Uz osvit još jednog 1. maja: Proleteri „pozajmili“ slavu od predaka

23:33

Prvog dana maja slavljeno širom sveta još pre Hrista. - Radnička klasa nije „izmislila“ ni prvomajski uranak. - Amerikanci u inat Rusima praznik rada proslavljaju u septembru. - Velika većina iz više od 150 zemalja slavi Međunarodni praznik rada 1. maja

Upitan da li bi ustao u cik zore, obukao svečano odelo i otišao sa zastavicom u ruci na prvomajsku paradu, prosečan čitalac bi verovatno odgovorio: „Nema šanse!“.

Obeležavanje Praznika rada većina u našoj zemlji doživljava kao zaostatak iz „crvene“ prošlosti koju treba što pre zaboraviti. Prvi maj je za njih isto što i 29. novembar, Dan republike ili 4. jul - Dan borca: nekada nametnuto, danas nepoželjno.

Pa ipak, iako mnogi gunđaju, niko se ne buni kada sred kalendara iskrsne nekoliko neradnih dana. Tako nastaje smešna situacija: ne slavimo, ali praznujemo neradeći.

Malo je znano, međutim, da prvomajske svečanosti opstaju još od davnina. Dugo pre Hrista, 1. maja je slavljeno proleće i leto, godišnja doba tokom kojih se priroda budi, raste i daruje plodove.

U različitim sredinama, do  sadašnjosti su sačuvani svakojaki običaji. I ovog 1. maja će, tako, negde stavljati cveće u prozore i kačiti ga o vrata što će terati nevolje tokom godine.

Drugde, opet, gase kućna ognjištima kako bi ih upalili plamenom vatre koju zajedno pale svi seljani na sred sela. Simbolično, time biva označen novi ciklus života i rada - početak nove godine.

Stari običaj je i pravljenje prvomajske lutke od posečenog stabla. Biva okićeno svakojakim ukrasima, a zatim svi igraju oko njega. Na kraju, spaljuju ga u želji da vatrom prizovu sunce.

Dakle, prvomajske vatre nisu smislili proleteri opijeni slavljem. Očigledno, nasledili su taj običaj od predaka iz davnina.

Uranak, takođe, nije isključivo bila osobenost trudbenika koji su, do samo pre desetak godina, 1. maja žurili na okupljališta - odavde do Pekinga.

Jer, među starim narodima bio je rasprostranjen običaj da se porani prvog dana maja. Brali su cveće, od koga su pravili ikebani namereni da ih poklone onima što su ih voleli.

I ovog 1. maja, znači, slaviće narodi širom sveta. U čast  proleća koje je već uveliko oko nas i leta što dolazi.

Biće slavljen i rad zato što su u Drugoj Internacionali odlučili tako pre jednog veka. Da ne bi bile zaboravljene tekstilne radnice iz Čikaga koje su pre više od stotinu godina stradale u obračunu sa policijom, boreći se za prava.

Naravoučenje bi, dakle, moglo biti: slavimo ili ne slavimo, u svakom slučaju ne radimo. Da li zbog Druge Internacionale i demonstrantkinja iz Čikaga? Ili zbog paganskih običaja predaka?
Zar je uopšte važno? Kad je neradno!

Dnevnik, maj 2002.

Svugde u svetu

Dan rada je najrasprostranjeniji praznik na planeti. U više od 150 od oko dvesta zemalja, obeležavaju 1. maj kao Međunarodni praznik rada. Na primer, u svim državama nastalim raspadom Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije, Dan rada je preživeo i opstao kao - zvanični praznik.

Jedino u Sjedinjenim Američkim Državama i još nekoliko njih, Dan rada je smešten u septembar. Učinjeno je to tokom hladnog rata, samo zato da Amerikanci ne bi slavili kad Sovjeti i ostala „crvena“ bratija.

Inače, u mnogim zemljama, 1. maj slave i iz drugih razloga. U Meksiku je tada jedan od najvažnijih praznika - „Kinko de majo“. Naime, 1. maja 1862. Meksikanci su pobedili Francuze u bici kod Puebla, koja je simbol meksičkog jedinstva i patriotizma.

U Letoniji, 1. maj je Dan ustavnosti, kao i na Maršalovom ostrvlju, gde istovremeno slave i Dan nezavisnosti. U Grčkoj 1. maja slave zajedno proslavljaju Sveti duh i cveće, u Turskoj proleće.
Širom Sjedinjenih Država - tamo gde ni ovog 1. maja neće slaviti Dan rada, obeležiće Dan direktora škola, Dan prava i Dan lojalnosti.

Kazahstanci će još jednom proslaviti Dan narodnog jedinstva, a na Haitiju će ponovo praznovati Dan poljoprivrede. Osim rada, Česi će slaviti i dolazak maja, a Rusi „valpurgišku noćª“.

Dan pozdrava
Svakojakih praznika! Prvog aprila širom sveta se izmišljaju male i veće šale. Etnolozi kažu da je taj običaj star, ali ne znaju kada je i gde anstao. Sigurno je tek da je to najrasprostranjeniji nezvanični praznik. Osim Dana žena, u martu je i mnogo manje poznati Dan muškaraca. Svakog 21. novembra od pre tri decenije u svetu se obeležava Dan pozdrava. Ovaj praznik je nastao u vreme arapsko-izraelskog sukoba na Bliskom istoku. Pristalice Dana pozdrava 21. novembra srdačno se pozdravljaju sa deset ljudi koje prve sretnu.

Prvomajski koktel
Od davnina su za 1. maj spremane različite poslastice i pića. Jedan od recepata sa neznatnim modifikacijama je opstao do sadašnjosti. Po njemu, piće za prvomajsko dobro jutro treba da bude ovako: pomešati litar hladnog soka od jagoda i litar mineralne vode. U napitak ubaciti cele jagode i drugo dostupno šumsko voće. Pošto odstoji sat, ovim napitkom možete čestitati sebi i drugima - 1. maj.

You Might Also Like

0 коментара