Twitter, LinkedIn) nalaze se na petom mestu (26%).</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
- U uslovima kada je jedan od najvećih
izazova sa kojim se suočavaju HR odeljenja mnogih kompanija
privlačenje i zadržavanje kvalitetnog kadra, u prvi plan dolazi
efikasnost alata za regrutaciju i selekciju koji poslodavcima znatno
olakšavaju dolazak do potrebnih kadrova. Kako se potraga za poslom
potpuno preselila na internet, od izuzetne važnosti je nastup
poslodavca prema potencijalnim zaposlenima, odnosno svest o važnosti
izgradnje dobre strategije brendiranja kroz koju može da pošalje
poruku o svojim vrednostima, uslovima rada u kompaniji i da se
istakne od konkurencije i samim tim zainteresuje i privuče adekvatne
zaposlene - kaže Tatjana Vidaković, zadužena za odnose s javnošću
u Infostudu.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
Potraga za poslom se potpuno preselila
na internet, pa milenijalsi najčešće posao traže preko
specijalizovanih sajtova za zapošljavanje, što je navelo 90 odsto
ispitanika, zatim preko sajtova kompanija koje traže radnike (50%),
ali i preko mreže ličnih kontakata (48%). Na četvrtom mestu je
Nacionalna služba za zapošljavanje (43%), a onda slede društvene
mreže (31%). Pregledanje oglasa u novinama nije među popularnijim
načinima traženja posla među generacijom Y (25%), pokazuje
istraživanje. Što se tiče uloge društvenih mreža u traženju
posla, svaki treći navodi da su lični profili na društvenim
mrežama bitni jer daju sliku poslodavcu o profilu ličnosti
potencijalnog zaposlenog.
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: large;"><b>Mogućnosti za poslodavce</b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
- Značajnu uštedu resursa i dolazak
do adekvatnih kandidata na sajtu Poslovi.infostud.com omogućava i
platforma za poslodavce kroz koju oni mogu jednostavno da prate i
pregledaju sve pristigle prijave. Poslodavac vrlo lako može da obavi
proces predselekcije, da rangira kandidate zavisno od toga koliko
odgovaraju potrebama konkursa i da ih jednostavno obavesti o ishodu
konkursa za posao. U slučaju kada se za neku poziciju traže
zaposleni sa vrlo uskim specifičnim znanjima, softver koji smo
razvili i velika baza kandidata omogućavaju poslodavcima da pošalju
ponudu za posao i onima koji ne konkurišu aktivno na oglase za
posao, ali poseduju tražene kvalifikacije i samim tim su vrlo
kvalitetni kandidati - kaže Tatjana.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<b><span style="font-size: large;">Dobra plata, bonusi i
nagrade</span></b></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Što se tiče željene visine zarade,
gotovo četvrtina „milenijalsa“ očekuje platu u rasponu od
40.000 do 60.000. Sličan je procenat i onih koji bi želeli platu
između 60.000 i 80.000 dinara, a plata ispod 40.000 dinara bi
zadovoljila tek oko 13% anketiranih. Jedna desetina pripadnika
generacije Y priželjkuje platu preko 100.000, a gotovo isti je broj
onih koji očekuju da im zarada bude preko 150.000 dinara. Što se
beneficija koje najviše cene kod poslodavca, ispitanicima iz Y
generacije su najvažniji bonusi i nagrade. Visoko je kotirano i
plaćeno osveženje ili obrok na radnom mestu, a potom pokriveno
privatno penziono ili zdravstveno osiguranje. Među najcenjenije
beneficije spada obezbeđen laptop i mobilni telefon za ličnu
upotrebu, a zatim i automobil koji se dobija na korišćenje. U grupu
najpoželjenih pogodnosti spadaju i pokriveni troškovi sportskih i
kulturnih aktivnosti, popusti pri kupovini roba i usluga, ali i
vikend druženja u organizaciji kompanije.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: large;"><i>Dobra knjiga:</i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: x-large;">Brend i talenat</span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: large;">Naziv: Brand and Talent</span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: large;">Autor: Kevin Keohane</span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: large;">Izdavač: Kogan Page, februar 2014.</span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: large;">Jezik: Engleski</span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiR_uF0r_jfZYWv9V7xget6ySrM84Jw6esqQrEvML_qGZZfvxHeLk2a_AGBXo_s52_YTg6YA1acYXpEqjszQ6b9jHx-1k7k93tNvDc8chGj8B5-I-qOLcrUr3Qn__UpzcG4IqIFp5PfnSQU/s1600/knjiga.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiR_uF0r_jfZYWv9V7xget6ySrM84Jw6esqQrEvML_qGZZfvxHeLk2a_AGBXo_s52_YTg6YA1acYXpEqjszQ6b9jHx-1k7k93tNvDc8chGj8B5-I-qOLcrUr3Qn__UpzcG4IqIFp5PfnSQU/s320/knjiga.jpg" width="213" /></a></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Mnoge knjige su posvećene brendovima,
mnoge druge talentima, ali retke su one među čije korice je stalo i
jedno i drugo. A ljudi "od prakse" odavno znaju da su ta
dva "entiteta" gotovo nerazdvojiva i da zajedno čine
udarnu snagu poslovnog uspeha. Evo i kako: vodeće kompanije igraju
igru tako da privlače nove talente kroz svoj poslovni identitet, što
uključuje prepoznatljivost u javnosti, interni kodeks ponašanja,
proklamovane vrednosti i ciljeve. U knjizi "Brend i talenat"
autora Kevina Keohena objašnjeno je kako je moguće bolje
komunicirati sa talentima koji će unaprediti poslovanje pre, tokom
postupka "regrutovanja" i posle njihovog ulaska u
kompaniju.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
Autor je zagovornik strategije
"pridruži se" koja podrazumeva uvažavanje potreba samog
brenda, marketinga, ljudskih resursa, korporativne komunikacije,
interne komunikacije i informacionih tehnologija. Keohen integriše
akademska saznanja iz ove oblasti i pokazatelje "sa terena"
i uključuje studije slučajeva, intervjue. Recenzenti knjige koja je
objavljena u februaru prošle godine puni su reči hvale. Jedan od
njih primećuje kako je za uspeh biznisa od suštinske važnosti
kombinacija dobre reputacije i angažovanja pravih ljudi. "Iako
su ova dva aspekta nerazdvojiva, većina kompanija ih tretira
zasebno. Kevin Keohen nudi efektivan, istovremeno jednostavan način
za integrativni pristup ovom izazovu."</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: large;"><i>Vesti:</i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: large;"><b>Održan 22. Golden Drum</b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Portorož /// Od utorka do juče u
Portorožu je trajao 22. advertising festival Golden Drum, koji slovi
za jedan od najvažnijih u Evropi. Za nagrade je pristiglo više od
1.200 prijava iz 25 zemalja "nove Evrope". Za glavnu
nagradu Golden Net, kao i ostala Golden Drum priznanja, nadmetali su
se radovi pristigli iz 26 različitih mreža. Od ukupnog broja
radova, 396 su prijavile nezavisne agencije i time povećale broj
učesnika festivala na 255. Najveći rast u prijavljenim radovima u
odnosu na prošle godine vidljiv je u kreativnoj industriji Bugarske.
Nju prate i druge zemlje iz regiona: Mađarska, Slovenija, Turska,
Rumunija, zatim Slovačka i Austrija.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: large;"><b>Bronza za “Dramu u taksiju” na
Cresta festivalu</b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Beograd /// Kampanja „Drama u
taksiju" agencije McCann Beograd osvojila je bronzanu medalju na
ovogodišnjem Cresta festivalu u kategoriji Media&Entertainment
(online film). Ova kampanja nastala je u okviru repozicioniranja i
osvežavanja imidža jednog od naših najuglednijih pozorišta,
Jugoslovenskog dramskog pozorišta (JDP), i jedina je kampanja iz
Jugoistočne Evrope koja je ušla u finale i osvojila neku od nagrada
na ovom uglednom festivalu.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Cresta festival jedna je od
najprestižnijih manifestacija u oblasti advertajzinga koju
organizuju njujorška kompanija Creative Standards International u
saradnji sa Međunarodnim udruženjem za oglašavanje (IAA). Žiri, u
kojem je više od sto kreativaca iz celoga sveta, prijavljene radove
ocenjuje na osnovu samo dva kriterijuma: izvrsnost kreativne ideje i
kvalitet njene realizacije. Prethodno, ova kampanja je osvojila
nagradu SoMo Borac za viralni block buster na Weekend Media festivalu
u Rovinju, nagrade Zlatni i Srebrni bubanj na regionalnom festivalu
Golden Drum u Portorožu, učeštovala je u finalu AdCup festivala,
kao i nagradu na uglednom Njujorškom festivalu advertajzinga.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: large;"><b>Kaktus 2015. u Beogradu</b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Beograd /// Marketing mreža 29.
oktobra u Beogradu organizuje prvi nacionalni Festival integrisanih
komunikacija – KAKTUS 2015. Festival pod sloganom "Ideje koje
opstaju" ponudiće program iz različitih oblasti integrisanih
komunikacija, kao i pregled najnovijih svetskih trendova. Dnevni
konferencijski deo festivala činiće predavanja i radionice
stručnjaka, među kojima su i Atanas Raykov, General Manager CEE u
kompaniji Viber, Marijana Prpić, brending direktorka u kompaniji
Google, Svetlana Stavreva, direktorka marketinga i komunikacija u
kompaniji IBM za Jugoistočnu Evropu, Jacob Kobi Gamliel, osnivač
jedne od najvećih digitalnih agencija u Izraelu - iSOCIA, Catalin
Dobre, Executive Creative Director, McCann Bucharest...</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: large;"><b>"Uhvati dobar PRavac"</b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Beograd /// Sedma međunarodna
konferencija pod nazivom “Uhvati dobar pravac” održaće se 13. i
14. novembra na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu u
organizaciji Društva Srbije za odnose s javnošću (DSOJ)
Ovogodišnja konferencija PRilika odgovoriće na goruća pitanja iz
struke, kako se uspešno suočiti sa promenama i ići u korak sa
trendovima. DSOJ će ove godine imati priliku da ugosti renomirane
predavače iz Evrope i regiona, između ostalih i vodeće međunarodne
komunikacione stručnjake kakvi su Yogesha Joshia, predsednik ABCI,
prof. Jose Cordeiru sa Singularity univerziteta i Bernadettu Gutmann,
UNICEF Geneva.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: large;"><b>Imenovani članovi žirija za "Sempler"</b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Beograd /// Odabran je devetočlani
međunarodni žiri na čelu sa Markom Vičičem, koji će ocenjivati
radove prijavljene na Sempler, takmičenje za najbolje medijske
strategije godine. Uz Vičiča, koji je partner i izvršni kreativni
direktor u agenciji za oglašavanje Futura DDB, radove će ocenjivati
Radovan Aleksić, komercijalni direktor za napredne medijske usluge u
srpskoj digitalnoj agenciji Drive, Damir Ciglar, osnivač i direktor
hrvatske agencije za oglašavanje Imago, Filip Dimitrov, direktor za
upravljanje odnosima sa naručiocima u makedonskoj agenciji za
oglašavanje New Moment, Katja Kek, izvršna direktorka za marketing
i razvoj u preduzeću Mercator, Ksenija Latković Kozarac, izvršna
direktorka medijske agencije OMD iz Hrvatske, Joško Mrndže,
regionalni direktor u preduzeću Google Adriatics iz Hrvatske,
Gordana Periškić, izvršna direktorka marketinga u hrvatskoj
Podravci, i Toni Tomašek, kreativni direktor u grupi Publicis
Slovenija. Ko će biti dobitnik nagrada Sempler, koje će ove godine
prvi put biti dodeljene u devet kategorija, saznaćemo na 17.
konferenciji medijskih trendova SEMPL, koja se održava 26. i 27.
novembra u Portorožu.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: large;"><b>MCG Summit Beograd 2015</b></span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Beograd /// Posle prošlogodišnje prve
FMCG konferencije 2014, i ove godine će se u Beogradu na jednom
mestu okupiti ključni ljudi iz sektora robe široke potrošnje u
Srbiji i regionu, kao i brojni stručnjaci. InStore magazin
organizuje 2. FMCG Summit Belgrade konferenciju koja će biti održana
24. novembra u hotelu «Kraun plaza». FMCG Summit je konferencija o
trgovačkom sektoru u regionu koja se organizuje u Beogradu,
Sarajevu, Skoplju i Zagrebu. Konferencija, koja nudi priliku za
poslovno umrežavanje, sticanje novih znanja i razmenu iskustava,
prošle godine je okupila blizu 400 učesnika iz sedam država.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: large;"><i>Da li ste znali:</i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
Univerzitet Nortvestern iz Čikaga je
1900. bio prva visokoškolska ustanova koja je u svoj obrazovni
program uvrstila advertajzing. Iste godine u Americi su se pored
puteva pojavili prvi bilbordi.</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br />
Godine 1922, bukvalno na rođenju
komercijalnog radija, ponuđena je prva radijska reklama po ceni od
100 dolara za 10 minuta reklamnog sadržaja.
</div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<br /></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<span style="font-size: large;"><i>Mali pojmovnik</i></span></div>
<div style="margin-bottom: 0in;">
<b>Ljudski kapital</b> - veštine, znanje i
iskustvo u posedu pojedinca ili populacije posmatrano u smislu
njihove vrednosti ili koštanja za organizaciju ili zemlju.
Povremeno, termin ljudski kapital se poistovećuje sa terminom
ljudski resursi, ali je opšteprihvaćeno da ovaj drugi pojam
obuhvata širi spektar značenja.
</div>
<br />
<div style="margin-bottom: 0in;">
Oksfordski rečnik</div>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-33364987325930112132015-10-13T14:21:00.000+02:002015-12-03T14:21:51.930+01:00Jevrejska populacija u Francuskoj je na početku svog kraja<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;">Francuski
istoričar Žorž Bensusan otvoreno o antisemitizmu u svojoj zemlji<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEilfbErxitRhe3nbAdPuq7_BEiuihiOq-pV2_zof6fWaWbQrA9LqjxdcDizilQSqw3ezIsZqqLgup73UJpDA7Hxq5OLV-EwpvEI3tcqsvGnpnct1DP7DAw77-t0pnYTkf9wM45OfbbqXTKJ/s1600/francuzz.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="400" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEilfbErxitRhe3nbAdPuq7_BEiuihiOq-pV2_zof6fWaWbQrA9LqjxdcDizilQSqw3ezIsZqqLgup73UJpDA7Hxq5OLV-EwpvEI3tcqsvGnpnct1DP7DAw77-t0pnYTkf9wM45OfbbqXTKJ/s400/francuzz.jpg" width="357" /></a></div>
<h3 style="text-align: left; text-indent: 0in;">
<span lang="SR">"Ja
nemam ambiciju da kao Francuz delim lekcije Srbima" * Između 2000. i 2015.
47.000 Jevreja otišlo je iz Francuske u Izrael. Istovremeno, ne postoje tačni
podaci koliko je ljudi emigriralo u SAD, Kanadu, Australiju, Novi Zeland *
"Ako ja o antisemitizmu govorim u svojoj zemlji, rizikujem da budem
okvalifikovan kao rasista"</span></h3>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">"Ja
nemam ambiciju da kao Francuz delim lekcije Srbima. Došao sam u Beograd da
govorim o Holokaustu, o sećanju, o antisemitizmu, sa istorijskog aspekta, kao
istoričar", kaže nam Žorž Bensusan, istoričar, glavni urednik časopisa o
istoriji Holokausta i glavni urednik u Memorijalu Šoe. On je prošle sedmice
boravio u Beogradu na trodnevnom seminaru za nastavnike "Istorijski
pristup holokaustu i masovni zločini na Balkanu".<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">Pomirljivo
dodaje: "Generacije koje žive danas u Srbiji nisu poznavale Drugi svetski
rat, i stoga nisu odgovorne za zločine svojih predaka", ali i upozorava:
"Međutim, postoji pitanje pravde. Da bismo se oslobodili teškog nasleđa,
treba o njemu iskreno govoriti, pisati. Baš kao i u psihoanalizi, gde se treba
suočiti sa onim što je teško, zbog čega je dobar istoričar na izvestan način
psihoanalitičar."<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"></span><br />
<a name='more'></a><span lang="SR"><br />Na
momente sticao se utisak da je naš sagovornik jedva dočekao da dođe u Srbiju
ne, kako je sam rekao, da ovde drugima drži lekcije, već da otvori dušu o
stanju u svojoj zemlji. Evo podataka koji i iz udaljene srpske perspektive
deluju zabrinjavajuće: između 2000. i 2015. 47.000 Jevreja otišlo je iz
Francuske u Izrael. Istovremeno, ne postoje tačni podaci koliko je ljudi
emigriralo u SAD, Kanadu, Australiju, Novi Zeland. Stoga se zatvaraju jevrejske
škole jer nema više učenika, radnje, jer nema mušterija. "Judeizam u
Francuskoj je na početku kraja. Ja sam pesimista. To je jasna tendencija, ali
kada se suočavaju sa novom situacijom, savremenici često imaju problem da
razumeju to novo jer njihov intelektualni sklop datira od pre trideset ili više
godina", kategoričan je Bensusan.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">-
Jedan deo Jevreja koji odlaze imaju ekonomski motiv, ali mnogi iz bezbednosnih
razloga, naročito parovi sa decom, koji kažu da više ne žele da žive u strahu.
Ali još više zabrinjavajuće što se o tome ne govori u Francuskoj. Demokratija
je samo reč, u Francuskoj pre svega vlada oligarhija, a javnošću dominira
medijska oligarhija koja nameće svoje viđenje stvarnosti. Drugačiji glasovi se
teško čuju. Postoje snage koji ne dozvoljavaju da se vide te drugačije
stvarnosti. Postoji veliki broj intelektualaca koji su svesni ovih problema,
ali koji nikada nisu pozvani da govore u medijima. Kada je u pitanju
demografija, imamo odlične stručnjake, koji vide da Francuska menja svoju
populacionu strukturu. Ali, kao što se pre pedesetak govorilo o antifašizmu i
ako niste bili u tom diskursu, bili biste izopšteni, ako ja sada govorim o
ovome u svojoj zemlji, rizikujem da budem okvalifikovan kao rasista - kaže
urednik časopisa "Šoa".<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;">Šta
je "Šoa"?</span><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">Naziv
ovog izdanja je reč koja je zapravo sinonim za Holokaust i označava uništavanje
Jevreja u Evropi. Ali smisao nije isti, napominje sagovornik. "Posle rata,
teško nam je bilo da otkrijemo reč koja će objasniti ono što se dogodilo. Sami
Jevreji su pred kraj rata i neposredno po njegovom završetku koristili reč
"Hurban", što se može prevesti kao "uništenje", ali ona se
u užem smislu odnosila na destrukciju dva hrama. Trebalo je zato naći novu reč
i u hebrejskom jeziku, u Izraelu vrlo brzo su preuzeli reč "šoa", ali
samo u Izraelu, a ne u ostatku sveta. Razlika između "šoa" i
"Holokausta" jeste ta što je prva u svakodnevnoj upotrebi i nema
religijsku pozadinu kao druga (žrtvovanje bogu). Ta reč se nametnula u nekim
delovima Evrope, recimo u Francuskoj, posle filma Kloda Lancmana od pre
tridesetak godina koji se takođe zove "Šoa". Reč šoa se ustalila u
još nekim zemljama, pre svega frankofonskim.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">Nije
bilo masovnog pogroma Jevreja u Francuskoj tokom Drugog svetskog rata. Jevreji
iz Francuske čine 1,3 odsto od svih žrtava Holokausta u Evropi. Od predratne
populacije Jevreja u toj zemlji, stradalo je 25 odsto. Ipak antisemitizam
postoji, i to veoma jak. On je imao dva pika, jedan je bio prilikom afere
Drajfus, a drugi 30-ih godina prošlog veka. Između je bio period zatišja,
period između dva rata, kada se društvo pomirilo kada je u pitanju ta tema.
Francuska nema centralnu ulogu kada je u pitanju Holokaust. Da li je
antisemitizam prisutan danas? Da, on nije izmišljen, kaže naš sagovornik. Već
nekih 20-ak godina kako se rađa novi antisemitizam u Francuskoj. Deo javnosti
je negirao taj novi antisemitizam, do trenutku kada su se pojavili mrtvi.
"Mi smo jedina zemlja u Evropi u kojoj je ubijeno osam ljudi zato što su
Jevreji, i to zadnje dve i po godine, od 2012."<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">-
Naravno, ima i drugih zemalja gde je antisemitizam jak, možda i jači, ali
jedino u Francuskoj je bilo mrtvih. To je čitava jedna javnost koja je bila na
levoj političkoj opciji, koja nije prihvatala novi antisemitizam. A mi smo
danas suočeni sa jakim antisemitizmom, koji za posledicu ima da su sve sinagoge
i jevrejske škole pod zaštitom policije i vojske. U mom kvartu su jedna velika
škola i velika škola. Od januara ispred škole tamo stoje tri jako naoružana
vojnika. I ispred sinagoge su vojnici. Ispred memorijala Šoa su tri vojnika i
tri policajca. Vojska zato što nema dovoljno policajaca jer zbog atentata koji
se dešavaju, više od 2.000 policajaca je angažovano da bi čuvalo pojedince, od
predsednika Francuske, pa naniže. Između ostalog, i veliki rabin Francuske ima
pored sebe dvojicu policajaca koji ga stalno prate - kaže Bensusan.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">Predrasude
i na levici i na desnici<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">Francusko
društvo je svesno šoe, ima jako veliki broj ljudi (80 odsto) koji smatraju da
ova tema treba da bude u školskom programu. Veliki broj Francuza smatra da je
Holokaust najznačajniji događaj tokom Drugog svetskog rata, što je bilo
nezamislivo pre tridesetak godina, dodaje naš sagovornik. "Veliki napor je
učinjen da se obrazuje stanovništvo, 1982. u školski program viših razreda
osnovne i u srednjoj školi ušao je učenje o Holokaustu. To su sada generacije
zrelih ljudi. Ipak, malo je paradoksalno što nema mnogo istoričara u Francuskoj
koji se bave Holokaustom, za razliku od Nemačke ili SAD." Takođe, važan
razlog je bio i taj što je šezdesetih godina prošlog veka jevrejska zajednica u
Francuskoj postala najbrojnija u Evropi. Svuda u ostatku kontinenta, došlo je
do pada, a u Francuskoj do rasta. Međutim, "đavo ne miruje".<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">-
Antisemitizam u Francuskoj, onaj nasilni, radikalni, potiče sto odsto od
populacije arapskog porekla, islamistički nastrojene. Ali, kada su u pitanju
ideje, on se može pronaći kod ekstremne desnice, na primer katolički radikali,
i to ne samo oni, te kod ultralevice koja je izrazito anticionistička, pri čemu
taj anticionizam flertuje sa antisemitizmom. Imamo ankete iz 2014. koje govore
o antisemitskim predrasudama, iz kojih smo shvatili da su one na istom nivou
kod ekstremne desnice, kako i ekstremne levice - objašnjava naš sagovornik uz
opasku da je antisemitizam strast, i ne treba očekivati da bude racionalan.
"U njemu postoje kontradiktorne slike koje jedna drugu potiru. Recimo,
1920. u antisemitskim sredinama, Jevrejin je prezren što je s jedne strane
podsećao na Trockog, a s druge na Rokšilda."<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">Antisemitizam
nije problem broj jedan u Francuskoj, svestan je naš sagovornik. On ističe da
je najveći problem masovna nezaposlenost. Drugo je kriza francuskog identiteta,
morala, i to teška. U Francuskoj je mnogo jača kriza ta kriza nego u nekim
drugim zemljama, pošto postoji veliki problem imigracije, njene integracije.
Danas je Francuska suočena sa problemom radikalnog islama koji nije postojao
pre četiri decenije. Društvo je trenutno potpuno raspolućeno, a sadašnji
antisemitizam se nadovezuje na nekadašnji - francuski, kao i onaj arapski
antisemitizam.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR">-
Ako bi integracija stanovništva arapskog porekla uspela, antisemitizam bi mogao
da se smanji, jer bi integracija značila asimilacija, odnosno usvajanje nekih
vrednosti Francuske Republike među kojima nije antisemitizam. Ali, ja u to ne
verujem. Mislim da može da dođe do integracije u smislu socijalne hijerarhije,
da ti ljudi postanu deo srednje klase, ali to bi moglo da se desi, a da se
antisemitske predrasude ne izgube. Postoji mit da se antisemitizam smanjuje sa
obrazovanjem, međutim to nije tačno. Antisemitizam je u tim sredinama najčešće
stvar porodičnog nasleđa. Treba dodati i to da su Arapi muslimani veoma brojni,
ima ih najmanje šest miliona, a Jevreji sve malobrojniji, njihov broj je
trenutno između 500 i 550 hiljada. Stoga bismo čak mogli zamisliti da će
francuske vlasti sve više zatvarati oči pred antisemitizmom, što će dovesti do novog
iseljavanja Jevreja - upozorava Bensusan.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;">Misija
memorijala i časopisa<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span style="text-indent: 0in;">Pre
svega misija se odnosi na Francusku i odnosi se pre svega na srednjoškolce i
osnovce. Ali, takođe i na javnost koja posećuje naše izložbe i čitaoce našeg
časopisa, odnosno naših knjiga. Ali, generalna misija se odnosi na Francuze i
frankofonu publiku. Od 2005. memorijal se proširio, ima više novca, ima i
međunarodnu misiju i većina novih misija se odnose na obuku u inostranstvu.
Postoje dva aspekta, memorijal organizuje obuku na licu mesta u inostranstvu sa
lokalnim istoričarima kao što je slučaj u Beogradu, i organizuje seminare od
nekoliko dana koja obuhvata istoričare iz drugih zemalja u Parizu.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;">Zablude
levice</span><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span style="text-indent: 0in;">Kad
govorim da ekstremna levica ima tendenciju ka antisemitizmu, to nije ništa
novo. Ona je u 19. veku bila jako antisemitska, još pre afere Drajfus. Tako je
osnivač najvećeg sindikata u Francuskoj bio antisemita. Dakle postoji ta
tradicija na levici. To se može objasniti tako što se stavlja znak između
Jevreja i kapitala, novca. To razmišljanje nikada nije nestalo. To se videlo
čak i u komunističkom pokretu u Francuskoj tokom tridesetih i četrdesetih
godina prošlog veka. Kada je došlo do kolonijalne traume na severu Afrike,
došlo je do razmišljanja levice koja je bila antikolonijalna. Tu je slika
Arapina koji se posmatra kao imigrant u Francuskoj, koji je uvek doživljavan
kao žrtva. I u tom antikolonijalnom kontekstu, Izrael se doživljava kao</span></div>
<br />
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-35210845663730803382015-09-12T13:30:00.000+02:002015-12-03T13:50:41.520+01:00U službi zadovoljnih potrošača<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<h3 style="background-color: white; background-image: initial; background-repeat: initial; color: #222222; font-family: arial, sans-serif; text-align: left; text-indent: 0.5in;">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjBG5QAp2TVSTU6dn9u1gaK3uX1ovgc3nQTYt3sgLFwDAT5hzE4if4rqq_MtTC6iMZVg8eQ3QaN-KQr6vQ-P-T2NcHkdTI_PZ0OzdAQBXXICrcJboUAkaOg8XMGhieWV_25Q2_v004krjkp/s1600/ma091_ocp_w380_h199.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="334" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjBG5QAp2TVSTU6dn9u1gaK3uX1ovgc3nQTYt3sgLFwDAT5hzE4if4rqq_MtTC6iMZVg8eQ3QaN-KQr6vQ-P-T2NcHkdTI_PZ0OzdAQBXXICrcJboUAkaOg8XMGhieWV_25Q2_v004krjkp/s640/ma091_ocp_w380_h199.jpg" width="640" /></a></div>
</h3>
<h3 style="text-align: left; text-indent: 0in;">
<br /></h3>
<h3 style="text-align: left; text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">NAŠTA
TEMA: INDUSTRIJA KOMUNIKACIJA U DIGITALNOM OKRUŽENJU</span></span></h3>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">I
to ne bilo kakvih, već pametnih potrošača! Zabaviće ih, čak nasmejati vešto
smišljena reklama. Ali, oni hoće više: da brend bude stalno tu, zbog njih, da
im ne nude samo popuste ili nagrade za lojalnost, već i dobro iskustvo, servise
koji im znače, olakšavaju ili upotpunjuju svakodnevicu... Može? Naravno da
može, jer ako ne može - "adio"... Jer oni su moderni potrošači!<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Digitalno
okruženje više nije novost. Proželo je svakodnevicu na toliko načina da bismo
zaista mogli da se zapitamo kakav bi nam život bio kada bi, hipotetični rečeno,
neko pritisnuo dugme za isključivanje. Navikli smo se, zar ne? Istovremeno, i
dalje fascinira da se sve to dogodilo za manje od 20 godina, a da je, ni za
celih 10, došlo do "svetlosnog"
ubrzanja. Skoro da izgleda kako više ništa ne može da nas iznenadi u digitalnom
sazvežđu, jer novotarije sustižu jedna drugu.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"></span></span></div>
<a name='more'></a><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />Međutim,
ako smo se navikli, čak i ako smo počeli da koristimo, ili je bolje reći - da
uživamo u blagodetima našeg doba, to ne znači da nije moguće postaviti pitanje
koliko smo uspešni u tome. Ovo pitanje dobija na snazi ako je namenjeno onima
koji primenjuju digitalne mogućnosti zbog unapređenja sopstvenog poslovanja. A
kako je "Marketing&Advertising" posvećen komunikacionoj
industriji, ovde ćemo se koncentrisati na to kako se kreatori komunikacija
danas snalaze u digitalnom okruženju.<o:p></o:p></span><br />
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><b>Ana
i Jana</b><o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Najpre
da predstavimo sagovornice. Reč je o dve ekspertkinje koje svakako imaju šta da
kažu o ovoj temi. Ana Anđelić je direktorka za globalne strategije u
multinacionalnoj mrežu Havas LuxHub (advertajzing i pr izdanak Avaza - jedne od
najstarijih novinskih agencija). Ana je istovremeno spisateljica, doktorka
sociologije. Britanski Gardijan ju je uvrstio među 10 najuticajnijih globalnih
stratega na polju unapređenja brendova, potrošačkog iskustva, životnih stilova.
Živi i radi u Njujorku.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />Jana
Savić Rastovac je kreativna direktorka u agenciji McCann Beograd. Jedna je od
prvih žena na poziciji kreativnog direktora u Srbiji. Kreirala je slogane i kampanje za neke od najvećih
domaćih i inostranih brendova, poput Lav
piva, Raiffeisen banke, Nestlea, Coca-Cole, Mts-a, MTV-ija. Među nagradama je i najprestižnije svetske
priznanje iz oblasti advertajzinga Kanski lav, koji je dobila 2011, inače
prvi za Srbiju. Jedan je od autora
knjige "Hacker, Maker, Teacher, Thief", bila je član žirija
Njujorškog festivala kreativnosti.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><b>Neprestano
traganje</b><o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Na
početku ih pitamo: Da li je ovladavanje
digitalnim tehnologijama od strane marketinških stručnjaka nužan preduslov u
tranziciji od tradicionalnog brenda do savremenog brend experience? Jana kaže
da ovladavanje digitalnim tehnologijama jeste stvar opšte kulture, neophodnost
vremena u kome živimo. Za marketinške stručnjake ono se podrazumeva, „ali ne
možemo o ovladavanju govoriti kao o školskom ovladavanju tipa - završio sam
prvi razred digitalnih tehnologija". Ovo je neprestani proces traganja,
stalnog istraživanja, praćenja sve bržih trendova, odabira novog i smislenog iz
sveta tehnologije I primene na svet ljudi od krvi i mesa.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br /> - Danas je teško pronaći brend, bez obzira na
kategoriju, kojem digitalna tehnologija nanosi štetu. Tehnologija donosi nove
izvore prihoda, nove mogućnosti za distribuciju i prodajne kanale, unapređuje
operacije i organizacionu komunikaciju, nudi nove načine stupanja u kontakt sa
mnogo širom publikom nego ranije. Ovo su činjenice. Istovremeno, izazov je da
se nove mogućnosti, organizacione strukture i procesi, biznis modeli koji
digitalna tehnologija donosi integrišu u već postojeće. To je ključni problem,
a ne pitanje potencijala digitalne tehnologije za brendove i biznis uopšte -
eksplicitna je Ana.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><b>"Ooo!"
efekat</b><o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Kada se kaže da najuspešniji igrači na tržištu
neprimetno integrišu tehnologiju i dizajn svojih brend experience-a, na šta se
tačno misli? Jana to veoma jednostavno objašnjava: To su sve one ideje na koje
imamo komentar "Ooo, kako je pametno!" To su brendovi koji su na
prirodan način spojili najnoviji gedžet i potrebu svog kupca. To su servisi
koji nam svakoga dana olakšavaju život i integrišu tehnologiju na način koji
život čini boljim, inspirativnijim, kvalitetnijim. Ana se opredeljuje za
unekoliko drugačiji ugao posmatranja. Ona pravi dinstinkciju između
tradicionalnog i savremenog marketinga:<br /><br /><o:p></o:p></span></span></div>
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: right; margin-left: 1em; text-align: right;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjpfawdADqGfE7K-6_X0xH26ZNo5G_b7mY15_RgY86hZqe3miD_WVkmBdlfSlUD92Y_3Z5bQ3qjzhrKO3TfCYH-hnc3aQfyRVrlMUOdtmmAcSI4IseOL-KHy-EorSA931i6Yc5lruddDaLd/s1600/david.png" imageanchor="1" style="clear: right; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjpfawdADqGfE7K-6_X0xH26ZNo5G_b7mY15_RgY86hZqe3miD_WVkmBdlfSlUD92Y_3Z5bQ3qjzhrKO3TfCYH-hnc3aQfyRVrlMUOdtmmAcSI4IseOL-KHy-EorSA931i6Yc5lruddDaLd/s1600/david.png" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><h3 style="background-color: white; background-image: initial; background-repeat: initial; color: #222222; font-family: arial, sans-serif; text-align: left; text-indent: 0.5in;">
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Verdana, sans-serif; font-size: x-small;"><i>Citat: </i></span></span><span style="font-family: Verdana, sans-serif; font-size: x-small; font-weight: normal; text-indent: 0in;">Ljudi u advertajzingu koji<br />ignorišu istraživanja su u opasnosti<br />kao generali koji ne obraćaju pažnju<br />na neprijateljske signale</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
</div>
<div style="text-align: right;">
<span style="font-family: Verdana, sans-serif; font-size: x-small; font-weight: normal; text-indent: 0in;"><i>Dejvid Ogilvi (1911-1999) osnivač</i></span></div>
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><div style="text-align: right;">
<span style="font-family: Verdana, sans-serif; font-size: x-small; text-indent: 0in;"><i>marketinške kompanije</i></span></div>
</span><br />
<div class="MsoNormal" style="text-align: right; text-indent: 0in;">
<i><span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Verdana, sans-serif; font-size: x-small;">Ogilvy & Mather, </span></span><span style="font-family: Verdana, sans-serif; font-size: x-small; font-weight: normal; text-indent: 0in;">otac</span></i></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: right; text-indent: 0in;">
<span style="font-family: Verdana, sans-serif; font-size: x-small; font-weight: normal; text-indent: 0in;"><i>modernog advertajzinga</i></span></div>
</h3>
</td></tr>
</tbody></table>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
</div>
<div style="text-align: right;">
<span style="font-family: Georgia, 'Times New Roman', serif;"><br /></span></div>
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">- U
svetu tradicionalnog marketinga, ogromno ulaganje u distribuciju je služilo kao
kompenzacija za loše proizvode i servise. Sve češće, čak ni najveća i
najkreativnija lansiranja proizvoda ne mogu da stvore masovan, ponovljiv i
održiv razvoj biznisa ako proizvod nema dobar market fit. Lekcija ovde je da je
proizvod podjednako važan kao i promocija. To je možda najvažnija marketinška
inovacija koju brendovi mogu da nauče od startapova koje se fokusiraju na
proizvod i iskustvo korišćenja proizvoda umesto samo na promociju - objašnjava.<o:p></o:p></span></span><br />
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />Evo
i primera: startapovi kao Farfetch, Net-a-Porter ili Spring imaju nedvosmislen
fokus na pravljenje digitalnih proizvoda i servisa koji se takmiče na tržištu,
ne samo na osnovu svoje distribucione strategije, nego na osnovu karakteristika
(killer features) koje potrošači žele da iskuse. Zahvaljujući ovoj “proizvod +
distribucija = moderan marketing” formuli, Airbnb je postao podjednako važan,
ili čak i važniji igrač nego Hilton, kaže naša sagovornica.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><b>Servisi
umesto poruka</b><o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Svako
malo, susrećemo se sa novim terminima. Evo ga još jedan: omni-channel!
Pojednostavljeno, to je skup kanala od prodavca do kupca. Zbunjuje, međutim, to
što se kaže da je kupac/potrošač u centru, a ne na jednom od krajeva
omni-channel. Kako to objasniti? Ana kaže da je kupac i njegovo ponašanje je u
centru brend fokusa. Kako ce neki brend da stupi u kontakt sa kupcem, da ga
zainteresuje, zadrži tu pažnju i stvori dugoročni odnos sa njim zavisi od
interesovanja, potreba i ponašanja tog kupca.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />Zato
je kupac u centru - sve brend odluke, počevši od obećanje vrednosti („value
promise“) do potvrde te vrednosti („value delivery“), zatim planiranja
angažovanja („engagement planning“) polaze od kupčevog sistema vrednosti i
opredeljenja, kao i njegovog životnog stila. Ključ uspeha je u tome koliko
brend razume kupca. Omnichannel planning je u drugom planu, i treba da se
savršeno nadoveže na ponašanje potrošača i na njegov životni stil.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />-
Brendovi treba da kreiraju servis, a ne poruke ka potrošačima, kako mi znamo da
kažemo "da se nađu na usluzi". Da dobro oslušnu ponašanja, potrebe i
životne navike sve zahtevnijeg tržišta. Danas za sebe tražimo sve više i više.
Potrošač zahteva mnogo, kreće između brendova, otvoren je da proba novo i
lojalan je samo onome što je za njega najbolje. Brendovi koji budu pokazali
iskrenu spremnost da stave potrošača u centar svojih aktivnosti biće oni koji
će pobediti - objašnjava Jana.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><b>Savršeni
lopovi</b><o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Zanimljiva
je teza da marketinški stručnjaci ne treba da budu inovatori, već „savršeni
lopovi“ koji za potrebe klijenata i brendova koriste kanale koje je već
osmislila i testirala tehnologija. Da li zaista ostaje da se ide tehnološki
utabanom stazom ili su ipak mogući dodatni prodori?<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />-
Cela popularna kultura predstavlja citat na citat, novo je uvek ekstenzija,
nadogradnja nečega postojećeg. Čak i kada negira postojeće, novo se referiše na
nešto drugo, a različito. Inspiracija dobrim je pozitivna stvar. Ukrštanje
dveju vrednosti još bolja. Na ukrštanju različitosti rađaju se novi kvaliteti -
kaže Jana. A Ana ideju“savršenog lopova” objašnjava konceptom „growth hacking“
- iskoristiti ponašanja koja već postoje i nadovezati se na postojeću socijalnu
dinamiku sa svrhom da se ubrza prihvatanje proizvoda ili servisa na tržištu.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />Growth
hacking usvaja pristup koji je direktno suprotan konceptu "savršenog
metka" (silver bullet) advertizing agencija. Umesto jednog mega-rešenja
(kreativne kampanje, npr), growth hacking neguje raznovrsnost mikro, jeftinih i
humanocentričnih unapređenja koje se onda pojačavaju u svrsi pravljenja
značajno većih pozitivnih ishoda za brend na duže staze. Novi prodori se
dešavaju na preseku između postojećih ponašanja i ideja, te načina kako ih
poboljšati, razviti, odnosno odgovoriti na njih. <o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><b>Džungla
podataka</b><o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Savremeno
digitalno okruženje, između ostalog, agencijama i njihovim klijentima omogućava
prikupljanje mnoštva podataka o kupcima/potrošačima. Kako se snaći u toj data
jugnle, kako iskoristiti podatke na najproduktivniji način, pitanje je s kojim
se susreću kreativci. Jana kaže da voli podatke. "Pomažu mi u kreativnom
radu. Strateško analiziranje i pravilno biranje relevantnih podataka iz džungle
o kojoj govorite je umetnost za sebe i jedan od najvažnijih momenata u lancu
kreiranja valjane kampanje i kreativne ideje.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />- Vrlo često, osećaj koji mi kao potrošači
imamo je da je prikupljanje podataka nešto čemu smo izloženi bez naše volje.
Kupci osećaju nelagodu oko danas uobičajenih pojava kao što su retargeting,
tracking, ali istovremeno imaju i utisak da su u neprekidnom centru pažnje. Za
sve brendove, a pogotovo poput, na primer, hotelijerstva ili avio industrije
prikupljanje podataka nudi neverovatne mogućnosti razvoja. Podaci i znanje kako
i gde ih primeniti je ključ za prilaženje potrošaču kao konkretnom pojedincu, a
ne kao anonimnoj individui - kaže Ana.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />Ona
opet navodi primere: novi globalni brendovi Airbnb, Uber, Birchbox ili Seamless
pokazuju kako je moguće, uz dobro korišćenje podataka za kontent strategije i
nijansirane pristupa mobilnim tehnologija , napraviti dobar spoj sa
tradicionalnim idejama hotelijerstva i servisa, napraviti nešto novo. Njihovo
glavno pravilo je “from stalker to butler” sto znači predvideti potrebe potrošača
i odgovoriti na njih.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><b>Budućnost u udruživanju</b><span style="font-weight: normal;"><o:p></o:p></span></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Ne
samo da imamo "omni-channel", već postoji i mogućnost udruživanja
brendova radi zajednički osmišljenog nastupa na tržištu. Logično, za takav
koncept, jedan od preduslova je digitalno okruženje. Šta ono omogućava
sinergetskoj promociji različitih brendova? Ana za primer uzima partnerstvo
koje Uber ima sa Amex-om, Starwood hotels i odnedavno sa e-commerce brendovima.
Ovakva povezivanja su sva zasnovana na prednostima za potrošača. <br /><br />"Najbolja
partnerstva potiču iz razumevanja ciljanje grupe i njenog ponašanja. Digital je
tu da poveže različite sisteme (npr. Amex’s points system sa Uberovim
interfejsom), omogući prikupljanje podataka i CRM i dodeli ulogu različitim
kanalima u postizanju celokupnog cilja partnerstva, dodaje ona uz opasku da
ideja o partnerstvu, i šta će ono doneti potrošaču, kako će učiniti njegov
život boljim, je ono što se najviše računa. <o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br /> - Mogućnost udruživanja različitih brendova je
verovatno jedna od najuzbudljivijih stvari koje nas očekuju u bliskoj
budućnosti, pa i na ovim prostorima. Različiti proizvodi dele istu ciljnu grupu
i bore se za njenu pažnju. Udruženi u inovativnim predlozima, brendovi imaju
veliku šansu da osvoje lojalnost potrošača I kreiraju nove vrednosti i
ponašanja - zaključuje Jana. <o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: large;"><i>Gostujući
kolumnista: Marjan Novak, direktor i odgovorni urednik, Marketing magazin<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif;"><span style="font-size: large;">Nema
više besplatnog ručka</span><span style="font-size: small; font-weight: normal;"><o:p></o:p></span></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Amerikanci
kažu “There is no free lunch!”. Nešto što sam čuo pre 30 godina, ali tek sam
sada počeo polako da razumem. Mnogo mi je kod ovog razumevanja pomogla
konferencija Sempl, konferencija medijskih trendova, u koju sam "uskočio”
pre pet godina. Prve dve godine tražio predavače koji bi došli u regiju
(Balkan, Sloveniju) malo da vide kako i šta mi tu radimo, pa da ih i ne bi
trebalo baš puno platiti. Poslednje dve godine ustanovili smo, kako se “event
business” u svetu i kod nas tako namnožio, da predavača - a pogotovo dobrih -
baš nema puno. Jer su oni dobri vrlo zauzeti, imaju stvarno mnogo posla i
problem im je napustiti ofis za dan, dva ili tri. Zato smo odlučili, da svi
predavači na Semplu budi “naši”. To je, da možemo mi - kao organizatori -
garantovati za njihove nastupe. A to znači, da nam ih je neko poverljiv
preporučio, da ih je neko od naši poverenika video uživo i da dolaze iz
razvijenih, vanjskih tržišta (SAD, UK, Nemačka,…) za koje smatramo, da su od
tri do šest godina ispred nas u medijskim trendovima.<br /><br /><o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgu3qfYNOlZYsnCv3HuX9nhR6ub6Gs8O51X3OfEnYOQim8ZP5uvalKW1Bnz0TIDMTJ2CKjyPpn8H2RZHt6JR_U8_KXd0K0GGupAZgoVQBzj0AdQyG5LCtP1CqytJwpvln6Hu0gg_whtxJom/s1600/ma092_ocp_w380_h400.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgu3qfYNOlZYsnCv3HuX9nhR6ub6Gs8O51X3OfEnYOQim8ZP5uvalKW1Bnz0TIDMTJ2CKjyPpn8H2RZHt6JR_U8_KXd0K0GGupAZgoVQBzj0AdQyG5LCtP1CqytJwpvln6Hu0gg_whtxJom/s320/ma092_ocp_w380_h400.jpg" width="304" /></a><span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Naravno,
da vam neču reči koliko plaćamo za nastupe predavača, ali vam mogu priznati, da
nas najveća imena koštaju čak i 15.000 evra. Za jedan, 30-45 minutni nastup! A
imaćemo oko 20 predavača! Siguran sam, da niko u regiji koji organizuje
marketinške i medijske događaje ne razmišlja o predavačima takvog kvaliteta.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />Ko
su ta imena? Predstaviti ču samo njih par. Cathey Armillas dolazi iz SAD i
napisala je knjigu The Unbreakable Rules of Marketing: 9 ½ Ways to Get People
to Love You u kojoj poziva oglašivače, da prestanu sa prodavanjem stvari i
počnu raditi na tome da se ljudi zaljube u njihove brendove. Les Binet iz
agencije Adam&Eve DDB iz UK radio je na kampanji za Harvey Nichols »Sorry,
I've spent it on myself«, jednoj od najviše puta nagradjenih kampanja iz 2014
godine. Dr. Max Mckeown, britanski stručnjak za strategije i inovacije, autor i
savetnik govoriće o inovacjiama i strategiji.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />Pored
te trojice još nam dolaze: Srđan Šaper, osnivač i direktor srpske oglašivačke
agencije “I&F McCann Group”, Mats Persson, glavni operativni direktor u
danskom preduzeću “Adform”, Niall Hogan, izvršni direktor preduzeća “Integral
Ad Science”, koji je odgovoran za Veliku Britaniju, Mike Bevans, viši direktor
marketinga za oglašivačke proizvode u “Yahoo”-u, Daniel Knap, viši direktor u
međunarodnom istraživačkom preduzeću “IHS”, Maximilian Münch, mladi nemački
fotograf i umetnik koji svoje pratioce – a ima ih već više od 55 hiljada –
oduševljava na društvenoj mreži Instagram.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />Već
po trinaesti put će se u se u okviru konferencije SEMPL održati Sempler,
regionalno takmičenje za najbolje medijske strategije godine, i to uz neke
inovacije. Uz postojećih šest takmičarskih kategorija (strateško korišćenje
medijskog interneta, inovativno korišćenje komunikacionog kanala, najbolja
ciljana akcija, najbolja iskustvena akcija, najbolja upotreba digitalnog
okruženja i najbolja akcija na društvenim mrežama) pridružiće se i tri nove, i
to najbolja upotreba mobilnog okruženja, najbolja upotreba podataka i najbolji
novi medij/medijski format.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />Primjećujem
da u celom regionu Adriatik nastaje izuzetno mnogo dobrih projekata i
proširenjem takmičarskih kategorija želimo da podstaknemo prijavu radova i
nagradimo još više odličnih strategija. U narednim godinama planiramo da dodamo
još više kategorija i nagrada tako da će utakmica za Semplere biti još
zanimljivija.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif;"><span style="font-size: large;"><i>3za1:
Ivana Parčetić Mitić, osnivač i<br />urednica Marketing mreže</i></span><span style="font-size: small;"><o:p></o:p></span></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: large;">Stiže nam "Kaktus 2015"</span><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small; font-weight: normal;"> <o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
</div>
<br />
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhX9mOd3ZFWysTNNkDfM53bITxfpzIMVfDpDfGn-bAuAgpWAuWGvvMuKAjQ0ACw1WMY0zXA4qMXpMuUBHEj28KUM_rZ4lSQuDMbgKiaknhsKfRw7GcZAoLmdCTq7aZBJr-n-Z9zCJsyJIS2/s1600/ma093_ocp_w380_h284.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="298" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhX9mOd3ZFWysTNNkDfM53bITxfpzIMVfDpDfGn-bAuAgpWAuWGvvMuKAjQ0ACw1WMY0zXA4qMXpMuUBHEj28KUM_rZ4lSQuDMbgKiaknhsKfRw7GcZAoLmdCTq7aZBJr-n-Z9zCJsyJIS2/s400/ma093_ocp_w380_h284.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">1.
Zašto je Marketing mreža odlučila da pokrene festival "Kaktus"?<span style="font-weight: normal;"><o:p></o:p></span></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />-
Tržište marketinških komunikacija u Srbiji i kreativni radovi koji iz njega
godinama proizilaze, konačno zaslužuju kvalitetan kreativni festival. U
proteklom periodu realizovane su brojne zanimljive i inovativne integrisane
kampanje za koje smatramo da su vredne pažnje, kako stručne, tako i šire
javnosti. Konkurs za KAKTUS nagrade prilika je da izmerimo da li su to zaista
ideje koje opstaju, ali i ocenimo napredak struke. Očekujemo da će kampanje
koje pristignu na konkurs do 20. septembra i vrhunski predavači iz Evrope i
sveta u okviru konferencijskog dela festivala ukazati na trendove razvoja, ali
i na izazove koji određuju budućnost kreativne industrije.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />2.
Kako su poslenici kreativne industrije prihvatili ideju, tim više što, za
razliku od nekih drugih sredina u regionu, u Srbiji nemamo mnogo nacionalnih
festivala posvećenih ovoj struci?<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />-
Poslenici kreativne industrije u Srbiji poslednjih godina spremni su za nove
trendove i izazove. Konstantna edukacija, praćenje noviteta i tehnologija, ali
i lična kreativnost mogu pomeriti granice i doprineti ne samo praćenju svetskih
trendova, već i postavljanju novih. Takođe, u svakodnevnoj komunikaciji sa
kolega iz kompanija i agencija, shvatili smo da je njima zaista potrebno mesto
na kome će da pokažu svoje najbolje ideje, kreativne radove na koje su ponosni,
druže se, ali i nauče ponešto novo.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />3.
Šta učesnike očekuje kada je reč o programu festivala?<span style="font-weight: normal;"><o:p></o:p></span></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />Festival
pod sloganom "Ideje koje opstaju" ponudiće bogat i zanimljiv program
iz različitih oblasti integrisanih komunikacija, kao i pregled najnovijih
svetskih trendova. Dnevni konferencijski deo festivala čine predavanja i
radionice vodećih stručnjaka iz Evrope i sveta, među kojima su i Abraham Abbi
Asefaw i Maksimilian Kallhed, osnivači Pop Up agencije iz Londona; Jacob Kobi
Gamliel, osnivač najveće digitalne agencije u Izraelu iSOCIA; Luca Gatti, Brand
Operation Integration Manager za EMEA region u kompaniji Procter & Gamble i
Mike Brandt, osnivač danske agencije Urge i inovativnog pristupa u oglašavanju
– Advertisingawesomeness.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Pored
njih, učesnici festivala imaće priliku da čuju i iskustva Marijane Prpić,
brending direktorke u kompaniji Google, Svetlane Stavreve, direktorke
marketinga i komunikacija u kompaniji IBM za Jugoistočnu Evropu, kao i Matije Vujovića i Vladimira Grčića iz jedne
od najnagrađivanijih digitalnih agencija u Evropi Kitchen Prague.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Večernji
program festivala obeležiće dodela nagrada najboljima u struci. Nagrade se
dodeljuju u 13 kategorija, a dobijaju ih organizacije, kompanije, institucije i
agencije za najkvalitetnije i najprofesionalnije integrisane kampanje. O tome
ko će dobiti ovogodišnje KAKTUS nagrade odlučuje stručni žiri koji čine 25
uglednih profesionalaca iz kreativnih, PR i digitalnih agencija iz Srbije i
regiona.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"></span></div>
<h3 style="background-color: white; background-image: initial; background-repeat: initial; color: #222222; font-family: arial, sans-serif; text-align: left; text-indent: 0.5in;">
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif;"><span style="font-size: large;"><i>AKTUELNOST: Kampanja za keš kredite Raiffeizen banke</i></span><span style="font-size: small;"><o:p></o:p></span></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif;"><span style="font-size: large;">Ljupče i Buca hit na Facebooku</span><span style="font-size: small; font-weight: normal;"><o:p></o:p></span></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEir3XwX9pFKneFSTDaUw8Fpf-dseVQiNcPl64Y-Z6nn3EMZktHWcCkD8t7k6DBz4D9t6kJBHQuAB9eOvfBTx0mzoEn0hxkqFs0Cm-Mys3vbjnA0cGCGmmqFZJVYDhhbb6RQlq4ZU-hRYfYn/s1600/ma094_ocp_w380_h394.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="640" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEir3XwX9pFKneFSTDaUw8Fpf-dseVQiNcPl64Y-Z6nn3EMZktHWcCkD8t7k6DBz4D9t6kJBHQuAB9eOvfBTx0mzoEn0hxkqFs0Cm-Mys3vbjnA0cGCGmmqFZJVYDhhbb6RQlq4ZU-hRYfYn/s640/ma094_ocp_w380_h394.jpg" width="616" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br /></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Napraviti dovoljno dobro ili čak bolje od prethodnog, uvek je izazov. A sa baš takvim izazovom suočili su se kreativci beogradskog McCanna koji su trebali da osmisle novu kampanju za Raiffeizen banku, posle veoma uspešnog serijala „Može“ i nastavka „Stvarno možemo“, što je osmislila i realizovala ista agencija.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />Zadatak je bio da osmisle kampanju za keš kredit koji je podrazumevao, osim samih benefita ove usluge, relativno niske mesečne rate od pet hiljada dinara za sumu od 250 hiljada dinara. Bilo je potrebno kreirati kampanju koja će zainteresovati i privući nove korisnike. Konkurencija se već oglašavala sa svojom ponudom, što je nagnalo kreativni tim da komunikaciju pomere u neočekivanom smeru.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />Istraživanja su pokazala da je korisnicima bankarskih kredita najvažnija visina mesečne rate. Korišćenjem poznate izreke iz naroda i samo saznanje da više ponovljena informacija podiže svest ljudi, inspirisalo je kreativni tim da u komunikaciji toliko puta ponove iznos rate, da čak i „vrapci na grani znaju“ sve o novom Raiffeisen keš kreditu.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />- Posle ogromnog uspeha koje su imale kampanja „Može“ i „Stvarno možemo“, suočili smo se sa izazovom kako da osmislimo kampanju koja će potrošačima biti zanimljiva, duhovita, a opet drugačija od prethodnih kampanja. Ideja da kreiramo par vrabaca koji će na inovativan način komunicirati jednu bankarsku uslugu pokazala se kao odlična. Bilo je pravo zadovoljstvo raditi sa Ljupčetom i Bucom (imena vrabaca). Njihov živ duh i razigrana mašta bili su prava inspiracija… A njihova uloga u promovisanju kredita zapažena i nezaboravna - kaže Dubravka Petrović, Associate Creative Director agencije McCann Beograd koja je zajedno sa kolegama iz kreativnog tima radila na kreiranju i realizaciji nove kampanje za Raiffeizen banku.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />Dinamičnim i brzim dijalogom između dva vrapca komunicira se ponuda. Vrapci, sada već popularni Ljupče i Buca, smešteni u različite okolnosti i prilike, ukazuju na sve benefite bankarske usluge i svoje vrapčije planove kroz sve kanale komunikacije TVC, OOH, print... Omaž prethodnim uspešnim kampanjama postignut je korišćenjem neizostavnog „Može!“ u njihovoj komunikaciji. Vrhunac je postignut kroz otvaranje Facebook stranice, gde simpatični dživdžani komentarišu vrapčiji urban život, planove, razmenjuju ideje... čime je ostvaren poseban vid komunikacije sa korisnicima.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />Evo i nekih postova na Facebook strani (https://www.facebook.com/BucaiLjupce?fref=ts): "Svuda pođi, na Dorćol dođi. After Exit Festival party kod mene na trosedu. PSSST! SPAVAMO. ZZZZZZ! #Ljupče"; "Bolje vrabac na grani, a još bolje vrapci u kafani #Ljupče"; "Bolje vrabac na grani nego vrabac u teretani #buca"... Facebook stranica na kojoj su glavni junaci Ljupče i Buca je veoma aktivna, na njoj se svakodnevno objavljuju novi postovi, a sve je više i pratilaca stranice. Kampanja je na fokus-grupama odlično ocenjena, kao inovativna, pamtljiva, originalna i simpatična. Rezultat toga je veliki odjek kampanje u javnosti, zadovoljstvo klijenata i, pre svega, povećana tražnja za kredite Raiffeisen banke.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif;"><span style="font-size: large;">Uz košarkaše</span><span style="font-size: small; font-weight: normal;"><o:p></o:p></span></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">- Buca i Ljupče postaju sve popularniji i na Facebook-u što najbolje pokazuje broj njihovih fanova koji se svakodnevno povećava. Oni vole da sa svima popričaju, uživaju u dopisivanju sa svojim fanovima a i između sebe. :) Na stranici dele svoje simpatične avanture i dogodovštine, prate aktuelne trendove i dešavanja tako da ovih dana bodre našu košarkašku reprezentaciju na #EuroBasket15 u Berlinu i slave svaku njihovu pobedu - kaže Jovana Kovačević, Social Media Manager u agenciji McCann.</span></span></div>
</h3>
<h3 style="background-color: white; background-image: initial; background-repeat: initial; color: #222222; font-family: arial, sans-serif; text-align: left; text-indent: 0.5in;">
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br /></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif;"><span style="font-size: large;"><i>Dobra
knjiga:</i></span><span style="font-size: small;"><o:p></o:p></span></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: large;">Skriveno
ubeđivanje: 33 Psihološke<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif;"><span style="font-size: large;">tehnike
u advertajzingu</span><span style="font-size: small; font-weight: normal;"><o:p></o:p></span></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><i>Naslov:
Hidden Persuasion: 33 Psychological Influences Techniques in Advertising<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><i>Autori:
Marc Andrews, Matthijs van Leeuwen, Rick van Baaren<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><i>Izdavač:
BIS Publishers<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><i>Jezik:
Engleski<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjR4fEfRgIY5k9NtVZzX-Dj8nKc5eKZ1bJX9s0ow931Q3lp7-3ACrxvZnlpQmfModNn9KqkES_LfeNgDEOWsIblKI37LGBUptxCeZDcOAXofADxSfFhH2NIVZeuO8-Flx13tQkOdSPSo0y9/s1600/knjiga.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjR4fEfRgIY5k9NtVZzX-Dj8nKc5eKZ1bJX9s0ow931Q3lp7-3ACrxvZnlpQmfModNn9KqkES_LfeNgDEOWsIblKI37LGBUptxCeZDcOAXofADxSfFhH2NIVZeuO8-Flx13tQkOdSPSo0y9/s320/knjiga.jpg" width="252" /></a></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Vizuelne
poruke su sveprisutne. Njihovi autori pokušavaju da nas ubede da kupimo, učimo,
delujemo. Jedne su uspešnije od drugih u uticaju na naše ponašanje i izbore. U
čemu je tajna moć ovih poruka. Kako one utiču na menjanje naših stavova i
delovanja? Trojac koji potpisuje knjigu "Hidden Persuasion: 33
Psychological Influences Techniques in Advertising" objašnjava različite
tehnike vizuelnog ubeđivanja i načine kako se te tehnike primenjuju. A reč je o
raznovrsnim "alatima", od onih koje su apsolutno podrazumevani u
kreativnoj industriji, do onih pomalo opskurnih.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;"><br />Čitalac
je u prilici da stekne dubok uvid u vizuelno kodiranje poruka, sve opisane
tehnike su praćenje bogatim ilustracijama, kao i dodatnim informacijama vezanim
za psihologiju promene ponašanja. Ova knjiga, koja ima jako dobre kritike, nije
samo štivo koje će otvoriti oči studentima i profesionalcima u kreativnoj
industriji, već i svima onima koji žele da shvate koliko je ljudsko ponašanje
uslovljeno advertajzingom, socijalnim kampanjama i upravljanim porukama. Autori
su vodeći stručnjaci za ovu oblast, što knjigu dodatno čini nezaobilaznim,
referentnim štivom na temu vizuelnog kodiranja poruka.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif;"><span style="font-size: large;"><i>Vesti:</i></span><span style="font-size: small;"><o:p></o:p></span></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif;"><span style="font-size: large;">Weekend
Media Festival u Rovinju</span><span style="font-size: small;"><o:p></o:p></span></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Rovinj
/// Weekend Media Festival: najvažniji regionalni skup o kreativnoj industriji,
biće održan od 24. do 27. septembra u Rovinju. Festival će okupiti više od 4
000 učesnika iz medijske industrije, preko 500 novinara iz Jugoistočne Evrope,
oko 300 studenata sa fakulteta na kojima se izučavaju discipline u vezi sa
advertajzingom i 120 uglednih govornika iz celog sveta. I ove godine će na
reviji BalCannes biti prikazano 25 najboljih regionalnih kampanja koje
prestavljaju presek dostignuća i trendova u ovom delu Evrope.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif;"><span style="font-size: large;">Takmičenje
Somoborac</span><span style="font-size: small;"><o:p></o:p></span></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Beograd
/// SoMo Borac je godišnje okupljanje digitalnih profesionalaca na Weekend
Media Festivalu na kojem se prezentuju i
nagrađuju najbolji projekti iz digitalne sfere. Bilo da je reč o mobilnoj
aplikaciji, najboljoj primeni tehnologije u tek nadolazećoj SoMo Tech
kategoriji ili sadržaju koji je postao viralni blockbuster, misao vodilja kojom
se rukovode na SoMoBorcu je da se na osnovu najboljih radova definišu trendovi
koji dolaze.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Više
o SoMoBorcu na linku: http://somoborac.com/<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif;"><span style="font-size: large;">Digital
konferencija</span><span style="font-size: small;"><o:p></o:p></span></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Beograd
/// U Beogradu će se 15. septembra
okupiti medijski i telekomunikacioni lideri iz celog regiona na konferenciji
Digital 2015. Na konferenciji će biti predstavljeni najnoviji trendovi u
telekomunikacijama i medijima.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif;"><span style="font-size: large;">Festival
Skopje Kreativa</span><span style="font-size: small;"><o:p></o:p></span></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Skoplje
/// Festival kreativnih industrija pod nazivom Skopje Kreativa 2015. biće
održan od 16. do 20.septembra u glavnom gradu Makedonijе. Festival Skopje
Kreativa zamišljen je kao manifestacija koja će prikazati presek kulturne scene
i kreativne industrije u Makedoniji i zemljama regiona.Ove godine odrzava se
pod motom “Skopje – moj grad”.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Više
informacija o Festivalu možete naći na sajtu:
http://skopjekreativa.mk/index.php/mk/<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif;"><span style="font-size: large;">Promocija
knjige Nešto za čitanje</span><span style="font-size: small;"><o:p></o:p></span></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Beograd
/// U UK Parobrod 17.septembra u 19h biće održana promocija knjige “Nešto za
čitanje” autora Nemanje Stankovića, kopiratjtera u agenciji McCann
Beograd. Pored promocije planirana je I
mini izložba ilustracija iz obe Nemanjine knjige čiji autori su dizajneri i art
direktori iz agencije McCann Beograd.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif;"><span style="font-size: large;">Održan
PDP u Novom Sadu</span><span style="font-size: small;"><o:p></o:p></span></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Novi
Sad /// PDP internacionalna konferencija okupila je od 3. do 6. septembra u
Novom Sadu stručnjake, studente i mlade iz oblasti dizajna, fotografije,
arhitekture i drugih polja kreativnog rada Tema sedme internacionalne PDP
konferencije, LoFiHi, označava stvaralaštvo koje ne zahteva nužno veliki bužet
ili tehničko savršenstvo, već vrednost koju nosi odlična ideja. Predavači su
kroz svoje govore i radionice, pokazali da su inovacije moguće čak i kada su
uslovi ispod prosečni ili čak neprihvatljivi i (naizgled) nemogući.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif;"><span style="font-size: large;">Sledi
Bečka nedelja dizajna</span><span style="font-size: small;"><o:p></o:p></span></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Beč
/// Bečka Nedelja dizajna, Vienna Design Week biće održana od 25. septembra do
4. oktobra. Zemlja-gost ove godine je Francuska, a u središtu ovog popularnog
festivala je deseta bečka opština. Vienna Design Week ove godine ima u ponudi
prezentacije, filmove, izložbe, instalacije, razgledanja, diskusije i žurke u
celom gradu. Značajna pozornica ove godine je bečka opština Favoriten gde se
nalazi i centrala festivala, festivalski kafe i laboratorija. U središtu
dešavanja Vienna Art Week-a je eksperimentalna i razigrana saradnja odabranih
dizajnera iz zemlje i inostranstva sa bečkim prodavnicama ili tradicionalnim
radionicama. Cilj je da se iznova otkrije i oživi lokalna proizvodnja.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: large;"><i>Da
li ste znali:<o:p></o:p></i></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Na
većini grafičkih rešenja za reklame, satovi su podešeni na 10 časova i 10
minuta jer položaj kazaljki u tom trenutku sugeriše osmeh na licu, ili kako bi
se to danas reklo - "smajli"<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Reklama
Dojla Dana Bernbacha “Think Small” za
Foksvagenovu "bubu", koja se pojavila u američkim medijima krajem
50ih godina, smatra se za najuspešniji oglas XX veka.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif;"><span style="font-size: large;"><i>Pojmovnik</i></span><span style="font-size: small;"><o:p></o:p></span></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif;"><span style="font-size: large;">Retargeting</span><span style="font-size: small; font-weight: normal;"><o:p></o:p></span></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Pokušaj
oglašivača da pridobije pažnju posetioca svog sajta i eventualno ga nagovori da
kupi proizvod ili uslugu kroz pojavljivanje reklame na nekom drugom sajtu,
pošto ju je on ignorisao prilikom inicijalnog zapažanja. Posetiocima sajtova se
može učiniti da je u pitanju koincidencija, ali je reč o promišljenoj
strategiji koja polazi od pretpostavke da pojedinac koji je posetio sajt sa
određenom uslugom ili mogućnošću kupovine proizvoda, ima interesovanje za tu
uslugu, odnosno proizvod, i da će ga kupiti prilikom ponovnog uočavanja oglasa.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif;"><span style="font-size: large;">Geofencing</span><span style="font-size: small; font-weight: normal;"><o:p></o:p></span></span></span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<span lang="SR" style="font-weight: normal;"><span style="font-family: Georgia, Times New Roman, serif; font-size: small;">Oglasna
kampanja koja je ograničena na određeni prostor, zasnovana na lokacioni
marketing. Posebno dobre mogućnosti nudi kada je reč o mobilnim uređajima.
Polazi se od pretpostavke o postojanju virtuelnih granica ili
"ograda" koje postoje oko određene lokacije. Korisnici koji uđu u
"geofencing" područje kvalifikuju se za popuste ili promocije. Pionir
u ovoj vrsti oglašavanja bio je Starbak kada su na mobilne telefone prolaznika
pored njihovih kafeterija stizali kuponi sa popustom od jednog dolara. Nekoliko
velikih kompanija trenutno razvija modele ove vrste oglašavanja.<o:p></o:p></span></span></div>
<div class="MsoNormal">
</div>
<div class="MsoNormal" style="text-indent: 0in;">
<br /></div>
</h3>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-4363890189880304502015-06-20T06:10:00.002+02:002015-06-20T06:11:14.371+02:00(Ne)kultura sećanja: Izgubljeni među nevidljivim spomenicima<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjhXFuIxtiVjPTSapvF5kvjWxeQ53AvOmbDlxN0J9OiuGw1wBv1YRSKDeUFFpYqV-x_OfAZZyX9wDTodJ1vJbr7rjqaCWD6A9qbME5WONRUUvKYVwE0tZ9qXMxRACXXaD6HzJzmsaDbCvFa/s1600/spomenici1.jpg" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="475" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjhXFuIxtiVjPTSapvF5kvjWxeQ53AvOmbDlxN0J9OiuGw1wBv1YRSKDeUFFpYqV-x_OfAZZyX9wDTodJ1vJbr7rjqaCWD6A9qbME5WONRUUvKYVwE0tZ9qXMxRACXXaD6HzJzmsaDbCvFa/s640/spomenici1.jpg" width="640" /></a></div>
<h3 style="text-align: left;">
„Taj krik devojčica i momaka sedamdeset godina mlađih od mene bio je moj urlik, moj protest što je svet takav kakav jeste, moj vapaj za roditeljima, plač za svim mojim mrtvima, za koji ja nisam nikad bio sposoban, očajni, posmrtni krik svih nas svedoka onog Vremena Zla, koji smo zanemeli, jer nismo više znali šta da kažemo ili prosto zbog toga što smo ubijeni, ugušeni, usmrćeni... Neko nas je razumeo, neko me je razumeo.<br /><span lang="SR">Hvala, deco.“<br /><div style="text-align: right;">
<i>Ivan Ivanji o predstavi „Nevidljivi spomenici“ u tekstu „Moj krik iz dečjih usta“, Vreme broj 1274, 4. jun 2015.</i></div>
</span></h3>
<div>
<span lang="SR"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Verovatno bi poludeo onaj koji bi pokušao da
broji do šest miliona. Od samog brojanja. A zamislite šta bi tek bilo kada bi
trebalo ubiti šest miliona ljudi. Ili, zamislite da ste ušli u pozorišnu
dvoranu od 185 mesta, a da posle predstave budete jedan od 15 koji će izaći, sa
velikom verovatnoćom da među preostalih 14 ne bude osoba ili osobe s kojom ste
došli u pozorište. Ovo nije smislio autor teksta, preuzeo je kao upečatljive
metafore iz pozorišne predstave o kojoj piše. Jer stvarnost može da se začas
izokrene, pa hipotetički i pozorišna dvorana može da postane „pozornica smrti“
kao što je, recimo, predratno Sajmište, prvi uređeni prostor potonjeg Novog
Beograda, sa velelepnim paviljonima i zabavom za sve (tu je prikazan prvi
televizijski program na Balkanu, imao je čak i „češki toranj za padobranske
skokove“), četiri godine posle otvaranja postao organizovana industrija ubijanja.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Šest miliona Jevreja je stradalo u Holokaustu
tokom Drugog svetskog rata, dva od tri predratna Davidova potomka u Evropi. Omer
između mrtvih i preživelih u Srbiji bio je još strašniji - 9:1 (ili otprilike 170:15
kao u pomenutoj pozorišnoj dvorani). U toj pošasti bez presedana kroz
višemilenijumsku istoriju čovečanstva, Beograd zauzima neslavno mesto. U redu,
ovaj grad po razmerama nije bio epicentar zločina (bilo je u nacizmom
porobljenoj Evropi fabrika smrti sa mnogo većim „kapacitetima“). Ali neslavno
mesto gradu na ušću Save u Dunav svakako sleduje. Možda zato što je u njemu
isprobana prva pokretna gasna komora za ubijanje ljudi - dušegupka. Ili zato
što se šef Gestapoa u Srbiji, Emanuel Šefer, hvalio 1942: „Beograd - jedini
veći evropski grad očišćen od Jevreja, postao je - judenfrei“. A šef okupacione
vojne uprave dr Harald Turner 28. marta 1942. zabeležio: „Gospodin Milan Nedić
će moći da prisvoji istorijsku zaslugu da je za vreme njegove vladavine
jevrejsko pitanje u Srbiji u potpunosti rešeno”. Rešeno tako što je ubijeno 90
odsto predratnih Jevreja.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br />
<a name='more'></a><br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Danas, više od sedam decenija posle nečasne
epizode iz istorije ovog grada, u kojoj su oberučke uzeli učešće sledbenici
Milana Nedića kojeg ponekad i ponegde još zovu „srpskom majkom“, a većina
tadašnjih Beograđana je saginjala ili okretala glavu, ko nam priča o užasu koji
se dogodio. Nevidljivi spomenici? Prethodnih par meseci najglasniji jesu baš „Nevidljivi
spomenici – Priručnik za čitanje grada“, predstava u kojoj glume 23 učenice i
učenika trećeg razreda Treće beogradske gimnazije, a koja je premijeru imala u
Bitef teatru 27. marta. Predstava je nastala u sklopu nastavnog projekta
upoznavanja sa Holokaustom, koji vode profesorke srpskog jezika Biljana
Bogojević i Jelena Kručičanin, te njihov kolega, profesor istorije Miloš
Bajlovski. Koncept, režija i dramaturgija delo su sestara Jelene i Milene
Bogavac, originalna muzika Atile Antala…</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Učenici Treće beogradske i njihovi profesori
deo su regionalnog projekta u kojem učestvuju i srednjoškolci iz Bosne i
Hercegovine, Hrvatske i Mađarske. Ovi sedamnaestogodišnjaci sami su napisali
tekst za predstavu koju čine prepričavanja istorija njihovih porodica u Drugom
svetskom ratu (četničkih, partizanskih), kao i na osnovu građe koju su
prikupili obilaskom <i>nevidljivih spomenika</i>
u Beogradu – Starog sajmišta, Topovskih šupa pored autoputa, ali i konclogora Buhenvald
u Nemačkoj. S obzirom da je reč o unucima, čak i praunucima onih koji su
aktivno ili pasivno svedočili strahotama <i>Velike
klanice</i>, zapanjuje zrelost s kojom deca donose tragičnu priču o kojoj se
decenijama samo šuškalo, koja se stidljivo pominjala u istorijskim udžbenicima,
o kojoj su tiho svedočili <i>nevidljivi
spomenici</i> poput Starog sajmišta koje je danas „cirkus“ svega i svačega,
Topovskih šupa zaraslih u korov, neupadljivog obeliska na Terazijama, malog
spomenika ispred zgrade PMF, na čijem mestu se nekada nalazila zloglasna
Glavnjača.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Ima simbolike u tome što su sestre Bogavac
postavile predstavu u Bitef teatru, zgradi koja je građena uoči i tokom Drugog
svetskog rata, između ostalog i kroz prinudni rad, s namerom da postane nemačka
evangelistička crkva (zbog njenog upadljivog zvonika, „verujući“ prolaznici se
i danas krste, neznajući da tu crkve nikada nije bilo jer investitor prosto
nije stigao da objekat „privede nameni“). Ima simbolike i u tome što su
„Nevidljivi spomenici“ u sredu naveče po prvi put izašli iz Bitef teatra, i
odigrani su u Muzeju istorije Jugoslavije, gde su decenijama itekako bile
vidljive štafete mladosti Josipu Brozu Titu. Dakako, ima i simbolike u tome što
se niko od predstavnika vlasti, recimo iz minstarstava kulture ili prosvete,
iako su bili pozvani, nije „drznuo“ da dođe i pogleda neko od izvođenja
predstave, da pogleda jednu novu mladost Srbije, koja umesto nošenja štafeta
ili nezainteresovanog „blejanja“, buljenja u mobilne telefone, „smaranja“ po
društvenim mrežama, lupa šamarčinu ovdašnjoj javnosti o istini koja se
potiskuje, prećutkuje.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Žrtva, a Beograd, Srbija i njeni građani,
građanke to jesu bili mnogo puta, koja se suviše „zagleda“ u sopstvenu
tragediju, pada u zamku da joj iz vidnog polja nestanu tuđe žrtve, naročito one
u čijim je stradanjima imala nekakvu ulogu. Staro sajmište, Topovske šupe,
Glavnjača, Banjica, Jajinci, Španska kuća, jesu ta „paralelna“ istorija o kojoj
se više ćutalo, nego li govorilo, naročito poslednjih decenija. Jer više se
govorilo, recimo, o savezničkim bombardovanjima Beograda 1944. (po principu „biju
njihovi, a biju i naši“), a niko nije pominjao da je Beograd, osim što je bio
sedište komande Vermahta za Jugoistočnu Evropu, posle Pariza bio drugi na listi
želja nemačkih vojnika za prekomandu zbog mnoštva javnih kuća i odlične zabave,
da su novine u okupiranom glavnom gradu Srbije pisale u leto 1942. o ushićenju
Beograđanki zbog novog modnog hita – sandala od konoplje koje su se „šetale“ na
kupalištu sa desne obale Save, dok su na onoj levoj dnevno u smrt otpremane
stotine nedužnih.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Ohrabruje to što nam kaže profesorka Biljana
Bogojević da se pozivu za učešće u projektu u startu odazvalo 80 učenika Treće
beogradske, da je do kraja istrajalo njih 23. Jer, ne zaboravimo, reč je o
mladima koji u principu uvek imaju „pametnija posla“, ona na koje ih izaziva
njihov uzrast – upoznavanje života kroz zabavu, izlaske, zaljubljivanja,
jogunastost… Ova grupa sedamnaestogodšnjaka, na ponos profesorke Bogojević i
njenih kolega, ali i svih nas, odvojila je vreme i energiju za nešto drugačije.
I sa tim „drugačijim“ predstavljaće Srbiju na završnici projekta „Dvostruki
teret: Učenje o nacionalsocijalizmu i Holokaustu u Evropi“ za nekoliko nedelja
u Novom Vinodolskom, gde će se pridružiti vršnjacima iz Hrvatske, BiH i
Mađarske. </span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<br />
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-18196729185280307682015-06-15T06:04:00.000+02:002015-06-20T06:06:25.899+02:00Beograđani: Ja i moj ljubimac<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><b></b></span></div>
<div class="MsoNormal" style="font-size: x-large;">
<b><span lang="SR"></span></b></div>
<h3>
<b><span lang="SR"><span style="font-size: small;">Pitao sam sugrađane koji sam sreo sa njihovim ljubimcima da mi ispričaju najzanimljiviju (ne)zgodu koju im je priredio njihov četveronožac. Evo priča...</span></span></b></h3>
<div style="font-size: x-large;">
<b><span lang="SR"><br /></span></b></div>
<b><span style="font-size: large;">Ivana (24)</span></b><o:p></o:p><br />
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><i>Ime ljubimca: Leo<o:p></o:p></i></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><i>Godine: 6<o:p></o:p></i></span></div>
<div class="MsoNormal">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi-u1PeaqcBw2CbXMJFpkW0jwXoHrkTMLZZW6V8ANxrgZFVXSj-fZvlEP0GN1xiRHpHr6_R1qhmXwgs4IyUJttwBX3X54X2CjxUZofFshN5v-5_30TBTgxU4eGjnZEllavzQ0nb2ZSw0Hs5/s1600/ivanaleo.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="400" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEi-u1PeaqcBw2CbXMJFpkW0jwXoHrkTMLZZW6V8ANxrgZFVXSj-fZvlEP0GN1xiRHpHr6_R1qhmXwgs4IyUJttwBX3X54X2CjxUZofFshN5v-5_30TBTgxU4eGjnZEllavzQ0nb2ZSw0Hs5/s400/ivanaleo.jpg" width="223" /></a><span lang="SR"><i>Rasa: Zlatni retriever</i><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">PRIČA:</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Prijatelji iz srednje škole smislili su tajni
plan. Za moj 18. rođendan, stvarno su me iznenadili: skupili su međusobno novac
i kupili mi Lea. Zavolela sam ga od prvog dana. I zato sam bila tužna kada je
Leo nestao na Božić pre tri godine. Pokušala sam da ga pronađem na različite
načine, davala sam oglase u medijima, lepila plakate po banderama sa Leovom
slikom. Ali ništa nije pomoglo. Kupila sam drugog psa. Godinu i po posle
nestanka, pozvali su iz jedne veterinarske ordinacije. Našli su podatke u čipu
koji je Leo dobio prilikom prve vakcinacije. U tom trenutku, u našoj kući bila
je gošća iz inostranstva, i to sama, pošto sam ja s porodicom letovala u
Hrvatskoj. Ona je rekla da ne zna ništa o nestalom psu, pogledala u dvorište i
dodala da je pas tu, bio je to onaj koji sam u međuvremenu kupila. „Niko ne
nedostaje“, odgovorila je veterinaru. Srećom, uskoro je misterija rešena. Posle
par dana, kada sam se vratila sa odmora, svi smo bili srećni, naročito Leo i
ja. </span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"></span></div>
<a name='more'></a><div class="MsoNormal">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhceY7QqyAOe4U39QCPYMqhWM1XfT1pl7cxaepSDpZ1PcxV_IQlnsAEClev3DB-_u0TUaH7q9Nz9wKDts6veghlMM4v28EInrtxyVN3SdzAAFMwotLiHvFUSWpNNOJY1D7GrClpDOmKZZwI/s1600/anadonareks.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><br /><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhceY7QqyAOe4U39QCPYMqhWM1XfT1pl7cxaepSDpZ1PcxV_IQlnsAEClev3DB-_u0TUaH7q9Nz9wKDts6veghlMM4v28EInrtxyVN3SdzAAFMwotLiHvFUSWpNNOJY1D7GrClpDOmKZZwI/s320/anadonareks.jpg" width="179" /></a><span lang="SR"><span style="font-size: large;"><b>Ana (35)</b></span><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<i><br />Ime ljubimaca: Dora (9), Reks (11)</i></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><i>Rasa: mešanci</i><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">PRIČA:</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Uzeli smo Reksa i Doru iz azila za napuštene
pse. Kada sam donela Doru kući, dve godine posle Reksa, moj otac se protivio.
Dora nije zaboravila njegovo „neprijateljstvo“. Dva puta je izvršila veliku
nuždu na bračnom krevetu mojih roditelja, i to na strani gde otac spava.
Međutim, posle par godina, Dora i moj otac su postali drugari. Reks je
miroljubiv pas od početka. Volim ih oboje veoma mnogo, čak sam napravila dve
tetovaže na desnom ramenu sa slikama Dore i Reksa.<o:p></o:p></span></div>
<h3 style="text-align: left;">
<b style="font-size: x-large;">Irina (22)</b></h3>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><b></b></span></span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<span style="font-size: large;"><b><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiheTCLmtfrY7vcRftMW6-YxekzspFrmaatCEmkiTbq9torvgsUsHB0yOAcb9loCOzGvDbfTHGCyo77W6kmTBp7YxsUviPTgNYBWOT5cV-pfmSw19jISzilm_s-wYa-d4Y3VFhooS5ND0aR/s1600/irinabubi.JPG" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiheTCLmtfrY7vcRftMW6-YxekzspFrmaatCEmkiTbq9torvgsUsHB0yOAcb9loCOzGvDbfTHGCyo77W6kmTBp7YxsUviPTgNYBWOT5cV-pfmSw19jISzilm_s-wYa-d4Y3VFhooS5ND0aR/s320/irinabubi.JPG" width="240" /></a></b></span></div>
I<i>me ljubimca: Bubi</i><o:p></o:p><br />
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><i>Godine: 6<o:p></o:p></i></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><i>Rasa: Kratkodlaka evropska mačka</i><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br /></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">PRIČA:</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Kada ej trebalo da dođem na razgovor za posao
u mom omiljenom klubu u centru grada, bila sam malo nervozna. Imala sam
zakazano sa gazdom i menadžerom kluba. Ali, kada sam ušla u klub, nije bilo nikoga.
Samo Bubi, koja je ležala na kauču. Sela sam pored nje, uzela Bubi u naručje.
Moja nervoza je nestala. Gazda i menadžer su se pojavili malo kasnije. Kada su
me videli, kazali su da je Bubi stvarna gazdarica kluba. Nekoliko sedmica
kasnije, saznala sam da sam dobila posao kada su oni videli kako se Bubi
opustila u mome naručju. Od našeg prvog susreta, nerazdvojne smo.<o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjBcqfXkNlWYxWgu98pyF6SPsq1TNQp49WlTveQPSlM_ZpOixUlOBQk1g5QnqtEJwTI6xtW3tjFlOTbHi80r8m1ynpphOzTDg8QJUxTgcJClu6Eg-bRx3v-Cz_fb2VXikvhK9tDpxlsQzQp/s1600/nesaaksel.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="264" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEjBcqfXkNlWYxWgu98pyF6SPsq1TNQp49WlTveQPSlM_ZpOixUlOBQk1g5QnqtEJwTI6xtW3tjFlOTbHi80r8m1ynpphOzTDg8QJUxTgcJClu6Eg-bRx3v-Cz_fb2VXikvhK9tDpxlsQzQp/s320/nesaaksel.jpg" width="320" /></a><span lang="SR"><span style="font-size: large;"><b>Nedeljko (30)<o:p></o:p></b></span></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><i><br /></i></span></div>
<div class="MsoNormal">
<i>Ime ljubimca: Aksel</i></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><i>Godine: 9<o:p></o:p></i></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><i>Rasa: Nemački ovčar</i><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">PRIČA: </span></div>
<div class="MsoNormal">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj-hR2Zngie7OMBRAWj8SAkDJPqGq7hjvk1HZRf5uZ4std5Tr5V1DiBJITtbXTIv9qsthqDxquH1oZE7Th5hIX8aBfj4vLxOS3NHuhWuoFAAjEU1m-qGI3AUmzs8LMxdIkUmO_zSFqkEJNS/s1600/bozidarkira.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEj-hR2Zngie7OMBRAWj8SAkDJPqGq7hjvk1HZRf5uZ4std5Tr5V1DiBJITtbXTIv9qsthqDxquH1oZE7Th5hIX8aBfj4vLxOS3NHuhWuoFAAjEU1m-qGI3AUmzs8LMxdIkUmO_zSFqkEJNS/s320/bozidarkira.jpg" width="197" /></a><span lang="SR">Aksel voli da se izgubi povremeno. Kada se to
dogodilo prvi put, bio sam zabrinut. Ali, pomislio sam da ću ga pronaći ispred
obližnjeg supermarketa, zato št voli ljude i može da nanjuši dobru hranu. Kada
sam došao tamo, čovek iz obezbeđenja je pokušavao da „drži situaciju pod
kontrolom“, neki od kupaca su bili uplašeni. Kada me je primetio, Aksel mi je
dotrčao i srećno smo se vratili kući. </span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><b>Bozidar (26)</b></span><o:p></o:p></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><i>Ime ljubimca: Kira<o:p></o:p></i></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><i>Godine: 1.5<o:p></o:p></i></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><i>Rasa: Nemački špic<o:p></o:p></i></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
Priča:</div>
<br />
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Kira voli da grize sve po kući. Tako je
uništila moj omiljeni kišobran, nekoliko pari obuće. Jednog popodneva video sam
je kako nešto „jede“. Bio je to kabl za struju pod naponom. Spasao sam je u
poslednjem času.</span></div>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0tag:blogger.com,1999:blog-148355192717009844.post-65723139228704727942015-06-13T05:25:00.000+02:002015-06-20T05:27:03.058+02:00O contentu na digitalnim platformama<div dir="ltr" style="text-align: left;" trbidi="on">
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg8P09NK3tQFGZWnCjRLx6GPYuxeAITFCwQTOho1bWkcfHg840L1i8KqeDA1RKvwXjcfcCkP9qA40ed39F1iOXG3HT1wNrj6AkGU_n_VqZY4KJwtOFVE7jxqdmhRZGMSCabZtlViV194B43/s1600/slika1.JPG" imageanchor="1" style="margin-left: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="358" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEg8P09NK3tQFGZWnCjRLx6GPYuxeAITFCwQTOho1bWkcfHg840L1i8KqeDA1RKvwXjcfcCkP9qA40ed39F1iOXG3HT1wNrj6AkGU_n_VqZY4KJwtOFVE7jxqdmhRZGMSCabZtlViV194B43/s640/slika1.JPG" width="640" /></a></div>
<h3 style="text-align: left;">
<span lang="SR">Globalno istraživanje je sprovedeno u 65
zemalja, između ostalih u Srbiji, i pokazuje da planetu totalno „drma“ fenomen
digitalnih sadržaja i njihovog deljenja putem društvenih online mreža. Naša
zemlja nije izuzetak, pokazuje istraživanje Universal Media, zbog čega bi ljudi
u kreativnim agencijama i kompanijama koje drže do svojih brendova trebalo da
sa velikom pažnje isprate Wawe 8. Mi smo porazgovarali sa predstavnicama dve
domaće agencije i jednim iz velike kompanije o fenomenu digitalnih sadržaja i njihovog
deljenja na društvenim mrežama.</span></h3>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Tema najnovijeg osmog izdanja tradiconalne
studije Universal Media (UM) o značaju i uticaju društvenih medija u životima
njihovih korisnika je sadržaj (content). Wave 8, koji će u Beogradu biti
predstavljen sledeće sedmice, donosi zaključak da je za kvalitetne strategije
na društvenim mrežama od izuzetne važnosti razumevanje kakvu snagu i uticaj na
potrošače danas ima sadržaj koji se deli i razmenjuje i koji je već ušao u
sferu društvene robne razmene. UM Srbija već petu godinu za redom učestvuje u
globalnoj studiji Wave čije osmo izdanje je sprovedeno u 65 zemalja. Wave 8 je
sproveden u saradnji sa globalnom istraživačkom kompanijom Lightspeed GMI, na
svetskom uzorku od 50,000 aktivnih internet korisnika koji predstavlja
populaciju od 1,29 milijardi stanovništva, uzrasta 16-54 godina i koji koriste
internet svaki ili svaki drugi dan. U Srbiji je istraživanje sprovedeno na
reprezentativnom uzorku od 500 ispitanika.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"></span></div>
<a name='more'></a><br />Dobijeni rezultati su zanimljivi. Ne možemo
reći da iznenađuju (da li danas nešto može da iznenadi), ali ukazuju na
trendove koji imaju svoju, laicima uglavnom nevidljivu logiku. Kako je
istraživanjem obuhvaćena i Srbija, moguće je i poređenje tipa „gde smo mi, a
gde su ostali“. Za tumačenja nalaza iz ovog istraživanja obratili smo se
ekspertima iz domaće kreativne industrije, a to su Katarina Kostić regionalna
direktorka razvoja za medijske operacije I&F McCann Grupe i Žarko Veljković,
kreativni direktor u agenciji Saatchi & Saatchi Beograd, , te Ivan
Stojanović koji u kompaniji Coca Cola za tržište Srbije i Crne Gore obavlja
funkciju Marketing Activation Manager Flavors za brendove Fanta, Schweppes,
Sprite. Kao što ćete moći da pročitate, oni se baš ii ne slažu po svim
pitanjima, ali nijedno ne spori da smo u uzbudljivom vremenu društvenih mreža,
mnoštva sadržaja, deljenja…<br />
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><b>Razumevanje sadržaja</b></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Wave 8 pokazuje da je za kvalitetne strategije
na društvenim mrežama od izuzetne važnosti razumevanje kakvu snagu i uticaj na
potrošače danas ima sadržaj koji se razmenjuje i deli. Zaključak je da bi
sadržaj na kojem je zasnovana marketinška kampanja „radio“, on mora da se
adaptira po potrebama i željama ciljne grupe, pri čemu su razlozi koji leže iza
razmene i deljenja sadržaja promenljivi od kategorije do kategorije proizvoda,
tržišta i demografije ciljne grupe. Vreme je da se brendovi pomere od ideje „ajde
da smislimo nešto interesntno i kul” i razumeju potrebe i razlike. Potrošači su
emotivno vezani za sadržaj koji dele, kroz deljenje sadržaja oni istovremeno
govore o sebi, svojim stavovima. Takav sadržaj je vrlo povezan sa online
reputacijom pojedinaca koji ga dele, zbog čega nastaje jaka emotivna veza, a to posledično ima
uticaj i na brendove koji su prisutni kroz content na društvenim mrežama.</span></div>
<table cellpadding="0" cellspacing="0" class="tr-caption-container" style="float: right; margin-left: 1em; text-align: right;"><tbody>
<tr><td style="text-align: center;"><a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhARWcB9WUaacDSkhkRaCuV_LCoi9jhWrZpNA6-kHDxbcxMP8lNpUWdfPpcwhgGXulDKXXwecWlO-9JIumlIIsW7ckA8gGSpmu6ZJUlm6On2wjwaWk0CyAGueTPYvjAiGpOshe3yH4Exyfa/s1600/citat.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; margin-bottom: 1em; margin-left: auto; margin-right: auto;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhARWcB9WUaacDSkhkRaCuV_LCoi9jhWrZpNA6-kHDxbcxMP8lNpUWdfPpcwhgGXulDKXXwecWlO-9JIumlIIsW7ckA8gGSpmu6ZJUlm6On2wjwaWk0CyAGueTPYvjAiGpOshe3yH4Exyfa/s320/citat.jpg" width="320" /></a></td></tr>
<tr><td class="tr-caption" style="text-align: center;"><div class="MsoNormal" style="font-size: medium; text-align: left;">
<span lang="SR">CITAT: Marketing je nekada bio fokusiran na pravljenje</span></div>
<div class="MsoNormal" style="font-size: medium; text-align: left;">
<span lang="SR">mitova i njihovo širenje. Danas, reč je o govorenju istine</span></div>
<div class="MsoNormal" style="font-size: medium; text-align: left;">
<span lang="SR">i njenom deljenju.</span></div>
<div class="MsoNormal" style="font-size: medium; text-align: left;">
<span lang="SR"><i>Mark Metju, potpredsednik za marketing u Unileveru.</i></span></div>
<div>
<span lang="SR"><br /></span></div>
</td></tr>
</tbody></table>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />Evo i nekih konkretnih podataka iz
istraživanja koji se odnose na Srbiju. Postoji velika razlika između sadržaja
koji potrošači cene i vole da pogledaju, a što za posledicu ima veliki broj
pregleda, na primer na YouTube i sadržaja koji će podeliti sa prijateljima na
društvenim mrežama. Samo 15 odsto potrošača u Srbiji ceni i gleda sadržaj koji
„odražava i njihove stavove“, ali će zato 35 procenata rado podeliti sa
prijateljima baš sadržaj koji odražava lične stavove. Žarko misli da je i pre
ere interneta postojala razlika u tome kako su se pojedinci predstavljali širem
krugu ljudi i onoga što su stvarno mislili. „Delićete više sadržaja za koji
mislite da će vas najbolje predstaviti auditorijumu koji je znatno povećan
zahvaljujući društvenim mrežama“, kaže on. Mogli bismo reći da se sa Žarkom
slaže i Katarina u onom delu koji se tiče odnosa tradicionalnih i novih,
digitalnih medija. Ali samo donekle.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />- Društveni mediji su preuzeli karakteristike
mnogih drugih medija, ljudi putem društvenih medija takođe zadovoljavaju svoje
unutrašnje potrebe koje smo ranije zadovoljavali medijima kojima smo bili
okruženi, TV, radio, štampa.... Motivi za gledanje nekog sadržaja i uživanje u
njemu su drugačiji od motiva zbog kojih se ljudi odlučuju da neki sadržaj
podele sa svojim prijateljima. To je ona mogućnost koju pružaju društveni
mediji, koje drugi mediji nemaju, da se utiče, iznese mišljenje, komentariše.
Društveni mediji su postali ogledalo naših ličnosti, način da se svako od nas
izrazi, pokaže svoja interesovanja, pohvali svojim umećima. Zato će se i pre
podeliti sadržaj koji jasno pokazuje naša ubeđenja, stavove, nego neki banalan,
zabavan sadržaj. Dakle, sadržaj je tu da nam pomogne u iskazivanju naše ličnosti I kreiranju slike
koju želimo da oslikamo okruženju na društvenim medijima – kaže Katarina.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><b>Veliki i mali koji su veliki</b></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Ivan ističe jedan drugi aspekt. On kaže da
ljudi polako postaju svesni mehanizama po kojima društvene mreže funkcionišu i
prave selekciju onoga što će podeliti na određenom servisu, a što odražava
njihove lične stavove. Sve veća količina sadržaja koji se kreira sa jedne, i
sve veća probirljivost potrošača sa druge strane, neminovno šalju signal da
brendovi moraju da povećaju nivo kvaliteta u komunikaciji jer je internet
izbrisao sve granice između “velikih” i “malih” igrača i danas je moguće sa
vrlo malim budžetima da se izborite za isti nivo pažnje kao i igrač koji je sto
puta veći od vas. Potrebno je da brendovi prevaziću nivo komunikacije samo
funkcionalnih osobina i da se usmere na emociju koju pokušavaju da izazovu kod
potrošača, a najviši stepen je svakako povezivanje na nivou
kulturološko-socijalnih vrednosti gde se pravi najdublja veza sa potrošačem i
stvara sadržaj koji će biti rado deljen na društvenim mrežama.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />Da bi sadržaj "radio" mora da se
adaptira po potrebama i željama ciljne grupe. Kao što je već pomenuto, autori
istraživanja sugerišu da je došlo vreme da se brendovi pomere od ideje "ajde
da smislimo nešto interesntno i kul" i razumeju potrebe i razlike publike.
Da li su oglašivači i kreativci u Srbiji svesni ovakvog pomeranja fokusa? Žarko
kaže da je Srbija kao tržište prilično daleko od razvijenog sveta tako da se
internet trendovi prilično razlikuju. „Kod nas je komunikacija brenda uglavnom
vezana za Facebook i poneki video po principu skrivene kamere. U poslednje
vreme postoje neki pokušaji Twitter kampanja. Međutim, budžeti su katastrofalno
mali, tako da pitanje o tome da li su oglašivači i kreativci u Srbiji svesni da
se globalni trendovi menjaju, nije ni bitno. Imamo mnogo veći problem“, kaže Žarko
i naglašava da činjenica da li će taj sadržaj biti samo interesantan ili će
imati neku dublju poruku zavisi od strategije koji taj brend želi da predstavi
i ne bi ga trebalo vezivati za trendove.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><b>Dostupnost korisnih podataka</b></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">- Nemoguće je pronaći štapić koji će
garantovati da će sadržaj na kom se radi i koji će biti iskorišćen u svrhu
promocije neke robne marke imati uspeha
među potrošačima, odnosno stvoriti toliko željenu ljubav potrošača i brenda.
Ali nove tehnologije su donele ogromne prednosti, a najveća je dostupnost
podataka. Danas na mnogo načina možete da dođete do informacije o tome šta
potrošači vole, kako na koji sadržaj reaguju. Holivud već duže vreme koristi
analize emocija dok se gleda određeni sadržaj, naročito u izradi filmskih trejlera.
Dosta se znanja iz filmske industrije na temu sadržaja danas prenosi u reklamnu
industriju. Jedan sličan primer je i ATTENTV, platforma agencije Drive koja
omogućava da razumemo emocije gledaoca na određeni sadržaj u trenutku kada ga
zaista i gledaju. Tu je i Wave gde ima jako mnogo odgovora na pitanje „A šta to
potrošači žele da vide” - kaže Katarina.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />Dakle, po njenom mišljenju, i oglašivačima, i
agencijama u Srbiji postaje sve više dostupan kvalitetan podatak putem kog
razumeju potrošače. Ali i kada imate najbolje podatke, treba znati iskoristiti
ih, pročitati ih i kreativnošću osmisliti sadržaj koji će biti zaista prihvaćen
i na kraju razmenjivan od strane potrošača. Ivan, međutim ističe da je reč o
velikom izazovu sa kojim se oglašivači i kreativne agencije suočavaju na
globalnom nivou, ne samo kod nas. „Marketing industrija je svakako svesna ovog
trenda, pitanje je koliko su kompanije i brendovi spremni da prihvate ovakve
neophodne promene i veći stepen prilagođavanja komunikacije ka potrošačima. Mislim
da ćemo u budućnosti biti svedoci nekih novih načina na koji se sprovodi
kreativan proces u pripremi kampanja i da će uključivanje samih potrošača u
odlučivanje biti jedan novi momenat koji će doprineti dubljoj vezi sa brendom“,
kaže Ivan. Objašnjava zašto je to važno.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><b>Lični imidž ispred brenda</b></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">- Lični imidž pojedinca je u današnje vreme
najvažnija valuta o kojoj svako od nas brine u svojim “brendizma” i zato je
jako bitno da brendovi razumeju da je potrošač taj koji treba da bude na prvom
mestu, a brend uzima tek sekundarnu ulogu u bilo kakvoj aktivaciji i zapravo je
samo pomagač u ličnom predstavljanju pojedinca.
To je jedini način na koji se može osigurati da će promocija brenda
delovati prirodno i primamljivo potrošačima. Jako je bitno da pažljivo slušate
šta vam potrošači direktno i indirektno poručuju i da to uzmete u obzir
prilikom aktivacije kampanje. Iz pažljivog osluškivanja lako možete doći do
ideja koje će u realizaciji pogoditi tačno u centar onoga što bi potrošač
očekivao od vas – kaže naš sagovornik. Žarko
ukazuje da ako postoji zanimljiv i zabavan sadržaj koji deli stavove ciljne
grupe i brenda onda postoji i viralni potencijal. Tada se stvara emotivna veza
brenda i potrošača, čemu treba dodati kvalitetan i kreativni advertajzing.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />Katarina se slaže da je ključ da se kreiraju
sadržaji koji će imati veliku emotivnu vrednost za potrošače, koji će im pomoći
da iskažu svoje unutrašnje potrebe. Još ako je lako da se sadržaj razmeni, ako
je prilagođen pametnom telefonu koji je
postao svojevrstan pasoš potrošača, uspeh je zagarantovan. „Odličan primer je
bila globalna ludnica koja se stvorila sa Ice Bucket Challenge akcijom leta
2014. godine. Ljudi nisu naprosto odjednom postali svesni višeg cilja i dali su
toliku podršku jednoj ne tako poznatoj bolesti kao sto je amiotrofična
lateralna skleroza. Ova akcija je bila spoj sadržaja koji iznenađuje, koji je
na pravom mestu, koji lako može da adaptira bilo ko putem mobilnog telefona i
koji prepoznaje da ljudi ne žele samo da podrže visi cilj, neku dobrotvornu
akciju, već žele i sebe da promovišu kao deo cele aktivnosti“, kaže Katarina.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><b>Era „selfija“ i instant popularnosti</b></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">- Činjenica je da većina ljudi potajno žele da
budu poznati, a da 33 odsto mladih i 23 procenata starijih priznaje da žele da
budu poznati. Pozicija u društvu je oduvek bila važna stvar otkada je čovek
postao društveno biće. U digitalnoj eri je način na koji možete da budete
poznati znatno olakšan. Svako od nas ko ima nalog na društvenim mrežama, ima do
sada najširi auditorijum sa kojim može svakodnevno da komunicira. To je kao da
svaki dan stojite na bini pred nekoliko stotina ili hiljada ljudi kojima se
obraćate – komentariše Žarko nalaze iz Wave 8 koji se odnose na mlade do 30
godina, željne online popularnosti, a što je za 10 procenata manje u odnosu na
globalni prosek, dok onih između 30 i 55 godina po ovom kriterijumu ima više za
osam odsto od svetskog nivoa. Dodajmo i ovim podacima i nalaz da čak 44%
korisnika interneta u Srbiji rađe objavljuju samo svoje slike, nego slike svojih
prijatelja.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />Ivan podseća da je Endi Vorhol rekao tokom
60ih godina prošlog veka kako će u budućnosti svako imati svojih 15 minuta
slave. „Revolucija u komunikaciji, i brzina kojom se sadržaji razmenjuju,
Vorholovih 15 minuta je svedeno na 15 sekundi video klipa koji će postati
viralan“, kaže on.. Tinejdžeri su najveći ljubitelji onoga što nova tehnološka
dostignuća donose. Oni svoj imidž grade drugačije od svojih roditelja, gde
čitav jedan deo svog imidža kreiraju upravo na internetu. Uloga brenda u ovoj novoj
eri je da upravo omogući i olakša mladima da pokažu svoju kreativnost i lakše
iskažu kako zapravo izgleda njihov lični brend. Ova saznanja daju veliki
potencijal brendovima da kreiraju kampanje koje će u prvom planu imati cilj
pojedinca i gledati kako mogu da brend grade oko njega, a ne da se kreću u
obrnutom smeru i da pokušavaju da prevaspitaju pojedinca da se uklopi u kalup
koji mu je brend smislio, smatra Ivan..</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />Dodaje da je fleksibilnost najvažnija prilikom
aktivacije u digitalnim medijima. Katarina još jednom podseća na primer Ice
Buket Challlange kako su ova saznanja uspešno primenjena. Imidž i online
reputacija je danas jako bitna ljudima zato što se vidi da se online reputacija
i imidz isplate. Dokaz su mnoge online zvezde, blogeri, učesnici rijalitišoua,
koji žive od svoje online reputacije. Dakle sadržaj ima svoju vrednost u opštoj
razmeni, a sadržaj koji će omogućii povećanje nečije online reputacije će biti
uspešniji u kreiranju ljubavi između brednova i kampanja s jedne, i potrošača,
odnosno publke sa druge strane. Oni vlasnici brendova koji su to već shvatili,
pronalaze načine da iskoriste ovaj novi sociološki fenomen. Zapravo stari
fenomen željom za popularnošću, „samoprezentacijom“ u kontekstu novih
mogućnosti koje donose društvene mreže, visok stepen interaktivnosti,
konzumiranja i deljenja sadržaja.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><i>Jelena Gavrilović, autorka online serijala
#SamoKazem</i></span></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><b>Digitalni svet, svet slobode</b></span></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />Serijal webizoda #SamoKazem, privukao je
znatnu pažnju javnosti i medija u regionu, a osvojio i više priznanja, između
ostalih i NAGRADU SATELIT ZA NAJBOLJU ORIGINALNU KRATKU FORMU, za koju se
smatra da je treća po rangu u Holivudu, posle Oskara i Zlatnog globusa. Serijal
kroz svoje "webizode" donosi životni presek grupe mladih ljudi iz
regiona, sa svim izazovima, dilemama, radostima. Akteri serijala, apsolutni
amateri, sa publikom dele svoj svet, svoje svetove. Ovo je jedan od prvih, a
istovremeno do sada najuspešniji pokušaj kreiranja sadržaja namenjenog za
onlajn platforme i deljenje na društvenim mrežama. O uspehu i ličnim utiscima
razgovarali smo sa Jelenom Gavrilović, mladom rediteljkom koja je stavila
autorski potpis na projekat.</span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhcGe8t9noCUxi6h3fWOO0UsMTL26OYB3ItNL6_p0T3ZzlOcA0Zji_wy5I7ma6kD-Cih5QCcsFr-9_nLBwU3PKbuyg_S9MOZOTTh1JtnTc7Qlrz51018uhAWhDPJRPcD8XdNxV9J1mjELjW/s1600/jelena.JPG" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhcGe8t9noCUxi6h3fWOO0UsMTL26OYB3ItNL6_p0T3ZzlOcA0Zji_wy5I7ma6kD-Cih5QCcsFr-9_nLBwU3PKbuyg_S9MOZOTTh1JtnTc7Qlrz51018uhAWhDPJRPcD8XdNxV9J1mjELjW/s320/jelena.JPG" width="320" /></a></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br /><b>Kao platforma za distribuciju serijala izabran
je internet, a YouTube kao okosnica. S obzirom da je projekat realizovan na
zavidnom produkcijskom nivou, sa
relevantnim temama, on je svakako mogao da se nađe i na televiziji. Zašto se
ipak ostalo isključivo u domenu digitalne platforme, a ne i TV-a koji na našem
prostoru i dalje ima veliki uticaj?</b></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />.- Nekoliko razloga se tu preklopilo - pre
svega, ciljna grupa naše serije jeste ta mlađa generacija koja najviše vremena
provodi na internetu i TV gotovo ni ne gleda. Osim toga, kada je sadržaj na
internetu, dostupan je svima, svuda, možete ga pauzirati, gledati ponovo, a
epizode ostaju zauvek dostupne, To je velika prednost ovog formata i
definitivno nešto što prati tok savremenog života. Sam proces plasiranja
ovakvog formata daje veliku slobodu i osetili smo da treba da ga iskoristimo i
da se bavimo nekim temama i na neki način koji na TVu ne bi prošao. </span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br /><b>Momenat interaktivnosti je postignut kroz
omogućavanje publici da stupi u i održava komunikaciju sa učesnicima serijala
preko različitih društvenih mreža. Da li je zaista došlo do interakcije sa
publikom u nivou da to donese neke nove inspiracije, inovacije na samom
projektu ili u nekim od narednih poduhvata, kako članova ekipe, tako i vas kao
pojedinke? </b></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />- Nažalost ne jer su svih 26 epizoda prve
sezone snimljene pre početka emitovanja,
tako da su svi komentari od strane publike služili za promišljanja o drugoj
sezoni do koje nažalost još uvek nije došlo. Mogli smo da vidimo koga od likova
najviše prate i lajkuju, sve kritike i pohvale koje smo dobili od publike su
nam bili dragocene. Ali generalno, to jeste zanimljiv koncept i još jedna od
prednosti koje nudi ovaj format. </span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br /><b>Ovakvih sadržaja ima na internetu, od potpuno
amaterskih do onih iza kojih stoje velike svetske produkcijske kuće. Kako ste
odgovorili izazovu da projekat dobije na "vidljivosti", pre svega
među onima kojima je i namenjen, a to je generacija mladih na području exYU? </b></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />- Time se ja lično nisam bavila, ali ono što
znam je da se najviše radilo na internet marketingu preko društvenih mreža i
portala.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br /><b>Svojevremeno ste rekli da je projekat
svojevrsni eksperiment, kao da se nadate da će iz njega proizaći neka nova energija.
Da li se ta energija pojavila, da li će doprineti nastanku i realizaciji nekih
novih projekata? Da li očekujete da će vaše učešće na ovom projektu
predodretiti vaš dalji rad, odnosno da li ćete nastaviti da eksperimentišete sa
novim platformama?</b></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />- Apsolutno, mislim da je samo potrebno još
neko vreme i da je to stvar navike. Primetila sam nekoliko novih domaćih
internet serija i emisija koje su čak amaterske, ne kažem da su nastale pod
uticajem naše serije, ali očigledno postajemo svesniji potencijala interneta i
da se sve seli tamo. Mi kao sredina i dalje većinski jesmo naviknuti na TV, ali
sam ubeđena da to neće još dugo trajati. Lično mogu da vidim sebe u tom sistemu
i u budućnosti.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div style="text-align: left;">
<span style="font-size: large;"><i><span lang="SR">Gostujući kolumnista: </span>Radovan Aleksić, Advance Media Services - Commercial Director -
DRIVE</i></span></div>
<div class="MsoNormal">
<b style="font-size: x-large;">Vous avez dit Brand Content ?</b></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgkYJEPI4t278KmkdJIXq7PPSCEhwT2xKBv4WLe_RFlJvAXzRq-jwRDW-ON54eS7VAyIiGlN8j5xYRjvL94zNn2WwowlUAAod9oWYvEWqdcie99V53Br8kAW_4jDyBGsNq-pZeVdAMBZ_fD/s1600/radovan.JPG" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="400" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEgkYJEPI4t278KmkdJIXq7PPSCEhwT2xKBv4WLe_RFlJvAXzRq-jwRDW-ON54eS7VAyIiGlN8j5xYRjvL94zNn2WwowlUAAod9oWYvEWqdcie99V53Br8kAW_4jDyBGsNq-pZeVdAMBZ_fD/s400/radovan.JPG" width="225" /></a></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />Brand Content (Brend kontent), to je ustvari
drugačija ali baš dobra reklama! To je « razgovor » brenda sa potencijalnim
potrošačem sa kojim uspeva da izgradi emocionalnu vezu. Prilikom te komunikacije potrošač se zabavlja, a da pri tom ne oseća
težinu komercijalnog pritiska.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />O Brendu Content-u se govori kada brend svoje
područje komunikacije širi ulazeći u teritoriju
koja prevazilazi okvire njegovog proizvoda, odnosno njegove usluge.
Brend se tada obraća jezikom, koristi izraze i obradjuje teme koje nijsu klasicno komenrcijalne vec su
informativne zabavne, životne.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />Brend treba da izazove interesovanje, da
razvije kvalitetne sadržaje kako bi ih zbog svoje zanimljivosti i atraktivnosti
potrošači u što većem broju razmenjivali (na društvenim mrežama), čime se vrednost brenda uvećava i proširuje
teritorija njegovog značaja. U tome je izazov kreiranja veb serijala kao
najatraktivnijeg formata Brend kontenta. Ukoliko su uspešno realizovani, brend
doživljava veliki uspeh. Korišćenjem društvenih mreža i odgovarajućom
prisutnošću u konvencionalnim medijima, brend razvija posebnu vrstu odnosa sa
potrošačem. Uvodeći ga u svoj svet, brend gradi i razvija vezu s njim i prelazi
iz ere jednosmerne komunikacije u eru dijaloga.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />Iako Brend Content kao način komunikacije
brenda sa tržištem postoji već dugo, raznovrsna komunikacijska sredstva
omogućavaju stvaranje još bogatijih sadržaja. U obilju reklamnih ponuda, danas
je neophodno biti originalan, ponuditi kvalitetan sadržaj i razlikovati se od
konkurencije: u tome je snaga Brenda Content-a.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />Zasićen ponudama, potrošač se okreće
sadržajima koji za njega imaju pravu vrednost, ostale zanemaruje. Pet minuta posvećenih takvom
sadržaju znatno uvećava i osnažuje
vrednost brenda. Brend Content omogućava prelazak sa „marketinga
kupovine pažnje“ na „marketing
pridobijanja pažnje“. </span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Brend Content zahteva dobro predstavljanje
brenda, poznavanje kulture življenja
potrošača, viziju razvoja tržišta na kojem komunicira, ali i praćenje
globalne vizije. Brend Content je eksplodirao u trenutku kada tehnika i
digitalni svet konačno omogućavaju pravu integraciju brenda i potrošača, kroz
njihovu konverzaciju. Zadatak novih
stručnjaka za kreiranje Brend kontenta sastoji se u osmišljavanju sadržaja koji
će se bazirati na poznavanju oblasti interesovanja potrošača kao i predvidjanju
načina njihovog vidjenja budućnosti.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />Postoji više izazova u srcu Brend Content-a i
svi su fokusirani na stvaranje vrednosti . Zapravo je važno da budemo svesni da
više nismo samo nemi potrošači, već i publika koja reaguje i
učestvuje. </span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Zato se danas naš zadatak sastoji u tome da se
Brend Content sagleda kao integralni deo « Paid“, „Earned“ i „Owned
Media“strategije razvoja brenda . To već uspešno čine brendovi poput KoKa Kole, Red Bula ili Ralf
Lorena a sjajan je primer i iz našeg « komšiluka « - čokoladica ROM iz Rumunije.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-size: large;"><i>3za1 Faris Abouhamad, predsednik IAA</i></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><b>Menjamo se jer se menja svet oko nas</b></span></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><b>Šta su po vašem mišljenju aktuelni trendovi u
marketinškoj industriji na globalnom nivou?</b></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />- Stabilan trend koji je prisutan 10 do 15
godina je pojavljivanje i rast digitalnih tehnolgoija i njihova upotreba u
marketingu i advertajzingu. Nismo više iznenađeni činjenicom da razvoj digitala
i inovacije nekih mogućnosti vezanih za ovu oblast, alii izazova koj takođe
postoje. Novi svet aplikacija i rešenja, automatizacija, odnosno programiranje
medijskog planiranja i medija bajinga, kraud-soursing discipline i platforme,
sve to i još mnogo toga vodi ka budućem rastu industrije u okruženju digitalnih
medija, istovremeno i pritisku, a u mnogim slučajevima i zatvaranju nekih dobro
poznatih medijskih brendova. Strukturalni uticaj postoji i na naše politike
zapošljavanja novih kadrova jer je sve veća otreba za stručnjacima iz oblasti
digitalnih tehnologija u našem poslu. Ipak, želim da kažem da ne očekujemo
kolaps našeg tradicionalnog načina poslovanja sve dok on nastavi da donosi
inovacije.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><b>Gde vidite region Jugoistočne Evrope u
globalnoj kreativnoj industriji?</b></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />- Kreativnost u jugoističnoj Evropi se pomera u
istom pravcu kao i ona u Istočnoj Evropi. Kreativna rešenja koja stižu iz ovog
dela sveta, u mnogim slučajevima, ravna su efektivnosti i kreativnosti njihovih
uzora iz Severne Amerike i Zapadne Evrope. Trenutno, ne postoji razlika pošto
su informacije dostupne svima, svim kreativnim ljudima u svetu. Želim da kažem
kako je zadivljujuća brzina transformacije, ne samo kreativnosti, već i načina
na koji se krativni proizvodi konzumiraju od strane ciljnih grupa na određenim
tržištima. Ta transformacija je zapanjujuća na skoro svakom aspektu poslovnih i
tržišnih komunikacija u Jugoistočnoj .</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><b>IAA je osnovana 1938. i od tada je prošla
različite faze razvoja, kroz promene uslova na tržištima. Kako vidite ulugu IAA
danas?</b></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhVcpFBBB1Z7LrWLuLPhSwN3EauIluERUW0FChKBMeU1grAnpjzDJ9tq2MK6fLGlqcGUYdGq1x3x7iW5Vi0tMbzEq9k_cPXpHOe7SU92pcTbD19UpNQpmFc3AsHcLi38cOogh3QXjmkTc_m/s1600/Faris.JPG" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="400" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhVcpFBBB1Z7LrWLuLPhSwN3EauIluERUW0FChKBMeU1grAnpjzDJ9tq2MK6fLGlqcGUYdGq1x3x7iW5Vi0tMbzEq9k_cPXpHOe7SU92pcTbD19UpNQpmFc3AsHcLi38cOogh3QXjmkTc_m/s400/Faris.JPG" width="225" /></a><span lang="SR">- U osnovi IAA je razvoj u skladu sa vremenom u
kojem deluje. Nastavićemo da se menjamo u skladu sa promenama u poslovanju na
tržištu, kao što se menjaju i naše članice. Iako smo veoma privrženi našim
principima i razlogu zbog kojeg smo nastali, moramo da se menjamo jer se menja
svet oko nas. Na primer, kada smo počeli 1938, jedan od ciljeva je bio
promocija i rast oglašivačke industrije na svetskom nivou na osnovu metoda koje
su bile dominantne 30ih i 40ih godina prošlog veka. Držali smo forume sa ciljem
za primenom tada dostupnih alata, dok to
sada obavljamo kroz kongrese i lokalne aktivnosti. Pomerili smo se od
usvajanja veština nastalih kroz praksu u kreativnoj industriji ka akreditaciji
univerzitetskih programa relevantnih za našu branšu, te kurseva na vodećim
univerzitetima i drugim obrazovnim ustanovama širom sveta. Transformisali smo
se od nekadašnjih zagovornika za slobodu tržišnih komunikacije do subjekta koji
učestvuje u celoj paleti aktivnosti, kroz partnerstva sa valdama i
zakonodavcima u kreiranju zakonskih. Jedna od sadašnjih uloga je pomaganje
vlastima da shvate neke slabosti digitalne revolucije u našem biznisu, kao što
su piranja prevare ili zloupotreba privatnosti. Znači, nastavićemo da se
razvijamo sa vremenom, istovremeno ostajući solidan partner industriji
oglašavanja.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;">Dobra knjiga</span></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><b>Šest tajni za marketing zasnovan na kontentu</b></span></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br /></span></div>
<h3 style="text-align: left;">
<i><span lang="SR">Naslov: The Content Cod</span><span lang="SR">Autor: Mark W. Schaefer</span><span lang="SR">Izdavač: MW\Schaefer (Mart, 2015)</span><span lang="SR">Jezik::engelski</span></i></h3>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiPTIfjQLyPs3o2yCMMlNNUZR9L5U_9-Tv4f5G1Mr_pLZCwz-XorwTSjOv8gs29S2QNYCP_2qdZRfjvWKIYatYxWqua60BvlsgVzwsH1xhWz3_qUNC4vmhRT5y-mFLf5dLaHGFeDwla9VV2/s1600/knjiga.jpg" imageanchor="1" style="clear: right; float: right; margin-bottom: 1em; margin-left: 1em;"><img border="0" height="320" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEiPTIfjQLyPs3o2yCMMlNNUZR9L5U_9-Tv4f5G1Mr_pLZCwz-XorwTSjOv8gs29S2QNYCP_2qdZRfjvWKIYatYxWqua60BvlsgVzwsH1xhWz3_qUNC4vmhRT5y-mFLf5dLaHGFeDwla9VV2/s320/knjiga.jpg" width="207" /></a></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Mark Šhafer, autor pet bestselera iz oblasti
marketinga (uključujući Social Media Explained i The Tao of Twitter) upravo je
objavio još jedan rad koji dobija najbolje komentare. Knjiga „The Content Code:
Six essential strategies to ignite your content, your marketing, and your
business“ je svojevrsni vodič koji istražuje šest faktora koji mogu pomoći
stručnjacima u agencijama i kompanijama da naprave „proboj“ kroz preplavljujuću
plimu informacija do suštinskog značenja marketinga u sadašnjem vremenu. Iza
kontenta, iza društvenih mreža, merenja saobraćaja na sajtovima, optimizacije
pretraživača, knjiga zapravo počinje tamo gde se završavaju marketinški planovi
i vodi na sledeći, viši nivo, sagledavanja industrije.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Jedan od kritičara je primetio kako je ovo
pionirska knjiga (ništa novo od autora koji slovi za jednog od najuticajnijih
pisaca na teme kojima se bavi). Pionirska zato što Mark zalazi u suštinu
marketinga na društvenim mrežama, istovremeno ne izostavljajući iz vida alate
koji omogućavaju realnu merljivost efekata kampanja. Knjiga se bavi
psihologijom deljenja sadržaja, donosi stotine ideja koje mogu da budu
korišćene ili barem oprobane u kompanijama, agencijama, organizacijama, bilo
kojeg obima i sa bilo kojom veličinom budžeta koji im je na raspolaganju. Autor
ukazuje i na vezu između brenda i transformacije kontenta koji se plasira, uz
fokusiranost na publiku koja će distribuirati sadržaje, uz praktične savete
kako povećati nivo „šerabilnosti“. Štivo za preporuku.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span style="font-size: large;"><i><span lang="SR">AKTUELNOST: </span>Glavni grad Srbije domaćin IAA Europe
konferencije</i></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><b>Beograd je Evropa</b></span></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Beograd /// Srpski chapter IAA je juče i danas
domaćin evropske konferencije koja se održava u hotelu Crowne Plaza. Posle
nekoliko decenija Beograd je domaćin IAA Europe konferencije na kojoj će se
okupiti čelnici Asocijacije. Prvi dan je bio rezervisan za predavanja svetskih
stručnjaka i Redovnu izbornu skupštinu IAA Srbija, a drugi za sastanke
predstavnika evropskih IAA chaptera.</span></div>
<div class="separator" style="clear: both; text-align: center;">
<a href="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhZvt2LtVjIpwirc96oTvze-UwmxWuMO3OK4rfLj3shg2CU5_PU0eM4CuXtVOWaLCA9ArzCmNo_W-bnPXWBE-urEpPRbZpYahOTaJX_SYaRDFPjL7jqGW2sHpKr-RdPOYE6_JgN7Sl8frsL/s1600/konferencija.jpg" imageanchor="1" style="clear: left; float: left; margin-bottom: 1em; margin-right: 1em;"><img border="0" height="265" src="https://blogger.googleusercontent.com/img/b/R29vZ2xl/AVvXsEhZvt2LtVjIpwirc96oTvze-UwmxWuMO3OK4rfLj3shg2CU5_PU0eM4CuXtVOWaLCA9ArzCmNo_W-bnPXWBE-urEpPRbZpYahOTaJX_SYaRDFPjL7jqGW2sHpKr-RdPOYE6_JgN7Sl8frsL/s400/konferencija.jpg" width="400" /></a></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />- Mi smo kao Srpski ogranak International
Advertising Association (IAA) veoma ponosni zbog činjenice da smo domaćini
Evropske IAA konferencije. U Beogradu su se okupili čelnici najstarije
tripartitne asocijacije u svetu u oblasti komunikacija, svetski stručnjaci i ovdašnja stručna javnost – kaže
za M&A Jelena Ivanović, izvršna direktorka IAA Srbija.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />Konferenciju je otvrio svetski predsednik IAA,
Faris Abuhamad, a zatim su usledile prezentacije Roela Annege, direktora
marketinga za Centralnu i Južnu Evropu kompanije Coca-Cola, Ravida Kuperberga,
čuvenog trenera iz agencije The Mindsapes. Učesnici su bili u prilici da
slušaju predavanje Markus Deutscha, potpredsednika Evropske alijanse za
standard u oglašavanju, kao i prvo predstavljanje projekat IAA Srbija <br />–
Marketing leksikon koji će, prema najavama, postati globalna IAA platforma.
Drugi deo dana rezervisan je za Redovnu izbornu skupštinu IAA, na kojoj će,
između ostalog, biti izabrani organi koji će Asocijaciju voditi u naredne dve
godine.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />- Prvi put se kod nas IAA skup međunarodnog
značaja održao pre više od 30 godina. To je bio Svetski kogres IAA koji je 1983
godine organizovan u Beogradu. Ova Konferencija, na neki način, nastavlja
tradiciju održavanja važnih događaja u našoj prestonici i okupljanja
predstavnika struke sa ciljem promovisanja značaja marketinških komunikacija za
ekonomiju jedne zemlje. Ovo je važan
događaj za IAA Srbija, predstavlja svojevrsnu potvrdu svih naših napora
uloženih u unapređenje struke prethodnih godina. Ali, pre svega je sjajan povod
da se okupi struka i da razgovara o budućim projektima koji će dodatno podići svest o njenom značaju
– kaže Jelena. </span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />Za IAA Srbija naredne dve godine će biti veoma
bitne, pre svega zbog uspostavljanja samoregulatornog tela (Tela koje će
pratiti poštovanje Kodeksa o marketinškim komunikacijama i oglašavanju), kao i
zbog mogućnosti dobijanja licence za organizovanje svetskog festivala koju IAA
Srbija očekuje u jesen ove godine.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><br />IAA konferencija predstavlja svakako jedan od
najvažnijih događaja za struku u poslednjih nekoliko godina. Izborom Beograda
za mesto evropskog sastanka odato je priznanje srpskom ogranku na svim
dosadašnjim naporima da unapredi kako IAA, tako i struku uopšte.</span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><i>VESTI</i></span></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><b>Proglašeni pobednici „Najbolje iz Srbije 2014“</b></span></span></div>
<div class="MsoNormal">
Beograd /// Privredna komora Srbije,
Ministarstvo trgovine i list Privredni pregled izabrali su 24 najbolja brenda
na tržištu Srbije koji su se prijavili na takmičenje „Najbolje iz Srbije 2014.
godine“. Ovogodišnja akcija održava se pod sloganom „Najbolje je u ljudima“ a
na konkurs se prijavilo 160 robnih i korporativnih brendova i najbolji su
prolašenji u 24 kategorije. Bambijeva „Plazma“ je najbolji robni, a Karneks
korporativni brend u kategoriji hrane, u ovogodišnjoj akciji „Najbolje iz
Srbije“. U kategoriji roba široke potrošnje u domenu pića, nagrada je pripala
„Jelen“ pivu, kao najboljem robnom i „Nektaru“ kao najuspešnijem korporativnom
brendu. U kategoriji trajnih potrošnih dobara, prvi robni brend je Metalac
bojler, a korporativni Forma ideale. Probiotik, kompanije „Ivančić i sinovi“,
prvoizabrani je brend robe svakodnevne potrošnje u kategoriji hemija, kozmetika
i farmaceutski proizvodi, dok je vršački Hemofarm najbolji korporativni brend.
U kategoriji obuća i odeća, pobedio je P.S. fešn iz Čačka, kao robni brend, a
kompanija Mona ponela je titulu prvog korporativnog brenda. Najuspešniji u
kategoriji usluga su Infostud i Er Srbija u kategoriji malih i srednjih odnosno
velikih preduzeća, kompanija Gorenje pobedila je u kategoriji najbolji strani
korporativni brend. Nagrada za najbolja javna, državna ili dominantno državna
preduzeća pripala je Aerodromu Nikola Tesla u Beogradu. Tigar obuća iz Pirota
je najbolji robni brend proizvodnih dobara i poslovnih usluga, dok je NIS
najbolji korporativni brend u istoj katagoriji. Kao najbolji lokalni brend
nagradu je osvojio „Carpe Diem“ iz Srbobrana, a za najbolji lokalni brend sa
zaštićenim geografskim poreklom nagrađeno je Poljoprivredno gazdinstvo Ćulum iz
Futoga za futoški kiseli kupus. Nagradu za najupešnije uvođenje novog brenda
ponelo je preduzeće Alfa plam iz Vranja za brend Commo, a najbolja trgovinska
marka je Premia kompanije Delez Srbija. Ove godine prvi put nagrađene su i dve
manifestacije koje promovišu Srbiju kao atraktivnu destinaciju, a to su
Belgrade Beer fest i Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu. Najbolji
izvoznik u kategoriji malih i srednjih preduzeća je Institut RT RK iz Novog
Sada, a među velikim kompanijama je Alfa-Plam.</div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><b>Srbija u potpunosti digitalizovana</b></span></span></div>
<div class="MsoNormal">
Beograd /// Srbija je od pre nekoliko dana u
potpunosti digitalizovana, 97,8 odsto stanovništva pokriveno je digitalnim
signalom, a analogni signal ide u istoriju, izjavio je ministar trgovine i
telekomunikacija Rasim Ljajić “Kao što ste videli, ugasili smo analogni signal
ovde na Kopaoniku, a biće istovremeno ugašen i sa emisionih stanica na
Jastrepcu, Besnoj kobili, Ceru i Maljenu”, rekao je on novinarima na Kopaoniku.
Ljajić je istakao da je završeno ono što je započeto još pre 10 godina,
podsećajući da je prvi eksperimentalni digitalni signal pušten 2005.godine.
Izjavio je kako će većina građana Srbije koja prati televizijski signal putem
zemaljske televizije, odnosno krovne i sobne antene, moći da prati prosečno po
15 kanala.</div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><b>RTS Digital postao RTS 3</b></span></span></div>
<div class="MsoNormal">
Beograd /// Specijalizovani celodnevni program
kulture i umetnosti RTS Digital promenio je naziv i vizuelni identitet u RTS 3.
Na pragu prelaska sa analognog na digitalni sistem emitovanja, od samog početka
emitovanja 2008. godine, ovaj program se razvio u kanal prepoznatljivog
identiteta, kao jedinstveni TV kanal kulture i umetnosti. Osim značajne
programske misije u približavanju kulturno-umetničkih sadržaja domaće i strane
proizvodnje vrhunskog kvaliteta najširoj publici, ovaj program tokom proteklih
šest i po godina emitovanja ima značajnu tehničko-tehnološku misiju u
tranziciji na digitalnu tehnologiju i standarde u proizvodnji i emitovanju
programa koje donosi novo doba televizije. Ovo je prvi domaći program koji se
od prvog dana emituje u formatu slike 16:9.<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><i>Mali pojmovnik</i></span></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><b>Kontent marketing</b></span></span></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR">Kontent marketing je forma strateškog
marketinga sa fokusom na kreiranju i plasmanu vrednog, relevantnog i
konzistentnog sadržaja koji privlači i zadržava pažnju ciljane publike, te vodi
ka akciji pripadnika publike koja je korisna za brend</span></div>
<div class="MsoNormal" style="text-align: right;">
<span lang="SR"><i>Izvor: Institut za kontent marketing,
Klivlend, SAD</i></span></div>
<div class="MsoNormal">
<br /></div>
<div class="MsoNormal">
<span lang="SR"><span style="font-size: large;"><i>Da li ste znali</i></span></span></div>
<div class="MsoNormal">
</div>
<ul style="text-align: left;">
<li><span lang="SR"> </span>135 milijardi dolara potrošeno je na digitalni
kontent marketing u svetu 2014.</li>
<li><span lang="SR">Šest milijardi sati se potroši mesečno </span>na pregledanje video sadržaja na internetu</li>
</ul>
</div>
gordanbrkichttp://www.blogger.com/profile/06209414688296076705noreply@blogger.com0