Povodom opozicionog predloga novog sistema raspodele poslaničkih mandata: Po Dontu najgore
17:11
Beograd - Hajer-Najmerov sistem raspodele
poslaničih mandata, koji predlažu stranke demokratske opozicije umesto Dontovog,
najmanje je zlo među mogućim rešenjima, pošto bi se njegovom primenom dobio viši
nivo proporcijonalnosti od dosadašnjeg -
kaže za danas Marko Blagojević, koordinator za odnose sa javnošću Centra za
slobodne izbore i demokratiju, povodom prošlonedeljnog dogovora opozicionih
prvaka, koji će sa vanrednim izborima zahtevati i novi sistem raspodele
mandata.
Novi sistem bi značio da se u izbornu
proceduru uvodi kategorija takozvane "cene mandata", pošto bi pre
raspodele poslaničkih mesta, bilo utvrđeno koliko glasova vredi jedan mandat u
određenoj izbornoj jedinici. To bi bilo određivano računanjem odnosa između
broja glasova u celoj Republici i onog u određenoj izbornoj jedinici, što znači
da bi broj poslanika iz određene izborne jedinice bio poznat tek posle
glasanja, odnosno pošto bude utvrđeno koliko se glasača odazvalo pozivu na
glasanje i koliki je njihov udeo u ukupnom broju glasača na nivou Republike.
Kada se ustanovi koliko poslaničkih mandata
otpada na određenu izbornu jedinicu, oni se dele po proporcionalnom sistemu,
odnosno shodno plasmanu stranaka u toj izbornoj jedinici. Rezltat množenja
broja poslanika iz određene izborne jedinice sa brojem glasova koji je osvojila
neka stranka u toj izbornoj jedinici, deli se sa brojem svih glasova iz i.j., čime se dobija broj mandata za određenu
stranku. Osnovna razlika u odnosu na dosadašnji Dontov sistem jeste baš u ovoj
računici, pošto je na prethodnim izborima u Srbiji, broj poslanika dobijan
komplikovanim sistemom računanja, koji je favorizovao najače stranke, a bez
poslaničkih mandata ostavljao čak i one partije koje su osvojile veliki broj
glasova na izborima.
- Po Dontovom sistemu, stranke koje osvoje
najviše glasova po izbornim jedinicama, dobijaju gotovo sve poslaniče mandate.
Tako se desilo da je na prošlim izborima Socijaldemokratija osvojila 120
hiljada glasova u Srbiji, ali nije dobila ni jedno poslančko mesto, pošto ni u
jednoj izbornoj jedinici nije prošla prirodni cenzus - kaže Blagojević.
Naši zakoni propisuju izborni cenzus od pet
procenta, ali zbog dosadašnjeg sistema raspodele mandata on nije imao nikakvu
važnost pošto ga je na svim izborima anulirao takozvani prirodni cenzus. Ovaj
se, pak, dobija deljenjem broja stotinu sa brojem poslaničkih mandata predviđenih
za određenu izbornu jedinicu. To znači da je, u uslovima kada je Srbija
podeljena na 29 izbornih jedinica, a u Narodnoj Skupštini ima mesta za 250
poslanika, prirodni cenzus daleko veći od zakonskog.
- Na taj način nije izražena volja građana,
jer je proporcijonalnost između rezultata glasanja i raspodele mandata potpuno
neadekvatna. Hajer-Najmerov sistem pruža bolju proporcionalnost, međutim, on može
biti mač sa dve oštrice. Dosadašnja praksa pokazuje da socijalisti imaju
najdisciplinovanije glasače, koji se masovno odazivaju na izbore. Ako
pristalice opozicije ne bi bile dovoljno mitivisane da izađu na glasačka mesta,
moglo bi da se desi da socijalisti i njihovi koalicioni partenri odnesu
ubedljivu pobedu. Zato, predlagači novog sistema raspodele mandata će morati da
krenu u ozbiljnu kampanju po zemlji ukoliko njihov predlog bude usvojen - kaže
Blagojević.
Danas, oktobar 1999.
0 коментара