Povodom opozicionog predloga novog sistema raspodele poslaničkih mandata: Po Dontu najgore

17:11

Beograd - Hajer-Najmerov sistem raspodele poslaničih mandata, koji predlažu stranke demokratske opozicije umesto Dontovog, najmanje je zlo među mogućim rešenjima, pošto bi se njegovom primenom dobio viši nivo proporcijonalnosti  od dosadašnjeg - kaže za danas Marko Blagojević, koordinator za odnose sa javnošću Centra za slobodne izbore i demokratiju, povodom prošlonedeljnog dogovora opozicionih prvaka, koji će sa vanrednim izborima zahtevati i novi sistem raspodele mandata.

Novi sistem bi značio da se u izbornu proceduru uvodi kategorija takozvane "cene mandata", pošto bi pre raspodele poslaničkih mesta, bilo utvrđeno koliko glasova vredi jedan mandat u određenoj izbornoj jedinici. To bi bilo određivano računanjem odnosa između broja glasova u celoj Republici i onog u određenoj izbornoj jedinici, što znači da bi broj poslanika iz određene izborne jedinice bio poznat tek posle glasanja, odnosno pošto bude utvrđeno koliko se glasača odazvalo pozivu na glasanje i koliki je njihov udeo u ukupnom broju glasača na nivou Republike.

Kada se ustanovi koliko poslaničkih mandata otpada na određenu izbornu jedinicu, oni se dele po proporcionalnom sistemu, odnosno shodno plasmanu stranaka u toj izbornoj jedinici. Rezltat množenja broja poslanika iz određene izborne jedinice sa brojem glasova koji je osvojila neka stranka u toj izbornoj jedinici, deli se sa brojem svih glasova iz  i.j., čime se dobija broj mandata za određenu stranku. Osnovna razlika u odnosu na dosadašnji Dontov sistem jeste baš u ovoj računici, pošto je na prethodnim izborima u Srbiji, broj poslanika dobijan komplikovanim sistemom računanja, koji je favorizovao najače stranke, a bez poslaničkih mandata ostavljao čak i one partije koje su osvojile veliki broj glasova na izborima.

- Po Dontovom sistemu, stranke koje osvoje najviše glasova po izbornim jedinicama, dobijaju gotovo sve poslaniče mandate. Tako se desilo da je na prošlim izborima Socijaldemokratija osvojila 120 hiljada glasova u Srbiji, ali nije dobila ni jedno poslančko mesto, pošto ni u jednoj izbornoj jedinici nije prošla prirodni cenzus - kaže Blagojević.

Naši zakoni propisuju izborni cenzus od pet procenta, ali zbog dosadašnjeg sistema raspodele mandata on nije imao nikakvu važnost pošto ga je na svim izborima anulirao takozvani prirodni cenzus. Ovaj se, pak, dobija deljenjem broja stotinu sa brojem poslaničkih mandata predviđenih za određenu izbornu jedinicu. To znači da je, u uslovima kada je Srbija podeljena na 29 izbornih jedinica, a u Narodnoj Skupštini ima mesta za 250 poslanika, prirodni cenzus daleko veći od zakonskog.

- Na taj način nije izražena volja građana, jer je proporcijonalnost između rezultata glasanja i raspodele mandata potpuno neadekvatna. Hajer-Najmerov sistem pruža bolju proporcionalnost, međutim, on može biti mač sa dve oštrice. Dosadašnja praksa pokazuje da socijalisti imaju najdisciplinovanije glasače, koji se masovno odazivaju na izbore. Ako pristalice opozicije ne bi bile dovoljno mitivisane da izađu na glasačka mesta, moglo bi da se desi da socijalisti i njihovi koalicioni partenri odnesu ubedljivu pobedu. Zato, predlagači novog sistema raspodele mandata će morati da krenu u ozbiljnu kampanju po zemlji ukoliko njihov predlog bude usvojen - kaže Blagojević.


Danas, oktobar 1999.

You Might Also Like

0 коментара